Iako Dubrovniku nedostaje određeni broj policijskih službenika, posebice tijekom turističke sezone, načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević naglašava kako je sigurnost građana i posjetitelja na zavidnoj razini. U razgovoru za DuList otkriva koji su rodovi policije najdeficitarniji, gdje je najveći interes mladih kadrova, zašto je Dubrovnik izazovan za privlačenje policajaca, te što misli o tranzitnom prometu, kamerama za nadzor brzine, stambenom zbrinjavanju i integraciji stranih radnika. Otvoreno govori i o izazovima s krijumčarenjem droga te ulozi policije u održavanju reda u najjužnijem dijelu Hrvatske.
Gradonačelnik Mato Franković nedavno je izjavio kako u Dubrovniku nema dovoljno policijskih službenika. Koliko Vam nedostaje policijskih službenika i kojih rodova?
Mi smo servis građanima, naša zadaća je sigurnost građana i iako određeni broj policijskih službenika nedostaje, ulažemo maksimalne napore da ta sigurnost bude na zavidnoj razini. Tijekom turističke sezone kada se obim poslova poveća dobijemo ispomoć policijskih uprava iz unutrašnjosti, koje su manje opterećene. Ispomoć smo dobili već od 1. lipnja i imat ćemo je najmanje do 30. rujna, a raspoređena je na područje granice, na obavljanje temeljnih poslova i poslova prometne policije na užem području grada Dubrovnika. Imamo dobru suradnju sa svim jedinicama lokalne samouprave, i naravno s Gradom Dubrovnikom s čijim smo službama već u predsezoni odradili sastanke kako bismo bili spremni za postupanja u vršnim opterećenjima na cestama. Djelujemo u koordinaciji s prometnim i komunalnim redarstvom, odnosno oni s policijom.
Je li nedostatak policijskih službenika u Dubrovniku ipak nešto izraženiji s obzirom da su na krajnjem jugu Hrvatske ipak troškovi života veći nego u ostatku zemlje?
Ne samo da su troškovi života veći, nego je u turističkim destinacijama, pa tako i u Dubrovniku i našoj Županiji općenito, lakše naći posao koji može biti i bolje plaćen i primamljiviji je nego što je posao policijskog službenika. Činjenica je da su policijski službenici uvijek izloženi oku javnosti. Ne kažem da nisu i druga zanimanja, ali policija je ipak specifična te se možda zbog toga ljudi više odlučuju za neke primamljivije i lakše poslove. Ovo nije samo zanimanje, ovo je poziv, cjeloživotno učenje. Posao policijskog službenika je definitivno jedno zanimljivo i dinamično zanimanje koje može privući mlade ljude. Kada uđu u policijski sustav mogu se opredijeliti za razne rodove rada od interventne, specijalne, kriminalističke policije, kriminalističke tehnike, temeljne policije i granične policije. Zadnjih godina raznim kampanjama pokušavamo privući mlade ljude da postanu policajci, a većem interesu svakako doprinose i povećana primanja. Sa zadovoljstvom mogu reći da je kod natječaja za zanimanje policajac/policajka prošle godine najviše prijavljenih bilo upravo za našu policijsku upravu.
Gdje je najveći interes?
Najveći interes je za interventnu policiju, vjerojatno zbog dinamike njihovog posla. To je mala kompatibilna organizacijska jedinica koja ima specifičnu obuku. Da biste uopće postali policajac, morate ispuniti niz uvjeta, od godina, motoričkih sposobnosti, zdravstvenog stanja, sigurnosne provjere, a potom idu i dodatne provjere za one koji žele u specijalnu ili interventnu jedinicu policije.
Gradska vlast često artikulira stav o stambenom zbrinjavanju različitih deficitarnih zanimanja, jeste li razgovarali na temu stambenog zbrinjavanja policajaca i je li to uopće potrebno?
Naravno da je potrebno. Ova policijska uprava je zadnjih desetak godina pridonijela tome da policijski službenici, ako dolaze iz unutrašnjosti, imaju mogućnost smještaja u policijskom objektu. Međutim, ljudi nakon nekog vremena žele sebi riješiti stambeno pitanje, a znamo kakve su cijene stanova u Dubrovniku. Malo je i građevinskog zemljišta. Na tu temu se posljednjih nekoliko godina vodio niz razgovora, za sada bez konkretnih realizacija.
S početkom turističke sezone, broj ljudi na dubrovačkom području značajno se povećava. Naši sugrađani smatraju kako bi vidljivost policije trebala biti veća što stvara dojam sigurnosti destinacije. Imate li dovoljno ophodnji kako unutar zidina tako i na prometnicama?
Na frekventnim mjestima kao što su Lapad, Pile i povijesna jezgra uglavnom imamo policijskog službenika 24 sata dnevno. Nekada su oni vidljivi, a nekada ‘nevidljivi’. To su, naime, policijski službenici koji preventivno djeluju u civilu. Znamo i sami da se u vrijeme gužvi događaju određena specifična kaznena djela koja su isključivo vezana za turistički kriminalitet, odnosno turiste pa djelujemo u to vrijeme preventivno vidljivošću, a represivno otkrivačkom djelatnošću onih koji se takvim nezakonitim djelima bave. Također, kao što vjerojatno znate, tijekom turističke sezone policija provodi projekt Sigurne turističke destinacije, u sklopu kojeg i u našu policijsku upravu tijekom turističke sezone dolaze strani policijski službenici. Oni kroz zajedničke ophodnje s našim policijskim službenicima također pridonose povećanju osjećaja sigurnosti stranih turista u našoj Županiji, ali vjerujem i naših građana.
Uskoro ćemo ponovno svjedočiti brojnim putnicima u tranzitu, posebno albanskim državljanima koji će iz zemalja zapadne Europe preko našeg područja ići na odmor. Uvriježeno je mišljenje među lokalnim stanovništvom kako upravo oni, prvenstveno zbog umora, predstavljaju veliku opasnost na našim cestama.
Nažalost, posljednjih nekoliko godina bili smo svjedoci prometnih nesreća s najtežim posljedicama u kojima su sudjelovali i strani državljani koji samo tranzitiraju kroz Hrvatsku. Svjesni smo toga da oni kreću iz zemalja svog boravka ili prebivališta na Zapadu u svoje domicilne države koje su istočnije od Republike Hrvatske i da pri tome vjerojatno nastoje što prije doći svojim kućama. Dug put, gužve i ljetne vrućine dovode do umora vozača. Sve nadležne službe, uključujući i policiju izdaju preporuke i apeliraju na vozače da se često zaustavljaju i odmore, no pitanje je koliko se oni toga pridržavaju. Policijskim ophodnjama i motociklistima nastojimo vozačima dati do znanja da je policija prisutna. Dakle, već od izlaska s autoceste na Karamatićima pa preko D-8 i Doline Neretve do brze ceste i dalje nastojimo pojačati policijske ophodnje za preventivno, ali naravno i represivno djelovanje prema onima koji počine najteže prekršaje. U sklopu toga, kako bi njihov tranzit bio što brži, a na zadovoljstvo stanovnika Konavala, uvijek granične prijelaze popunimo s dovoljnim brojem policijskih službenika kako bi se granična kontrola obavila što brže. Naravno, ne možemo utjecati na samu brzinu granične kontrole, jer smo mi vanjska granica Schengenskog prostora i granična kontrola mora biti kvalitetna i u skladu s propisima i EU standardima. Cjelovito rješenje ovog problema vidimo u nadogradnji prometne infrastrukture.
Nedavno smo svjedočili postavljanju nove kamere za nadzor brzine na predjelu Ratac. Hoćete li inicirati postavljanje dodatnog broja kamera za nadzor brzine na državnoj cesti D-8 i na kojim predjelima?
Kamere postavljamo sukladno našim procjenama, u suradnji s jedinicama lokalne uprave i samouprave. Tu nije riječ samo o postavljanju stupa, već ta lokacija mora imati signal za dostavljanje podataka i električno napajanje 24 sata. Zadnjih dana su postavljene tri nove kamere, dodatne dvije na pelješkoj cesti i jedna na cestovnom pravcu Ratac.
Uređaji detektiraju brzinu vozila na udaljenostima od 10 do 100 metara. Osim brzine, kamere bilježe i ostale podatke koji su potrebni za identifikaciju vozila (registarska oznaka vozila, tip vozila, prometna traka, smjer kretanja vozila, datum i vrijeme, serijski broj uređaja, GPS koordinate te drugo). Ministarstvo unutarnjih poslova ima u planu širenje mreže kamera za nadzor brzine vozila.
Na svim predjelima gdje se nalaze kamere postavljeni su i znakovi upozorenja o video nadzoru brzine kako bi se na što više dionica vozače upozorilo na mogućnost snimanja.
Koliko su kamere učinkovite za prevenciju prometnih nesreća?
Ako gledamo statistički, bez obzira na sve znakove i visine novčanih kazni još uvijek bilježimo jako puno prometnih prekršaja utvrđenih putem kamera, počinjenih kako od strane domaćih, tako i od strane stranih državljana, pa i onih u tranzitu. Očigledno ne paze na znakove, a kako žele što prije doći do svog odredišta, povećavaju brzinu i upadaju u naše radarske sustave tako da imamo dosta prekršaja. Neprilagođena brzina je i dalje jedan od vodećih prekršaja koji dovode do najtežih stradavanja u prometu. Nastavit ćemo se i dalje aktivno boriti s tim problemom.
Grad Dubrovnik je 2. lipnja počeo je s primjenom zone posebnog prometnog režima oko Grada. Je li točna informacija da je PU dubrovačko-neretvanska dala uvjetnu suglasnost za tu zonu i zbog čega, odnosno je li vezana uz kružni tok na garaži ili je posrijedi nešto drugo?
Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, jedinice lokalne samouprave prilikom uređivanja prometa na svom području moraju zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prometa – policije. Mi smo takvu suglasnost u prosincu 2023. godine izdali Gradu Dubrovniku. To je prethodna suglasnost na uređenje prometa temeljem odluke Grada Dubrovnika i prometnog projekta nadležnog fakulteta. Ne ulazimo u infrastrukturne objekte, već samo ono što regulira promet, a to su znakovi izrađeni sukladno tom elaboratu.
Sve nam više dolazi strane radne snage, a svjedočili smo po Hrvatskoj napadima na strane radnike. Mislite li da bi tome problemu trebalo posvetiti više pažnje te raditi na integraciji stranih radnika?
Kako radne snage sve više nedostaje, tako sve više stranih radnika dolazi i to iz sve udaljenijih zemalja, a pri tom su različitih kultura, ponašanja i običaja. Smatram da bismo se svi zajedno trebali uključiti u integraciju stranih radnika kako bi oni naučili osnove hrvatskog jezika, ponašanja i naše kulture. Policija je u tom smislu već napravila prvi korak te smo osmislili i proveli edukativnu aktivnost za strane radnike koji obavljaju poslove vozača, kako bi ih upoznali sa specifičnostima prometa u Gradu Dubrovniku i okolici. Smatram da se svi trebaju angažirati da vide da su tu dobrodošli. Dubrovnik i cijela naša Županija poznati su po gostoljubivosti i vjerujem da takvih napada kod nas neće biti, ali individualne, pojedinačne incidente nikada me možemo isključiti. No, oni nisu često motivirani ni tom kulturološkom ili nacionalnom razlikom, već nekom drugom okolnosti kao što je primjerice alkohol ili konzumacija opijata.
Zadnje vrijeme nemamo baš puno objava o zapljenama velikih količina droge, što je ranije bio slučaj, znači li to da smo dobri?
Mi to tumačimo kao dobru pojavu. Upravo takve velike zapljene, ali i modernizacija Luke Ploče dovele su do promjene rute kretanja droge. Važno je istaknuti kako su upravo te zapljene, uz pomoć Ravnateljstva policije, dovele do pet velikih međunarodnih kriminalističkih istraživanja u koje je bio uključen veći broj osoba iz zemalja u okruženju kao i zemalja Europske unije i koje su dovele do uhićenja više desetaka osoba uključenih u mrežu preprodaje droge. Dva takva kriminalistička istraživanja su u cijelosti dovršena i osobe su uhićene, a tri su još uvijek u tijeku. To je kruna policijskog posla, zapljene su tek početak priče.
Droga nije samo problem policije. Na suzbijanju te zloćudne pojave mora raditi cjelokupno društvo, kako bismo našim mladim omogućili bolje okruženje.
Promijenila se dakle ruta krijumčarenja?
Mijenja se ruta kretanja droge, ali policija se nije opustila. U međuvremenu smo imali veliki broj pregledanih kontejnera, brodova i osobnih vozila. Želim istaknuti da policija na temu prevencije zlouporabe droga ulaže velike napore u edukaciju mladih i njihovih roditelja kroz sustav obrazovanja i tu nam značajnu podršku pružaju ravnatelji škola s kojima imamo izvrsnu suradnju.
Osim toga, ova policijska uprava posljednjih nekoliko godina bilježi veliki broj uspješno odrađenih kriminalističkih istraživanja koja su bila usmjerena na dobavljače i preprodavače droge jer cilj nam je upravo njih kazneno pravno procesuirati kako bi droga bila što manje dostupna.
Koliko ste zadovoljni s novim prostorom u Andrije Hebranga?
Zadovoljan sam jer smo nakon puno godina uspjeli osigurati financijska sredstva za obnovu zgrade. Imamo primjereniji objekt ne samo za rad policijskih službenika, nego i za stranke koje tamo dolaze. Imamo puno veći prostor na raspolaganju pa se brže i efikasnije obavljaju i poslovi u segmentu rada sa strancima. I sada povremeno bude gužve, ali postoji redomat, stranke uzmu broj, pođu obaviti dnevne obaveze i vrate se, čime smo izbjegli čekanja u redu. Povećali smo i broj izvršitelja, a u vrijeme najvećeg pritiska s radnim dozvolama, kroz travanj i svibanj produljili smo i radno vrijeme do 18 sati kako bismo obradili što veći broj zahtjeva. Svjesni smo da grad, županija i država imaju određeni prihod od turizma, kao i da poslodavci trebaju radnu snagu, stoga nastojimo dati svoj maksimum, ali policija je samo jedan od kotača u procesu izdavanja radnih dozvola.
Zaključno, želim se zahvaliti našim sugrađanima s kojima svakodnevno usko surađujemo i koji nam, na različite načine, pružaju informacije značajne za sankcioniranje različitih oblika protupravnih ponašanja. To je znak da nam zajednica vjeruje, što nam je kao sustavu izuzetno važno. Nastavit ćemo i dalje ulagati maksimalne napore da opravdamo dato povjerenje i da i dalje naš grad i naša županija budu među najsigurnijim gradovima za život i među najsigurnijim turističkim destinacijama za posjetiti.