Konavle 21. listopada obilježavaju 29. obljetnicu oslobođenja i Dan Općine. Povodom tog važnog dana za sve Konavoke i Konavljane razgovarali smo s načelnikom Božom Lasićem. Dotaknuli smo se brojnih aktualnih tema, od stanja s financijama do Poduzetničke zone u Čilipima koja bi u budućnosti trebala biti okosnica daljnjeg razvoja ove najjužnije hrvatske općine.
Kakvo je trenutno stanje s proračunom s obzirom na krizu i kako ćete zatvoriti godinu?
Mi ćemo godinu zatvoriti kao i prošlu. Nećemo imati problema, ali pitanje je što će biti ubuduće. Činjenica je da smo u krizi koja nas je pogodila i da će ona trajati duže. Pitanje je kad će se u svijetu stabilizirati gospodarska situacija. Mislim da su bajke izjave kako je kriza nastala zbog nedostatka vozača, nastala je jer se tiskalo puno novca. Na samom početku krize, mi smo u Konavlima, kad smo vidjeli i osjetili što bi se moglo dogoditi, poduzeli određene mjere. Nažalost, morali smo smanjiti plaće i srezati sve troškove. Uspjeli smo dosad funkcionirati. Kako će dalje biti, vidjet ćemo. Tražili smo pomoć države, dali smo određene prijedloge, a napravili smo i analizu poslovanja svih pravnih osoba u vlasništvu Općine Konavle kao i analizu utjecaja krize na proračun. To je materijal od stotinjak i više stranica koji nam daje određene smjernice u kojem pravcu dalje djelovati. Idemo i u gospodarsku zonu u Čilipima, pripremamo je i projektiramo. Niz gospodarskih subjekata je iskazao interes, ali to nije posao od pola godine.
Ima znači interesa?
Interes je ogroman, od proizvodnje do trgovine. Zona je na jako dobrom mjestu. Pri Zračnoj luci je, tu je i blizina crnogorske granice, gravitira joj i dio Herceg Novoga, Dubrovnik… Možemo reći da joj ukupno gravitira do 100 tisuća stanovnika. Velika je to stvar, pojedinci u Konavlima i nisu možda svjesni što ova zona za nas znači, za našu budućnost. Cilj nam je aktivirati je i krenuti s tim projektom.
Kad se mogu očekivati konkretniji pomaci?
Zona će se postupno aktivirati. Imamo niz komunalnih problema koje moramo riješiti, od infrastrukture do samog ulaza u zonu. Ali, radimo na projektiranju te se nadam da ćemo kroz iduće razdoblje imati gotove sve planove. S Hrvatskim cestama i Zračnom lukom smo već razgovarali o ulazu, tako da napredujemo i ulažemo maksimalne napore.
Hoće li to u budućnosti biti znatna financijska injekcija općini?
Apsolutno. To nam je potrebno i osigurat će nam kontinuitet prihoda. Nažalost, isključivo smo vezani na turizam te smo zbog koronakrize imali nagli pad prihoda. Primjerice, 2018. godine smo imali 64 milijuna kuna izvornih prihoda, a 2020. godine 30 milijuna kuna. Taj pokazatelj dovoljno govori o kakvoj se dubokoj krizi radi i u kakvim smo problemima.
Rekli ste kako ste na početku krize poduzeli niz mjera štednje. Svjedoci smo i poskupljenja cijena vrtića. Hoće li biti još takvih poteza i ‘bolnih’ rezova?
Naši političari su često radili ustupke i to stalno govorim. Socijalizam je itekako bio koruptivan prema pojedincu pa su se organizirale banalne stvari od kupovanja svinjskih polovica do organiziranog ljetovanja i dijeljenja stanova. To smo naslijedili iz tog sustava, odnosno naši su političari to uzeli u baštinu. Sjećam se dok sam bio direktor Libertasa, kad bi Bandić u Zagrebu uveo besplatan prijevoz za umirovljenike, tada bi se uveo i u Dubrovniku, Zadru, Splitu… Pa besplatan prijevoz za učenike, pa knjige… To sve košta, trebate platiti i vozača i naftu. Godinama smo imali takvu matricu i uvjetno rečeno kupovinu glasova, ali to ne može trajati vječno. Davali su se različiti socijalni ustupci, ali sad smo došli do granice kad se to više ne može. Kad je nastupila kriza, svi smo se našli pred zidom. I sad imamo problem. U Konavlima smo konkretno išli na korekciju cijena u vrtićima, ali riječ je o iznosima od oko 100 do 150 kuna. Istina je da je to najosjetljiviji dio našeg društva. Rekli su mi da uzimam našoj djeci. Ma ne uzimam našoj djeci, nego svima nama, jer to kroz proračun nekako moramo platiti. Moramo vrtiću platiti hranu, struju, a i odgajateljice. Nitko se nije bunio kad smo njima smanjili plaću za 30 posto. Nitko nije pitao jesu li one sretne zbog toga, već smo svi opet uzeli dječicu za rukice i odveli ih u vrtić. Korekcija cijena se nije dogodila mojom krivnjom nego iz objektivnih razloga.
Roditelji su prikupljali potpise, primili ste ih na sastanak, hoće li to polučiti kakav rezultat?
Imat ćemo opet raspravu o tome na Općinskom vijeću. Ali, problem je u tome što ja ne tiskam novac. A sve troškove treba netko platiti. S druge strane, iz proračuna moramo skrbiti i o nizu drugih stvari, od Doma za starije preko čistoće, vode… Taj socijalni element jest osjetljiv, ali ne možete komunalnu politiku provoditi isključivo kroz socijalu.
Grad Dubrovnik je od početka krize znatno pomogao poduzetnicima, nije ukidao socijalne programe, kako ste Vi reagirali?
Slično smo reagirali, možda najviše od svih drugih. Nismo ugostiteljima naplaćivali javne površine te smo išli vrlo praktično. Od početka krize značajna smo sredstva uložili i u saniranje, imali smo dobru koordinaciju sa zdravstvom i općinskim službama, naručili smo zaštitnu opremu, koju nismo imali te smo na samom početku brzo reagirali. Nismo ni u jednom segmentu smanjivali naš socijalni program, osim što smo sad napravili korekciju cijena vrtića. Naše socijalne programe i sad provodimo te nastavljamo s njima i dalje. Smatramo da najosjetljiviji dio stanovništva moramo maksimalno zaštititi. Išli smo i na uštrb naših primanja, jer je svima plaća smanjena za 30 posto, uključujući i mene. Morate znati kako Konavle imaju visoki zdravstveni i socijalni standard, kojega ima malo koja općina na ovoliki broj stanovnika, a tu su i sve komunalne službe koje druge općine nemaju. Sad je pitanje, o kojemu se treba razgovarati, može li to sve 8 tisuća stanovnika pokriti.
Jedna od gorućih tema Konavala je osnovna škola u Cavtatu, dokle se stiglo s projektom?
Dobili smo zemljište i napokon smo riješili taj dugogodišnji problem. Sad intenzivno radimo na projektiranju škole i nadam se da ćemo lokacijsku dozvolu imati početkom 2022. Već smo dobili informaciju kako će se škola moći financirati iz EU programa za Oporavak i otpornost. Nadam se da ćemo za idući Dan općine imati, ako ne početak radova, onda pripremljenu kompletnu dokumentaciju za gradnju škole.
Pripremate li još projekta za program Oporavka i otpornosti?
Jedan od naših problema je i taj što trenutno imamo osam vrtića i to nam povećava troškove. Morat ćemo se stoga koncentrirati na tri lokacije, a to su Gruda, Čilipi i Cavtat. Pri kraju je dokumentacija za izgradnju dječjeg vrtića u Cavtatu. I taj projekt mislimo aplicirati na EU sredstva, a isto namjeravamo napraviti i za vrtić u Čilipima. Na Grudi bismo trebali proširiti vrtić. Stoga bismo na te tri lokacije imali vrtiće, što bi nam smanjilo troškove, ali bismo na taj način osigurali adekvatan i dovoljan smještaj za svu djecu. Naravno, tu je i gospodarska zona koju isto mislimo aplicirati na EU fondove. Kad bismo to uspjeli, bila bi to velika stvar. Jako puno sredstava povukli smo iz fondova EU. Radi se kanalizacija u Moluntu, na Grudi je skoro gotova te smo imali velika infrastrukturna ulaganja. No, pitanje je može li općina s ovolikim brojem stanovnika to održavati. Troškovi su veliki, jer naša konfiguracija terena zahtijeva primjerice brojne pumpe za vodu za Konavoska brda.
Božo Petrov kritizirao Vas je zbog komasacije Konavoskog polja, hoće li se to pitanje i kada konačno riješiti?
Komasacija Konavoskog polja dugoročni je projekt. Zadnjih godinu i pol dana učinilo se više nego u 30 godina. Što se tiče izjave gospara Petrova da ne plačem, mogu mu odgovoriti da ću za zajednicu u kojoj živim plakati, klečati i moliti ako bude trebalo, uvijek i tega se nikada neću sramiti. Gospar Petrov je saborski zastupnik koji ima puno vremena za govoriti i šetati okolo, za razliku od nas načelnika koji moramo aktivno raditi i truditi se. S druge strane, svatko se u svojoj zajednici na svoj način dokazao. Ja sam se dokazao i na predzadnjim i na zadnjim izborima, i s brojem glasova i sa svojim radom. A i Božo Petrov se na svoj poseban način dokazao u svojoj zajednici. Nije mu baš primjereno, s obzirom da imamo i zajedničke prijatelje, da se ovako prepucava sa mnom preko medija.
Prije godinu dana upozorili ste kako je droga sve više prisutna u Konavlima, što ste napravili po tom pitanju?
To je veliki problem, ne samo u Konavlima već i u drugim hrvatskim sredinama. Svjedočimo brojnim zapljenama opojnih droga, što je dokaz da je cijelo društvo duboko zabrazdilo u to. Cijelo društvo treba pokazati određenu odgovornost. Ne radi se puno na tom pro-blemu i svi smo na jedan način zakazali. Imao sam prije mjesec i pol dana poziv roditelja koji imaju problem s tim, a riječ je o visoko etabliranoj obitelji, što je dokaz da se to svakome može dogoditi. Pozorno sam ih slušao te smo se dogovorili kako ćemo se ove zime pokušati organizirati sa zajednicom Cenacolo, čiji bi ljudi u Konavlima održali edukativna predavanja. No, napominjem nije to problem samo Konavala, nego je prisutan i u ostalim zajednicama. Borit ćemo se protiv toga, ali to je svugdje poprimilo razmjere koje je sad vrlo teško kontrolirati. Svi okrećemo glavu na to i peremo ruke, a to se svakome može dogoditi, čemu svjedočim svakodnevno.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 20. listopada 2021.