Nakon 15. travnja 1979. godine, kada je snažan potres s epicentrom u Crnoj Gori i jačine u Dubrovniku 7 stupnjeva po Mercalliju, nanio veliku štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u gradskoj jezgri, kada su stradali brojni spomenici kulture, 24. svibnja iste godine, Dubrovnik je pogodio još jedan potres, jačine 6 stupnjeva po Mercalliju.
Podsjetimo, nakon potresa iz travnja 1979. godine, prema tadašnjim izvješćima, oštećena je 1071 građevina, uključujući fortifikacije registrirane kao spomenik kulture. Od tog ukupnog broja 33 su objekta fortifikacijska, (sa 149 142 m2), 106 sakralnih objekata (površine 17 458 m2), 45 objekata raznih namjena (površine 36.713 m2) i 885 stambenih i poslovnih objekata (površine 260 619 m2). Opseg rušenja, odnosno oštećenja u pojedinim područjima općine Dubrovnik zavisio je o jačini potresa koji je zahvatio pojedina uža područja, kao i o sastavu temeljnog tla pojedinih objekata. Kako to svjedoče uništeni i oštećeni objekti, najviše je stradalo područje Konavala, Župe dubrovačke, povijesna jezgra s područjem Pile i Ploče, Rijeka Dubrovačka, Slano i Ston. Na ostalom području evidentirane su manje štete.
Foto: Ilustracija