Brojni građani koji godinama ne mogu suđenjem riješiti spor, primjerice sa susjedom ili šefom na poslu, imaju mogućnost rješenje pronaći u mirenju, metodi koja omogućava sporazumno i brzo rješavanje konflikata.
Mirenje može biti brže i jeftinije od suđenja i moguće ga je primijeniti za rješavanje sporova u svim sferama društvenog života, od obiteljskih pa sve do korporativnih sporova vrijednih nekoliko milijuna kuna.
No prema riječima suca Visokog trgovačkog suda i predsjednika Hrvatske udruge za mirenje Srđana Šimca, ono još nije dovoljno zaživjelo ni u Hrvatskoj ni u Uniji, gdje se mirenjem trenutačno rješava manje od jedan posto sporova, javlja HRT.
Mirenje je u Hrvatskoj uvedeno 2003. donošenjem Zakona o mirenju, a 2006. je uvedeno i na sudove. Šimac kaže da su početni uspjesi bili jako dobri. Tako je prve godine na Visokom trgovačkom sudu postignuto 150 nagodbi, no taj se proces poslije usporio, ali Šimac očekuje da bi mogao ojačati u bliskoj budućnosti.
U mirenju izmiritelj pomaže strankama da dođu do vlastitog rješenja, on ne donosi rješenja, a sve završava nagodobom čiji sadržaj određuju stranke, dok ih medijator vodi prema tom rješenju, predlaže i smiruje. Prednost nagodbe u sudskom postupku ili mirenja izvansudskim putem je da nema, primjerice, žalbe, revizije na Vrhovnom sudu, ustavne tužbe ni ovrhe kojom se prisilno izvršava presuda.