Budući da niste ispunili koncesijski ugovor zatražit ćemo poništenje Vaše koncesije – poručio je nedavno dubrovački gradonačelnik Mato Franković koncesionaru i vlasniku Marine Frapa Franju Pašaliću. Samo dan kasnije potvrdio je i kako je zahtjev upućen prema Vladi. Iako se odgovor nadležnog ministarstva očekuje kroz mjesec dana, DuList je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na čelu s Olegom Butkovićem uputio nekoliko pitanja na ovu temu. Zanimalo nas je je li napravljen uvid u dokumentaciju te je li zahtjev Grada Dubrovnika opravdan, odnosno ima li temelja za raskid koncesijskog ugovora. Odgovore do zaključenja ovog teksta nismo dobili (a nisu stigli ni u međuvremenu, do objave teksta na našem portalu).
No, od samog dolaska Franja Pašalića u Dubrovnik, odnosno od odabira njegove tvrtke za koncesionara, ovaj projekt nije postavljen na zdrave temelje. Cijelo jedno desetljeće obilježeno je stalnim prijeporima, medijskim svađama i tužbama, kojima se zapravo još uvijek ne nazire kraj, a što je u svojoj izjavi naglasio i gradonačelnik. On je, naime, rekao kako je siguran da će Laguna Trade i dalje iskorištavati sve moguće pravne mogućnosti kako bi Grad Dubrovnik zaustavila u rekonstrukciji Lapadske obale.
Sve je počelo 2011.
Cijela priča počela je odlukom Vlade o dodjeli koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene. Podsjetimo, natječaj za projekt ukupne vrijednosti 13 milijuna eura raspisan je u 2011. godini na rok od 30 godina, a obuhvatio je površinu 54 427 metara kvadratnih, na kojima se marina trebala izgraditi u roku tri godine. Nakon što je potom objavljeno kako je ponuda tvrtke Laguna trade Franja Pašalića izabrana kao najbolja, druga ponuđača Atlantska plovidba i Luka Dubrovnik digli su upravne tužbe. Smatrali su, naime, kako Pašalićeva ponuda nije odgovarala odredbama natječaja, a direktor Luke Gruž Božidar Memed zbog toga je čak podignuo i kaznenu prijavu protiv službenice resornog Ministarstva Nine Perko, koja je bila na čelu Povjerenstva za provedbu tog natječaja. Upravni sud u Splitu je 2014. godine, na temelju tužbi Luke Dubrovnik i Atlantske plovidbe, poništio odluku Vlade RH o dodjeli koncesije Pašalićevoj tvrtki. Kako se navodi u presudi i rješenju Upravnog suda u Splitu, među strankama postupka prvenstveno je bilo sporno je li odabrani ponuđač, Laguna trade, uz obvezni prilog ponudi priložila Idejno rješenje prema Urbanističkom planu uređenja ‘Gruški akvatorij’ i posebnim uvjetima, odnosno je li Idejno rješenje Laguna trade moralo biti izrađeno u skladu s UPU-om ‘Gruški akvatorij’ i posebni uvjetima. To konkretno znači kako je Pašalić u svojoj ponudi predstavio marinu s platformom na mjestu gdje to nije dopuštao UPU, a njegov projekt uključivao je i nasipanje zemljišta i izgradnju znatno više kvadratnih metara objekta. U rješenju suda tako se može iščitati kako spomenuta platforma ima površinu od 1435 ‘kvadrata’ kao i da se na istoj predviđa izgradnja montažnih objekata u funkciji Marine i to uprava marine/uredski prostori, recepcija marine, muški i ženski sanitarni čvorovi, Yacht Club s terasom, soba za dežurno osoblje… Istočni, veći dio platforme predviđen je za parking mjesta za osobna vozila nautičara i gostiju marine (40 vozila). Nadalje, ukupna vrijednost ulaganja za izradu platforme za parking i objekt iznosi 21,6 milijuna kuna te za objekt recepcije i caffe bar 4,5 milijuna kuna. Sve to je Povjerenstvo koje je odlučivalo o koncesionaru ‘nagradilo’ nažalost dodatnim bodovima, što ga je i ‘lansiralo’ među najpovoljnije ponuditelje. Vlada se na sudu branila kako je Pašalićevo rješenje tek skica, no nitko od javnosti dosad nije upoznat s tim koliko se ta skica razlikuje od trenutnog stanja na terenu. Pašalić je pak na sudu naglasio i kako se 9. studenog 2012. godine obratio Gradu Dubrovniku s prijedlogom za izmjenu prvotnih planova kako bi se razvojni planovi dopunili, osuvremenili i prilagodili potrebama Grada. No, kako se to nije dogodilo, on je nastavio projekt gurati dalje suprotno odredbama UPU-a. Treba spomenuti i očitovanje Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije, koje je, među ostalim, navelo kako za Pašalićev zahvat nije donesena studija zaštite okoliša niti konzervatorske smjernice iz čega bi trebalo, za koncesioniranja Marine Gruž, proizaći idejno rješenje oblikovanja obale u svrhu izgradnje nužnih sadržaja Marine. I to je tijelo istaknulo kako priložena skica stoga nije bila sukladna odredbama UPU-a.
Skica, vizija…
—Odabir najpovoljnije ponude obavlja se prema kriterijima i načinu bodovanja, gdje, među ostalim, ponuđeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja prema studiji gospodarske opravdanosti nosi 40 posto, odnosno koeficijent ukupne investicije iznosi umnožak od 40 posto i ponuđenog iznosa investicije, koja je izražena u novčanom iznosu, slijedom čega ovaj sud ne može prihvatiti stajalište tuženika (Vlada RH, op. a., a kojem se priklonila i zainteresirana osoba (Laguna Trade, op. a.), kako idejno rješenje ne bi moralo biti u skladu s Urbanističkim planom uređenja ‘Gruški akvatorij’, budući da isto predstavlja samo ‘skicu’ odnosno tek ideju (viziju) nekog eventualnog budućeg projekta, te koju treba prvenstveno razlikovati od idejnog projekta – navodi se u presudi Upravnog suda te se dalje dodaje kako se i u samoj odluci Vlade RH navodi kako je ovlaštenik koncesije dužan izgraditi luku prema Urbanističkom planu uređenja ‘Gruški akvatorij’, lokacijskoj i građevinskoj dozvoli te u opsegu opisanom u Studiji gospodarske opravdanosti Marina Gruž. Sud nije prihvatio ni Vladino objašnjenje kako su izdavanjem lokacijske dozvole, do čega je došlo u međuvremenu, otklonjeni prigovori tužitelja budući da je u njoj izrijekom navedeno kako je izdana u skladu s Generalnim urbanističkim planom, a ne s Urbanističkim planom uređenja. Pojednostavljeno rečeno, sud je prihvatio objašnjenje tužitelja kako idejni projekt tvrtke Laguna trade nije sukladan s UPU-om, a trebao je biti po natječajnim uvjetima. Sud je stoga ocijenio kako je Odlukom Vlade RH povrijeđen zakon za štetu tužitelja, čiji je zahtjev usvojen te je poništena sporna odluka Vlade. Sutkinja Anđela Becka nadalje je u presudi i rješenju iz rujna 2014. istaknula kako Vlada u nastavku postupka, a nakon donošenja presude mora ponovno odlučiti o izboru najboljeg ponuditelja, pri čemu je u skladu s odredbom članka 81. stavak 2. ZUS-a prilikom odlučivanja vezana pravnim shvaćanjem i primjedbama suda. Uslijedila je žalba Lagune Trade pred Visokim upravnim sudom no ona je odbijena. Iako se potom očekivalo kako će Vlada RH, postupajući po pravomoćnoj presudi Upravnog suda u Splitu, imenovati sljedećeg najboljeg ponuditelja, a to je trebala biti Luka Dubrovnik, dogodilo se suprotno! Vlada Zorana Milanovića je u lipnju 2015. ponovno izabrala Pašalića i time očito ignorirala odluku suda.
Nije u skladu s UPU-om
U međuvremenu, početkom 2014. godine, održana je i javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš luke posebne namjene – luke nautičkog turizma ‘Marina Gruž’. Tada je zamjenica voditelja izrade Aleksandra Anić Vučinić istaknula kako je zahvat u skladu s prostornim planom županije i grada Dubrovnika, kao i GUP-om, ali ne i UPU-om, ‘čije su izmjene i dopune upravo u izradi, a što nije prepreka ovoj raspravi’. Projektant marine Gruž Predrag Bilbija opisao je ukratko projekt. – Dva su logična odstupanja od UPU-a i zato smo tražili izmjenu. Prva je ulaz u marinu, koja ima 210 plovila dimenzije do 20 metara, jer je koridor preuzak. Prevelika je koncentracija vezova na tom koridoru. Potrebno je 60 metara za brodove tolike veličine i to je nemoguće i opasno organizirati. Posebno što brodovi ulaze u smjeru dominantnog vjetra bure i u trenutku skretanja se izlažu dominantnom vjetru, što je protiv svih propisa. Htjeli smo rasteretiti koridor, otvorimo 4 ili 5 mjesta, pa da brodovi ulaze tako da im dominantan vjetar ide u krmu do zaštićenog dijela – kazao je Bilbija. – Drugo, dobili smo granice koncesije od Vlade RH pa smo na prostor predviđen UPU-om dodali površinu. Zadržali smo prirodno strujanje mora, a dodana površina je na platformi. Digli smo konstrukciju za 60 centimetara i ostvarili cirkulaciju i čišćenje mora. Pontoni ne bi imali takav učinak – rekao je tada među ostalim Bilbija. Tada je potaknuto i pitanje prostora VK Neptun i JK Orsan, a Bilbija je imao spremno rješenje. – Moraju se dogovoriti sve strane, od klubova, Grada do ulagača. Jedno rješenje je nasuti nasip kako bismo došli do koncesije. Spremni smo sudjelovati u gradnji novog objekta na novoj lokaciji, možda unutar i ove gradnje. Predložili smo sastanak i mora postojati sporazum svih zainteresiranih strana – rekao je Bilbija. No to se nije dogodilo, a dva spomenuta kluba uložila su tužbu na građevinsku dozvolu za Pašalićevu marinu.
Tužba zbog građevinske dozvole
To se najavilo u studenom 2015. godine na izvanrednoj skupštini Jedriličarskog kluba Orsan, a s ciljem rušenja građevinske dozvole, koju je tvrtki Laguna trade Franja Pašalića izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Iako, pisali smo tada, nisu mogli doći do teksta građevinske dozvole sa svim prilozima, iz Orsana i Neptuna svoju tužbu temelje na Studiji utjecaja na okoliš projekta Marine Gruž. Orsan i Neptun građevinsku dozvolu osporavali su zbog nekoliko razloga, od kojih su najozbiljniji gradnja mosta na izlazu iz hangara, koridor od ulaza na malom istezalištu do ljetnih vezova kojim bi trebala prometovati vozila na električni pogon, preklapanje plovnih puteva zbog kojeg neće biti moguće pristupiti pumpi niti će se plovila moći zaobići. U samom zaključku Studije, koju je po narudžbu tvrtke Laguna trade izradio Građevinski fakultet u Zagrebu, stoji kako dio zahvata ulazi u koncesiju JK Orsan, a uz to UPU-om se uvjetuje selidba VK Neptuna u Solitudo, što nije učinjeno. Pripreme za gradnju marine počele su baš krajem 2015. godine, no ni dalje nije sve išlo glatko. Krajem 2017. godine DuList je pisao kako je početkom te godine Upravni sud donio nepravomoćnu odluku kojom je odbačena tužba Jedriličarskog kluba Orsan i Veslačkog kluba Neptun na rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, na koju su se klubovi trebali žaliti. Idući glas o ovoj problematici stigao je 2019. godine. Na proljeće te godine sam Pašalić za DuList je najavio skori početak rada Bazena A, dok će drugi dio biti pušten u funkciju, nadao se, za pola godine kada Veslački klub Neptun izvrši obnovu zgrade. No, Bazen B do danas nema uporabnu dozvolu. —S Franjom Pašalićem sam komunicirao dva puta u životu. Prvi put prije dvije godine kad sam se kao predsjednik VK Neptuna sastao s njim u svezi tužbe kojom se tražilo poništenje dozvole za izgradnju marine jer smo se željeli uvjeriti da se njom neće srušiti naša zgrada i preko nje prijeći instalacije. Zadnji put smo se vidjeli prije mjesec dana povodom njegovog zatjeva da mu odobrimo postavljanje instalacija kroz Neptun. U tom trenutku nam je dostavio suglasnost Izvršnog odbora Orsana uz ogradu da ona vrijedi kada se i Neptun složiti s istim. Do današnjeg dana Neptun nije dao suglasnost niti će dati za prekopavanje kluba. Međutim, kad krenemo u rekonstrukciju zgrade ostaje otvorena mogućnost za davanje na korištenje tehničkog komunikacijskog kanala koji će biti ispod, ali neovisan o nama – poručio je te 2019. godine predsjednik VK Neptun Marko Potrebica.
Prosvjedi, lav, svjetla ‘Las Vegasa’…
—Produljenje roka za ispunjenje koncesijskog ugovora dobili ste upravo zbog rekonstrukcije Lapadske obale. U svojem dopisu resornom ministarstvu, iz prosinca, 2019. godine istaknuli ste kako niste u mogućnosti dobiti uporabnu dozvolu za bazen B, ističući kako navedeno nije moguće dok se ne rekonstruira Lapadska obala, a što je potpuna neistina te Vam je temeljem navedenih neistinitih tvrdnji produžen rok za ishođenje uporabne dozvole i to za ukupno 6 godina od početka gradnje. S obzirom na to da ste obmanuli Vladu Republike Hrvatske lažnim tvrdnjama za isto ćemo podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnim tijelima – poručio je nedavno Pašaliću gradonačelnik Franković. Ne treba zaboraviti niti dva prosvjeda građana pred Pašalićevom marinom, ali ni zgroženost koju su kod dubrovačke javnosti izazvala ne samo ulazna vrata u marinu već i kameni lav sa sidrom. A tek svjetla ‘Las Vegasa’… Sve se to ne bi niti dogodilo u prostoru da se Vlada nije oglušila o odluku Upravnog suda u Splitu.
Objavljeno u tiskanom izdanju 2. ožujka 2022.