Pandemija koronavirusa potaknula je brojne sugrađane na potpuni zaokret po pitanju zdrave prehrane, kupnje domaćih i svježih namirnica. Mnogi su se odlučili i sami početi saditi voće i povrće u svojim vrtovima ili makar tisnuti koju sadnicu u graste na prozorima, dok su se drugi okrenuli kupnji na Dubrovačkoj virtualnoj placi. Doba pandemije tako je pokazalo koliko je malo potrebno kako bi se ljudi ponovno okrenuli zemlji i više počeli cijeniti i koristiti eko proizvode. U moru brojnih zanimljivih priča s naših OPG-ova, za ovaj broj DuLista odlučili smo prisjetiti se ideje koju je osmislio nekadašnji pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, more i turizam Grada Dubrovnika Milan Perić. Njegova je zamisao bila, među ostalim, revitalizirati sva neobrađena zemljišta u vlasništvu Grada Dubrovnika. Plan je bio pripremiti javni oglas, dati ta zemljišta u koncesiju za pet ili više godina uz godišnje plaćanje zemljišta u iznosu od 500-tinjak kuna. Koncesija bi se, prisjetio se Perić, mogla dati i na više godina uz mogućnost produljenja.
Naši cvjetni vrtovi i balkoni upravo su ovih dana zasađeni petrusinom, balančanama i paprikama te drugim sadnicama što znači da, kad se nešto dogodi, ljudi se brzo preorijentiraju. Da nije bilo ove epidemije zasigurno bi se ljudi više orijentirali na neki veći luksuz, a manje na sadnice i proizvodnju hrane
—Plan je bio pokositi, uzorati i parcelizirati te dovesti vodu na te parcele. Prihod koji bi se prikupio tim simboličnim iznosom od 500-tinjak kuna, bio bi usmjeren na potrebnu infrastrukturu. Riječ bi bila o parcelama od 100, 200 pa i više metara kvadratnih. Tako bi naši sugrađani imali vrtnu rekreaciju, djeca bi sudjelovala u radu sa svojim roditeljima, a ne bi luk, pomadore i drugo povrće na prvu vidjela samo u slikovnicama. A, kada bi to sve i proizveli, hranili bi se zdravim povrćem koje su sami uzgojili – rekao nam je Milan Perić te dodao kako se, koliko je njemu tada bilo poznato, radilo o 17 posto obradive površine u vlasništvu Grada Dubrovnika. Ta zemljišta nalaze se u Komolcu, Rožatu, Mokošici, Petrovu selu, na Elafitima, Brsečinama te drugim lokacijama, a u uglavnom su zapuštena, obrasla šikarom i korovom te se na njima skuplja smeće i građevinski otpad. Sve bi to, naglasio je Perić, mogle preko zime urediti gradske tvrtke.
‘Podijelili smo preko 45 tisuća sadnica’
Predlagao je svojedobno i popisivanje svih zemljišta u vlasništvu Grada. To nije realizirano u razdoblju dok je bio pročelnik, jer nije naišao na podršku kolega, ali zato jest drugi dio njegove zamisli koji su nastavili provoditi i pročelnici koji su ga naslijedili.
—U četiri godine podijelili smo preko 45 tisuća raznih sadnica koje uspijevaju na našim prostorima poput smokava, trešanja, loze, maslina i drugih kultura i to sve o trošku Grada. Objavili smo oglas preko mjesnih odbora, tajnici su vršili popis koji nam je bio dostavljen, a mi smo nabavili sadnice te ih dijelili po mjestima i selima od Osojnika, Mrčeva, Gromače, Elafita i Orašca. Sadilo se koliko god je tko htio. Kad bi te voćke počele donositi plodove, plan je bio formirati zadrugu ili otkupnu stanicu na području Zatona ili Orašca. Zamisao je bila da ljudi sa sela koji su zainteresirani sade te da postoji otkupna stanica ili zadruga koja će otkupljivati te proizvode pa ako nekome treba neki domaći proizvod, mogao bi ga tamo poći kupiti. To bi bila butiga domaćih eko proizvoda. Posebno mi je žao što to nije zaživjelo. Bili smo pronašli prostor, ali se, nažalost, zbog neriješenih vlasničkih odnosa, ta ideja nije realizirala – prisjetio se nekadašnji gradski pročelnik.
‘Ovakva ideja u svijetu nije novost’
Sugrađani su, ističe, bili jako zainteresirani za ovu ideju te su često u Upravnom odjelu zaprimali njihove upite.
—Umjesto da bi poslijepodne kad bi došli s posla sjeli na kauč i gledali televiziju, ovako bi imali korisnu vrtnu rekreaciju, a tu je i benefit zdravije prehrane koju bi si ovim putem mogli sami osigurati. Treba naglasiti da ovakva ideja nije novost, već je u svijetu uobičajena i česta. Slovenci to rade, Austrijanci, naše sjeverne županije, a nažalost, naše Konavosko i Šipansko polje stoji neobrađeno i obraslo šikarom. Na tome bi se moglo poraditi. Posebno bi mi bilo drago da se nastavi proizvodnja i da naša sela oživljavaju, da se kuće ne zatvaraju, da se život vraća u ruralne prostore. Svrha ideje koju smo provodili bila je i da na sela dolaze ljudi koji inače žive u Gradu. Poznajem obitelji koje su u Gradu ustupile svoje stanove djeci i vratili se u naša sela te tamo nastavili živjeti, obnovili kuću i posadili poljoprivredne proizvode – govori Milan Perić te dodaje kako je dio cjelokupne ideje realiziran, dok su neki segmenti ostali tek na razini ideje. Svako vrijeme i vlast, naglašava Perić, nosi nešto svoje pa tako i u ovom slučaju.
—Pored turizma kao glavne gospodarske grane Dubrovnika, uvijek sam bio mišljenja da se moraju razvijati i druge, posebno proizvodne djelatnosti. Nemamo proizvodnje, sve se uglavnom uvozi, a OPG-ovi su pravi primjeri da možemo proizvoditi naše domaće proizvode te ih plasirati na tržište. Treba poticati zanatstvo, posebno deficitarna zanimanja. Dobro je što Grad daje subvencije za deficitarna zanimanja, to i dalje treba gajiti i unaprjeđivati. U situaciji u kojoj se nalazimo zbog koronavirusa, vidimo koliko su OPG-ovi korisni i vrijedni. Treba ih znatno više poticati. Naši cvjetni vrtovi i balkoni upravo su ovih dana zasađeni petrusinom, balančanama i paprikama te drugim sadnicama što znači da, kad se nešto dogodi, ljudi se brzo preorijentiraju. Da nije bilo ove epidemije zasigurno bi se ljudi više orijentirali na neki veći luksuz, a manje na sadnice i proizvodnju hrane. Posebno se sad pokazalo korisnim online naručivanje proizvoda iz OPG-a što je jako dobro i korisno. Dakle, turizam da, ali razvijati i druge gospodarske djelatnosti, upravo iz ovih razloga što nam se sada događa, gospodarstvo je stalo jer je sve vezano za turizam – mišljenja je Perić. Dodaje i kako su za vrijeme dok je on bio pročelnik, a radi se o razdoblju od 2010. do 2016. godine, radili na edukaciji poljoprivrednika. Dolazili su agronomi te su ih podučavali, a Grad je o svome trošku cisternama dostavljao i vodu preko ljeta kako bi sadnice izdržale, posebno u Gornjim selima.
—Važno je razvijati domaću proizvodnju, ljudi se tako i zapošljavaju, a dolazi i do revitalizacije naših krasnih ruralnih prostora. A tako bi i mnogima još više bila dostupna zdrava hrana – zaključio je za DuList Milan Perić.
Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 22. travnja 2020.