U drugom dijelu svibnja očekuje se promjenjivo vrijeme, odnosno bit će i kišnih i sunčanih dana, kako je bilo i u prvom dijelu. S druge strane, za ljeto nas očekuju iznadprosječne temperature uz moguća sušna razdoblja, piše Slobodna Dalmacija.
Magistar primijenjene meteorologije Nedim Sladić objasnio je kako se ne vide znakovi stabiliziranog vremena nad Hrvatskom u svibnju, ali ističe kako je to tipično za ovo doba godine.
– Često će kružiti vlažne zračne mase koje će destabilizirati atmosferu. To za posljedicu ima neravnomjerno raspoređene padavine u obliku lokalnih pljuskova s grmljavinom koje se onda smjenjuju sa sunčanim intervalima. Tako da do kraja mjeseca neće manjkati sunca, a neće manjkati ni kiše iako ona prostorno i količinski neće biti ravnomjerno raspoređena. Možemo govoriti o prilično nestabilnom periodu, tipičnom za ovo doba godine i generalno gledano temperaturama zraka koje su primjerene svibnju – poručio je Sladić koji ističe kako sada nema naznaka nekog pretjerano toplog ili hladnog razdoblja koje je karakteriziralo svibanj lani. A prognozirao je i vrijeme za nadolazeće ljeto.
– Postoji određeni konsenzus na numeričkim prognozama. Cijeli skup modela Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) ukazuje na to kako bi ljeto ove godine u većem dijelu regije, uključujući Republiku Hrvatsku, bilo toplije do znatno toplije u odnosu na klimatološko razdoblje 1991.-2020. No, unatoč toplijoj sezoni, to ne znači da neće biti povremenih kraćih hladnijih perioda. No, u cjelini veći dio ljeta bi trebao biti topliji od prosjeka, a toplinom bi se posebno isticali srpanj i posebno kolovoz. Dakle, prema sadašnjim pokazateljima drugi dio ljeta bi bio još topliji od prvoga. Kako budemo išli prema drugom dijelu ljeta, jači su signali za sušnije razdoblje – rekao je Sladić koji smatra kako se nadolazeće ljeto neće bitno razlikovati od nekoliko prethodnih koji su odlikovali izraženim toplinskim valovima.
– S obzirom na sezonske izračune koji pokazuju da bi ljeto trebalo biti za jedan do dva Celzijeva stupnja toplije u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020. godine, onda to govori kako postoji visoka vjerojatnost toplinskih valova tijekom srpnja i kolovoza. Toplinski valovi sigurno neće izostati i ovo ljeto, a kao i prethodnih godina bit će prekidani kraćim prodorima hladnih zračnih masa sa sjeverozapada kontinenta koji onda sa sobom donose pljuskove, grmljavinu i lokalno nevrijeme. No, kad se sve to uklopi u jednu cjelina, ipak dominira toplina – zaključio je Sladić.
Inače, prošle godine na Zemlji smo zabilježili najtopliji lipanj, srpanj i kolovoz od početka mjerenja temperature zrake. Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije, globalna prosječna temperatura prošlog ljeta je iznosila 16,77 Celzijevih stupnjeva što je 0,66 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka od razdoblja od 1990. do 2020. godine. Time je za gotovo 0,3 Celzijeva stupnja oboren prethodni rekord ljeta 2019. godine.
Što se tiče ljeta 2023. godine u Hrvatskoj, ono je bilo toplo, ali nisu dosegnute rekordne vrijednosti. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) odstupanja srednje temperature zraka za ljeto 2023. u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,4 u Makarskoj do 1,4 Celzijevih stupnjeva u Bilogori. Na svim postajama temperatura zraka je bila viša od višegodišnjeg prosjeka.