Umjetna inteligencija je riječ koja je trenutno jako popularna ili kako bi rekli u engleskom jeziku, ona je – buzzword te se koristi u razne svrhe. Međutim, umjetna inteligencija postoji već desetljećima. Šezdesetih godina prošlog stoljeća počelo se s razvijanjem različitih algoritama, jezičnih modela i slično kojima je za cilj bio pomoći u nečemu. Odnosno da automatiziraju dio nekih aktivnosti i oblika ljudskog djelovanja. Popularni ChatGPT, koji je na velika vrata ušao prije godinu dana, sustav je umjetne inteligencije koji odgovara na tekstualne upite koje mu korisnici upućuju. No, nije samo ChatGPT umjetna inteligencija, nego je, kako je već istaknuto, koristimo već desetljećima, naglašava za DuList sve navedeno prof. dr. sc. Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju na Sveučilištu u Dubrovniku.
—Umjetnu inteligenciju koristimo u različitim oblicima, od robota u tvornicama do, primjerice, dronova. Ona je među nama jako dugo, no u mainstream medije je kao tema ušla prije godinu dana. Naime, tad je tvrtka, koja stoji iza ChatGPT-a, medijski ispromovirala svoje rješenje jezičnog modela koji temeljem nekakvih prethodnih sadržaja, teksta i inputa preuzetih bilo s interneta ili drugih izvora, može pretpostaviti odgovore na postavljene upite. To je jedna od tehnoloških inovacija koja se dogodila, nije jedina, a ima pozitivne i negativne strane u svojoj primjeni – rekao je Brautović.
Alati za provjeru
Navodi kako je ChatGPT generalno osvijestio opću javnost o postojanju takvih alata i njihovoj primjeni u razne svrhe pa tako i u akademskom, znanstvenom te obrazovnom sustavu. Pročelnik Odjela za komunikologiju ističe kako su, nedugo nakon što je ChatGPT kao alat predstavljen javnosti, poslali uputu nastavnicima s prijedlozima besplatnih alata koji se mogu koristiti za provjeru prisutnosti ChatGPT-a u studentskim radovima.
—Kao što je razvijen alat koji može producirati sadržaj uz pomoć umjetne inteligencije, istovremeno su razvijeni i alati koji mogu detektirati njegovo korištenje. Naravno da su studenti, koji i dalje koriste Wikipediju, Google tražilicu, počeli koristiti i ChatGPT. Nama je bilo bitno osvijestiti studente o korištenju ChatGPT-a, a ne provoditi postupke kažnjavanja. Budući da je riječ o nečemu što dosad nije bilo dostupno nikome u obrazovnom sustavu, potrebno je kod studenata razviti svijest da korištenje takvih alata nije u redu, odnosno naučiti ih pod kojim uvjetima je moguće koristiti takve alate i na koji ih način trebaju citirati i navesti unutar studentskog rada. Živimo u razdoblju kad su promjene ekstremno ubrzane i kad im se jednakom brzinom moramo prilagođavati. Stoga, čim je ChatGPT predstavljen u siječnju prošle godine, vrlo brzo su različite organizacije, koje daju preporuke u smislu referentnih sustava, dale način kako se može citirati u slučaju kad ste koristili ChatGPT – rekao je Brautović.
ChatGPT kao jezični savjetnik
Preporuka je, dakle, da kad se koristi ChatGPT, mora se provjeriti citiranje kao i provesti provjera navoda unutar sustava.
—Sustav može sadržavati određene greške jer crpi podatke iz subjektivnih unosa svih nas, ako se primarno temelji na sadržajima koji su objavljeni na internetu. Morate provjeriti znanstvenu literaturu kako biste provjerili je li to doista tako kao što ChatGP predlaže. Dodatan je problem što u želji da sustav bude politički korektan i održava političku uravnoteženost, može stvoriti probleme. Dakle, može izgenerirati sadržaje koji su uravnoteženi, ali su pogrešni. Tada se pojavljuje izjava o odricanju odgovornosti (disclaimer) u smislu da se treba provjeriti i jedna i druga strana. Recimo, želite koristiti ChatGPT za činjenice u Domovinskom ratu. ChatGPT će uvijek pokušati napraviti ravnotežu između hrvatske i srpske strane u nekom smislu, što nužno ne znači da će dati pogrešne informacije, ali se vrlo često upravo to dogodi. Zbog toga se mora napraviti činjenična provjera – istaknuo je Brautović dodavši kako je ChatGPT vrhunska tehnologija čiji se negativni aspekti najviše ističu u javnosti. No, postoje pozitivne strane koje olakšavaju ili unaprjeđuju određene aktivnosti. Primjerice, odličan je za provjeru pravopisa.
—Primjena ChatGPT-a kao jezičnog savjetnika je prihvatljiva. Također, prihvaćen je u obliku neke tražilice za preporuke izvora i literature. Kao što sam rekao, u slučaju kad se doslovno preuzima, onda je potrebno navesti kako je preuzeto, odnosno kopirano. Treba navesti referencu da je izvor ChatGPT, da je izgenerirao navedeni sadržaj i da ga se koristi u radu. Znači, neprihvatljivo je ne navesti da je korišten, a u biti je primijenjen u radu. U tom je slučaju riječ o klasičnom plagijatu, kao što je i prije, mimo ChatGPT-a, postojao – navodi Brautović. Što se tiče ‘klasičnih’ plagijata, kaže kako se rijetko događaju i da je riječ o ekstremnim slučajevima.
—Ako govorimo o diplomskom radu koji je obranjen i sad ga treba poništavati. Mislim da smo takav slučaj imali jednom te smo sve vratili na početak procedure. Sada imamo alate koji nam pomažu u boljem detektiranju plagijata i sadržaja koje je generirala umjetna inteligencija – kazao je te dodao kako najvećim problemom smatra situaciju u kojoj studentu netko drugi napiše studentski rad te kako je u tom slučaju problem puno veći nego kad netko napravi grešku iz neznanja i nerazmišljanja o posljedicama.
—Imate osobe koje svjesno predstavljaju tuđi rad kao svoj te one koji ne razumiju kad treba staviti navodnike ili kad u slučaju parafraziranja treba staviti reference. Dakle, s jedne strane imate one koji namjerno plagiraju te preuzimaju tuđe ideje i tekstove pa na temelju toga završavaju fakultete, a s druge strane imate određene tehničke probleme.
Moramo objasniti studentima
Brautović ponavlja da u slučaju kad dođe do neprihvatljivog korištenja ChatGPT-a mogu primijeniti kazne kao i u slučaju plagijata, ali je ideja da se takvo korištenje zaustavi prije nego što dođe do završne verzije studentskog rada. Navodi kako osobno, kao mentor, dosad nije u studentskim radovima otkrio neprihvatljivo korištenje ChatGPT-a.
—Pretpostavljam kako je netko od nastavnika ‘naletio’ na nešto što je možda izgenerirano putem ChatGPTa, no da su kasnije svojim instrukcijama djelovali na studente da izmijene rad prije završne verzije. Mi smo obrazovna ustanova te nam je u interesu, s obzirom na to da nemamo prethodna iskustva s time, da se studenti nauče, a ne da im odmah presudimo i primijenimo određene sankcije. Dakle, to je još jedan od alata koji svima može pomoći. U segmentu obrazovanja, studentima moramo objasniti koje su to dopuštene, a koje nedopuštene primjene i pod kojim uvjetima se može koristiti – naglasio je Brautović.
Iz tikanog izdanja objavljenog 24. siječnja 2024.