Aktualno

MATEMATIČAR TONI MILUN Roditelji, pitate se kako platiti što manje poreza? Odgovor je Popodica

c GLAVNA Toni Milun 1

Otkad sam sam bio malen moji prija­telji bi gledali marku auta, a meni je bila zanimljiva registracija. Ako bi pisalo 236, odmah bih izračunao dva puta tri je šest – govori za DuList popularni split­ski matematičar, s adresom u Zagrebu, Toni Milun koji već nekoliko godina unatrag nosi titulu najomiljenijeg hrvat­skog profesora ovog predmeta s kojim se tijekom svog školovanja svatko morao susresti. I dok je podosta nas nevoljko otvaralo matematičke udžbenike, učenici našeg sugovornika imali su zado­voljstvo upijati znanje na nesvakidašnji način. Naime, kako bi im približio mate­riju, Milun je snimio preko 2000 videa na YouTube-u, a u tu svrhu koristi se i Instagramom, Facebook-om, LinkedIn-om, TikTok-om te njegovi video sadr­žaji i lekcije broje milijunske preglede. Također, vlasnik je portala ‘S Milunom do milijuna’ gdje građane savjetuje kako se nositi sa svakodnevnim financijskim izazovima, a zahvaljujući njegovoj inova­tivnosti svjetlo dana ugledala je aplika­cija ‘Popodica’. Zgodno ime je dobila po prva sva slova pojmova ‘povrat poreza’ i ‘dica’ – popodica, a o čemu je točno riječ, ispričao nam je sam Milun. ­
Kako prosječnom hrvatskom rodi­telju može od pomoći biti Popodica?
Roditelji, kako bi optimalno dobili plaću i platili što manje poreza, naravno – u skladu za zakonom, trebaju znati podije­liti osobni odbitak djece i pravilno ih ras­porediti na poreznim karticama. Među­tim, to znači čim dođe neka promjena plaće ili porezna izmjena da bi svaki par roditelja trebao pogledati plaću od bruta do neta i ponovo rasporediti djecu na poreznim karticama. Ljudi to u prin­cipu ne znaju i zato sam im se odlučio pomoći. U suradnji s tvrtkom Gaurus ove godine radim baš aplikaciju u koju će roditelji upisati svoje podatke – koliko imaju djece, kolika im je plaća, koliko su platili poreza u 2021. i aplikacija će im dati rješenja. Primjerice reći će im da presele odbitak 30 posto djeteta 1 na karticu drugog roditelja i radi toga će dobiti dvije tisuće kuna povrata poreza, a ako te ne učine neće dobiti ništa. To je osnova aplikacije. Do 28. veljače je rok predaje poreznih prijava za prethodnu godinu. Također, roditelji moraju pogle­dati neke dokumente kao što je IP obra­zac iz sustava e-građani i izvući s njega podatke, a aplikacija vas sve vodi korak po korak tako da vi samostalno bez ičije pomoći možete sami sve to popuniti.
Koliko dugo je nastajala aplikacija?
Aplikacija je postojala i lani, ali vrijedila je samo za dvoje djece u nekim uvjetima. Međutim, nedavno su mi se javili iz tvrtke Gaurus i rekli su mi da bi oni rado pomogli u njenom razvoju. U okviru od deset dana nas je nekoliko sa svim našim znanjem od prije razvilo skroz novu. Porezni zakoni u Hrvatskoj su jako kompleksni. Ima puno iznimki i baš smo se namučili. Dosta sam im ih proučavao, ali uvijek imam pomoć pravih računo­vođa. Savjetnici za poreze Veroniki Galić, kad mi padnu tri nova pitanja na pamet ujutro pošaljem e-mail i ona meni do popodne odgovori. Sutra joj pošaljem pet novih i tako iz dana u dan. Na usluzi mi je uvijek i baš sam joj zahvalan. Ona je zaslužna što sve funkcionira.
Koliko su prema Vašem iskustvu Hrvati financijski pismeni?
Financijska pismenost je loša, rekao bih pogotovo kod obračuna plaće jer je to posebno kompleksno. Ona nije na viso­koj razini i mogla bi biti bolja. Mi se tru­dimo pa tako imam projekt ‘S Milunom do milijuna’ koji je besplatan i snimam videozapise u kojima objašnjavam od obračuna plaće do toga isplatili se lju­dima u drugoj banci refinancirati kredit ako dobiju nižu kamatnu stopu. Neki uštede po 500–600 kuna mjesečno, a nisu znali da to mogu.
Osim kredita ono što trenutno oso­bito muči naše sugrađane je kako svladati val poskupljenja. Što im savjetujete?
Tu nema jedinstvenog rješenja. U cije­lom svijetu rastu cijene i neminovno je da poskupljenja dođu kod nas. Svatko za sebe mora vidjeti postoji li način da uštedi negdje. Nikome ne mogu pameto­vati da smanji potrošnju nečega, ali radi se o tome da će jednostavno plaće ostati na istoj razini, a cijene će rasti. Moramo toga biti svjesni i nadat se da će to brzo proći te postati prolazna faza koja će se možda za pola godine smiriti. Nažalost, nitko ne može obećati do kad će ovo trajati – je li situacija privremena ili ne. Važno je imati na umu kako je inflacija u 2007. također bila oko šest posto. Radi se o tome da smo mi jedno dugo razdo­blje – osam godina imali inflaciju nižu od 2 posto, a nekoliko godina je bila čak u minusu. Zaboravili smo što to znači.
Je li možda rješenje u ulaganju?
Građani su kod ulaganja dosta oprezni. Kod nas u štednji, poput oročene ili na tekućem računu, koja donosi vrlo malu kamatu su ogromni novci, građani imaju oko 240 milijardi kuna. Šteta što taj novac nije bio ulagan u nešto što donosi veći prinos. Recimo, lani je tržište fon­dova i dionica raslo za 15–25 posto. U pro­sjeku investicijski fondovi, dobrovoljna mirovinska štednja te ETF-ovi daju puno veći prinos, ali tu postoji rizik. Međutim, ako gledamo dugoročno i ako čovjek počne ulagati kao mlad, onda su u raz­doblju od 20–25 godina to velike zarade. Drago mi je da su mnogi počeli ulagati u dobrovoljnu mirovinsku štednju jer imamo državne poticaje od 15 posto, dakle država nam pokloni još 15 posto onoga što mi uložimo tijekom godine dana. Također, fond u prosjeku zaradi četiri posto godišnje. Tako da je to ono što Hrvati najviše vole – sigurno ulaga­nje i dobri prinosi. Na mojoj stranici ‘S Milunom do milijuna’ imam potprojekt koje se zove ‘Toni investitor’. Prije dva mjeseca smo moj tim i ja svaki mjesec krenuli ulagati po 400 kuna na pet razli­čitih načina. Jedan su samo dionice pa fondovi, zatim ETF-ovi preko FINAX apli­kacije, kripto valute te u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Cilj nam je da ljudi vide što se stvarno događa s uloženim novcem i koliko to vrijedi. Računi će biti transparentni. Tek smo krenuli i sad ćemo početi objavljivati koje je stanje.
Kako minimalizirati rizik kojeg spominjete?
Diversifikacijom. Znači, ako možemo, jedan dio ulažemo u ETF, a drugi u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Recimo, dosta mladih ulaže u kripto valute što je vrlo riskantno pa je bolje da to bude manji iznos. Naravno, prije nego čovjek uloži, važno je uvijek dobro pro­učiti. Mali dio novca uvijek nam mora biti brzo dostupan u slučaju krize. To u Hrvatskoj ne postoji.
U što Vi ulažete?
Ulažem u ETF-ove, imam dobrovoljnu mirovinsku štednju i jedan manji dio ulažem u kripto valute. Neki ljudi pogrešno misle da moramo imati puste tisuće kuna da bi mogli ulagati. Može se početi već s 150–200 kuna mjesečno. I sam sam tako krenuo.
I za kraj, pitanje na koje bi svi željeli znati odgovor – kako do milijuna?
Radom, učenjem i ulaganjem (smijeh). Nema brzih rješenja.

ZNANJE PALO Nije isto online i offline
Kako se djeca današnjice ‘slažu’ s matematikom?
Mogli bi bolje. Matematika će imati sve veću primjenu u budućnosti. Sve više se stvari seli online i sve više podataka mjeri, računa. Potrebni su nam ljudi koji će ih obrađivati. Za to je nužno veliko znanje iz matematike. Nažalost, ono je pogotovo u ovoj pandemiji palo. Nije isto imati nastavu online i offline. Nadamo se da će se ovo brzo završiti i da ćemo vratiti onom starom načinu podučavanja. Trik kako zainteresirati djecu za matema­tiku je možda primijeniti gradivo na životne primjere. Primjerice, ja sam zaposlenik Visokog učilišta Algebra i ja sam u nastavu unio puno financijske matematike, obračuna plaća, kredita, investiranje… Imamo zadatke s kripto valutama, koliko se može zaraditi i izgubiti. Studenti na to jako dobro reagiraju. Baš sam na nastavi snimio kratki video u kojem objašnjavam koliko iznosi PDV u cijeni jedne čokolade i objavio ga na TikTok-u – taj video ima više od pola milijuna pregleda! Kako bi moje ideje na društvenim mrežama došle do što većeg broja publike imam tim ljudi s kojima radim. Mihaela Reščić ih vodi, Ivona Medvedec je odličan operativac, Anita Cvet­nić suradnica mi je na pisanju scenarija, Nikola Mujd­žić Reščić vodi sve projekte, a moj student Leon Vlašić, pomaže mi u izračunima te kalkulacijama.

Foto: Filip Bašić/DOKU FILMS

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista

Pročitajte još

SVI U VERANDU! Podržite Maju i Mirka u kupnji inkubatora za dječji odjel

Dulist

DANI HRVATSKOG TURIZMA Denis Raos iz dubrovačke Čistoće djelatnik je godine!

Dulist

BILO JE SAMO PITANJE MOMENTA Kreću prosvjedi protiv novih zakona!

Dulist