Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić se u priopćenju za javnost dotaknuo pomorskog dobra, odnosno dodjele dozvola na njemu. Ističe kako je pomorsko dobro izrazito vrijedan resurs kojeg trebamo čuvati i njime gospodariti na održiv i suveren način.
-Osim sugrađana koji ga koriste za kupanje tijekom ljetnih mjeseci, ono privlači iznimno veliki broj malih gospodarstvenika koji obavljajući različite gospodarske aktivnosti na istom ostvaruju egzistenciju za sebe i svoje obitelji. Bilo da je riječ o ugostiteljskim objektima, iznajmljivanju sredstava (kajaka, jet sky, flyboarda, suncobrana, ležaljki i sl.), ili o nekoj drugoj djelatnosti, činjenica je da svaka ozbiljna turistička destinacija ima ovakve sadržaje u svojoj ponudi. Osim što u tim malim tvrtkama i obrtima preko 1500 ljudi zarađuje svoj kruh, oni upotpunjuju turističku ponudu, ali i rasterećuju povijesnu jezgru i sastavni su dio života ovog Grada. No, čini se da će ove godine Grad Dubrovnik, ukoliko se ne nađe neko mudro rješenje, ostati bez ovog segmenta turističke ponude. Naime, u tijeku je javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, a već iz samog početka tog postupka, odnosno otvaranja pristiglih ponuda razvidno je kako će nakon izbora najboljih ponuditelja uslijediti nekoliko stotina žalbi na predmetne odluke, koje odgađaju izvršenje odnosno dodjelu dozvola do okončanja tih istih postupaka. To znači da nitko nema pravo početi obavljati djelatnost dok svaka pojedina odluka na koju je izjavljena žalba ne postane pravomoćna – ističe Kristić, koji smatra kako nam zbog toga, osim sramotne situacije s plažom u Uvali Lapad, prijeti vrlo realna opasnost da ove godine na dijelovima pomorskog dobra koji nisu koncesionirani za gospodarsku uporabu neće biti nikakve ponude, barem ne one legalne ukoliko se na vrijeme nešto ne poduzme.
-Ne želim ulaziti u prostor rada povjerenstva koje će razmatrati pristigle prijave, ali evidentno je da se njihov posao neće svesti na puko zbrajanje ponuđenih astronomskih iznosa, nego će trebati provjeriti svakog ponuditelja, vlasništvo nad sredstvima rada koja su prijavili, ali i činjenicu da su pojedini među njima za iste lokacije predavali više ponuda, što svakako nije u duhu natječaja, ideje i stava gradske uprave da potiče zdravu konkurenciju te da na taj način što veći broj malih poduzetnika dobije priliku obavljati djelatnost na pomorskom dobru. Naprotiv, samo na primjeru kajaka u Pilama vidimo da bi prema informacijama s javnog otvaranja ponuda svega dva ponuditelja mogla dobiti ono što je uz sve prednosti i mane stvaralo i od čega je dugi niz godina živjelo više od deset dubrovačkih obitelji i njihovi zaposlenici, što je u potpunoj suprotnosti s onim što smo svi jednoglasno zagovarali. Stječe se dojam da postoji veliki broj onih koji bi teško mogli dokazati porijeklo novca kojeg nude za svoj komad pomorskog dobra, a čini se da se dio njih javio s astronomskim ponudama kako bi svojim odustankom ucjenjivao neke druge ponuditelje koji žele raditi, ali nisu spremni ponuditi iznos naknade koji ne mogu zaraditi. Naravno, sve ovo su moje osobne pretpostavke, ali vjerujem da većina onih kojima je ova materija poznata zna o čemu pišem i razmišlja slično kao ja. Put u pakao popločan je dobrim namjerama, a upravo tamo vodi ovaj natječaj – dodaje.
-Jedini rezultat koji će iz njega izaći, nakon što Gradsko vijeće odluči o svakoj pojedinoj ponudi je potencijalno multiplicirani prihod za Grad Dubrovnik, ali i totalni kaos i nered na pomorskom dobru koji se svim silama htio izbjeći. Pored navedenog svi znamo da bjanko zadužnica i nije neki siguran instrument naplate duga kada tvrtka pođe u stečaj bez imovine i sredstava na računu pa će i naplata naknada za izdane dozvole u navedenom slučaju biti upitna. Stoga predlažem da se predmetni natječaj poništi te da se od nadležnog ministarstva zbog kašnjenja u samom postupku donošenja provedbenih akata koje je ugrozilo normalno funkcioniranje turističke destinacije ishoduje suglasnost da se iznimno od donesene uredbe svim nositeljima dozvola koji su do sada obavljali djelatnost na pomorskom dobru, a koji žele to i nastaviti, na zahtjev dodijele dozvole za obavljanje djelatnosti za ovu kalendarsku godinu, prema novoutvrđenim cijenama. Vrijeme koje dobijemo na taj način trebamo iskoristiti na taj način da ponovno razmotrimo i usvojimo takve izmjene Plana upravljanja pomorskim dobrom, koje bi nam 1. siječnja 2025. godine omogućile raspisivanje natječaja koji će nakon izbora najboljih ponuditelja rezultirati napretkom u održivom i kvalitetom odnosu prema uporabi pomorskog dobra u gospodarskom i javnom smislu – zaključuje Kristić.