Neka velike vođe pošalju depešu s kojom mi se zabranjuju radovi na Peskariji pa ćemo vidjeti po kojim je zakonima, člancima i tko reviziju napravio tako brzo i efikasno, u samo 15 sati – sarkastično je prokomentirao Maro Hajdarhodžić vijest koju je doznao s portala DuList o obustavljanju njegovog projekta na Peskariji.
Naime, Ministarstvo kulture je za DuList odgovorilo kako je ‘naknadnom revizijom utvrđeno da projektno rješenje odstupa od sustava mjera zaštite za Kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu grada Dubrovnika’ te su u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom obustavili daljnju realizaciju projekta.
Projekt vrijedan milijun kuna
– Imamo sve papire i kako će se ovo završiti – ne znam. Iskreno, još nikad nisam čuo za reviziju ovjerenog projekta Konzervatora, a samo zbog pritiska Grada i Županije. Površina je pokrivena koncesijskim ugovorom za kojeg Županijskoj lučkoj upravi plaćam koncesijsku naknadu s varijabilnim dijelom u sveukupnom iznosu od 500 tisuća kuna godišnje. Taj iznos plaćam još od 2003. godine otkad sam u svibnju potpisao ugovor – objašnjava Hajdarhodžić, vlasnik tvrtke Mea culpa koji je u novi projekt na Peskariji uložio milijun kuna.
– Novim projektom koncesijsku površinu smanjili smo za oko 150 do 200 metara četvornih nego što je bilo ranije, a to je definitivno više od postotka kojeg je gradonačelnik Franković tražio da se smanji broj stolova na javnim površinama. To sam samoinicijativno napravio i ovo ljeto bih trebao imati 30 stolova manje nego prethodnih sezona – objašnjava vlasnik lokala Lokanda.
Podsjetio je kako su na Peskariji ranijih godina bile postavljene njegove montažne drvene kućice. Ona kamena je bila Županijske lučke uprave koja je imala obvezu napraviti prostor za Pograničnu policiju radi sezonskog graničnog prijelaza u gradskom Poratu. Ta kamena kućica, objašnjava, nije dobila odobrenje Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
Sve uskađeno do posljednjeg detalja
– Dobrovoljno sam pristao na suradnju sa Županijskom lučkom upravom. Želio sam prostor Peskarije urediti i modificirati. Da sam ostavio drvene kućice, nitko me ne bi dirao – priča Hajdarhodžić, te se osvrće na novi montažni objekt koji je do polovice svibnja trebao biti postavljen na Peskariji.
– Objekt je montažni. Zavije se i može se odviti isto kao što su bile postavljene drvene kućice. Nakon što sam uklonio te kućice nema nijednog traga da su tamo ikad bile postavljene. I ovaj novi ‘objekt’ s tendom lako se rastavlja, za jedan i pol dan poljana na Peskariji bi izgledala kao da tamo nikad ničega nije ni bilo. Projektant novog rješenja je izradila Jelica Peković iz Omega Engineeringa. Projekt su odobrili i potpisali dubrovački Konzervatori, ali sve je rađeno u suradnji i suglasnosti s pomoćnikom Ministrice kulture, Damirom Trupkovićem. Čak dvije i pol godine projekt je ‘šetao’ na relaciji Zagreb – Dubrovnik. U mom slučaju nije vrijedila formulacija ‘administrativne šutnje’ koja, inače, vrijedi u slučaju izdavanja građevinske dozvole. U slučaju kada se na izdavanje građevinske dozvole ne dobije odgovori nakon 60 dana investitor smije krenuti s gradnjom kuće, ovdje je to trajalo preko dvije godine i sve je usklađeno do posljednjeg detalja! – priča Hajdarhodžić. Ipak, kada su fotografije 3D simulacije objavljene u javnosti izazvale su buru negodovanja.
– To uopće nije isti projekt! Mi nismo nacrtali space shuttle! Znam točno kako su fotografije izašle u javnost i tko ih je iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku pokazivao po Gradu. O tome ne bih još ništa želio govoriti detaljnije te ću odlučiti hoću li se upustiti u tužbu – na naše pitanje da nam konkretnije objasni o čemu je riječ Hajdarhodžić odgovara:
– U javnost je izašla lažna 3D simulacija, nešto iskarikirano što uopće nema veze sa stvarnim projektom. Ta 3D simulacija prikazuje nekakav plastični krov koji strši sedam metara u zrak, sa svemirskim kućicama i ta vizualizacija nikad nije bila sastavnim dijelom projekta za kojeg smo dobili rješenje od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku – objašnjava Maro Hajdarhodžić. Ističe kako je zamišljeno da na Peskariji budu četiri manja montažna objekta koja su natkrivena prozračnom tendom.
‘Ničija samovolja ne može proći’
A što u slučaju da zaključak revizije Ministarstva kulture bude konačan?
– Prvo moram vidjeti na koji članak Zakona se ta njihova odluka poziva. Ničija samovolja ne može proći. Postoji Zakon te ću tražiti da obrazlože na osnovu čega projekt, koji je potvrđen, sad više nije dobar. Ako se pozivaju na vizualnu devastaciju, pitam se čega? Vizualna devastacija kulturnog dobra kao zakonska formulacija ne postoji, ona je jasno izražena isključivo kao materijalna devastacija kulturnog dobra. A na Peskariji nema govora o materijalnoj devastaciji jer je riječ o montažnom objektu! Da sam srušio tri kamena sa zida na Peskariji to bi bila materijalna devastacija i za to me netko mogao prijaviti i za to bih valjda sudski odgovarao jer sam uništio kulturno dobro, međutim postavljanje montažnih objekata, Lego kockica, ne može biti uništenje kulturnog dobra. Naš zakon ne poznaje formulaciju uništenja vizualnog dobra – jasan je Hajdarhodžić. Podsjetio je kako je prije nekoliko godina tada još bivši gradonačelnik Andro Vlahušić želio postaviti 25 kućica na Stradunu. Konzervatori su to zaustavili, međutim uslijedio je obrat nakon sastanka gradonačelnika s Damirom Trupkovićem.
– Nije postavljeno 25, već 12 kućica. Napominjem, Žana Baća nije dala nijednu kućicu! Gradonačelnik Mato Franković opet postavlja kućice, ali one su sad normalna stvar. Kućice su na Stradunu 40 dana, Konzervatori bez razmišljanja daju suglasnost i svi su sretni i zadovoljni. Kućice su prekrasne i one su dio kulture Dubrovnika, one ne narušavaju vizure niti identitet Grada i više ne možemo zamisliti zimu u Gradu bez kućica i kobasica na Stradunu. A Peskarija, koja je bila zahod za kučke i mačke dok je nisam popločao, e nju ne damo. Ne damo Peskariju – ogorčeno će Hajdarhodžić. Inače, napomenuo je kako mu je u ovom trenutku upitno hoće li moći vraćati kredite.
– Zadržao sam svih svojih 26 ljudi. Nikoga nisam otpustio. Dobivam 3250 kuna od države, a razliku plaće do 4500 kuna dodajem s računa tvrtke, iako ne radimo. U trenutcima kada ne znam kako ću dalje zbog cijele situacije s koronavirusom, događa se ovo – zaključuje Hajdarhodžić.