LUKŠA MATUŠIĆ Potpis za Aglomeraciju kroz dva mjeseca, čišćenje kanala ispod Straduna 2021.

Potpis ugovora kojim bi se ozna­čio početak 880 milijuna kuna teš­kog projekta ‘Aglomeracije’ očekuje se kroz dva mjeseca, istaknuo je za DuList direktor Vodovoda Dubrov­nika Lukša Matušić. Vodovod je u srp­nju ove godine završio posljednju fazu procedure za Aglomeraciju kojom se dodjeljuju bespovratna sredstva iz fondova EUza izgradnju vodno-komu­nalne infrastrukture Dubrovnika. Navedeni projekt odobrilo je u naci­onalnoj proceduri Ministarstvo regi­onalnog razvoja i europskih fondova. Matušić ističe kako se na potpis i dalje čeka jer je, kao i hrvatska, i europska birokracija – spora.
— Nitko neće dati toliku količinu novaca na lijepe oči. Mi smo već prošle godine riješili određene uvjete koji su bili potrebni kako bismo uopće pri­stupili potpisivanju ugovora. Trebali smo imati više od 50 posto riješenih imovinsko-pravnih odnosa za sve što trebamo raditi, dobivene lokacijske dozvole. U međuvremenu smo isho­dili dobar dio građevinskih dozvola. Jedino nam je ostalo riješiti pitanje pristupnog puta za uređaj za solarno sušenje mulja na Osojniku koji se zbog žalbe oduljio – ističe Matušić.

Petka, a ne Komolac
Prije više od mjesec dana Aglomeracija je dobila zeleno svjetlo od Jaspersa te im je ostala službena potvrda od kon­trolnog tijela Jaspersa – Indepen­dent Quality Review (IQR). Naglašava i kako se nije dogodilo da IQRodbije određeni projekt, ako ga je već Jas­pers potvrdio. Inače, Jaspers je od Vodovoda tražio dodatna pojašnje­nja, čak i godinu dana nakon ispunje­nih obveza zbog čega se, naglašava Matušić, ‘dodatno izgubilo vremena’. Naime, osim izgradnje cjelokupne nedostajuće kanalizacijske i vodo­opskrbne mreže na području cijelog grada Dubrovnika, projekt između ostalog obuhvaća izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOVPetka. Inače, jedna je od mogućih lokacija bio je i Komolac.
— Nakon što su dobili studiju izvodljivosti i studiju utjecaja na okoliš, iz Jaspersa su tražili dodatna objašnjenja po pitanju toga je li se netko stanovnika bunio i imao priizvodljivosti i studiju utjecaja na mjedbe na moguću lokaciju uređaja u Komolcu. Stanovnici su rekli da ne dolazi u obzir razmatrati Komolac za uređaj obzirom da je riječ o zašti­ćenom krajobrazu. Naši konzultanti su prošlog tjedna trebali dostaviti dodatna objašnjenja koja su oni tra­žili – rekao je Matušić. Navodi kako je postojeća lokacija uređaja ispod Petke u ovakvim okolnostima – najbolja. ­
— Mi se ne možemo uspoređivati s drugim gradovima u Hrvatskoj jer smo prostorno zgrčeni, nemamo mjesta za širenje Grada, a kamoli za izgradnju ovakve infrastrukture. Možda nije najoptimalnija, ali ako ćemo raditi ovako bitan uređaj koji je neophodan za Grad, mi nemamo više vremena čekati i filozofirati gdje bi to bilo dobro za napraviti. To bi dalje povlačilo izmjene prostornih planova, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na tim lokacijama, ishođenje novih lokacijskih i građevinskih dozvola i odnijelo dodatne dvije do tri godine za što mi nemamo vremena. S druge strane, EU nagovještava da postoje rokovi za povlačenje novaca iz tih fondova. Prema neslužbenim infor­macijama, do 2024. se mogu povlačiti novci – ističe. Riječ je o, kaže, o naj­bržem rješenju, jer je postojećem ure­đaju starom preko 40 godina životni vijek istekao.
— Kao Grad imali smo zadnjih 15 godina dobre turističke sezone, a dogodile su se velike izgradnje na području grada. Sve je to na neki način opterećivalo tu kompletnu infrastrukturu i potreban je novi ure­đaj – ističe Matušić. Navodi kako je riječ o centralnom i najvećem pro­jektu Aglomeracije. Očitovanje IQR-a očekuju uskoro.
— Kad IQR da svoje mišljenje, onda poslije dolazi tromjesečno razdoblje u kojem bilo koja članica EU može tra­žiti dodatno objašnjenje. Mi možemo već nakon IQR-a potpisati ugovor za dodjelu sredstava, s tim da se uvede i klauzula, da ukoliko netko od EU čla­nica traži dodatno pojašnjenje, onda se taj ugovor stavlja van snage. To se dosad nije dogodilo. Nezahvalno je govoriti kad bi se mogao staviti pot­pis na ugovor, ali pretpostavljam da bi to moglo biti u razdoblju od jednog do dva mjeseca. Kao što sam rekao, sve smo kriterije ispunili koji su od nas traženi, ostaje završni touch u obliku potpisivanja tog ugovora. Nema mantre da se to neće dogoditi ili da se ta sredstva neće dodijeliti. Čeka se dakle poziv i potpisivanje po meni najvažnijeg ugovora koji se odnosi na infrastrukturu u novijoj povije­sti Vodovoda, pa i Grada – naglašava Matušić.

‘Rak rana’ Dubrovnika
Kao ‘rak ranu’ Dubrovnika ističe sustav oborinske odvodnje u koji se u posljed­njih 30 godina najmanje ulagalo. ‘To u idućim godinama treba biti priori­tet Grada’, naglašava direktor Vodo­voda. Nismo mogli izostaviti i pitanje o čišćenju kanala ispod Straduna koji je također dio projekta Aglomeracije. Nedavno je došlo do potopa Straduna uslijed olujnog nevremena, a mnogi su prstom upirali u Vodovod.
— Nemoguće je da ne dođe do ‘zače­pljenja’ jer se tu radi o velikoj količini vode koja dolazi iz sporednih ulica, ali i zbog – pijeska. Ove godine se nije dogodilo da su poslovni prostori tonuli. Problem poplave Straduna nije bio u nedovoljnoj protočnosti kanala, nego u nemogućnosti slivnika da pokupi toliku količinu kiše koja je pala u kratkom vremenu – kaže Matušić. Inače, Vodovod je dosad očistio pede­set metara kanala ispod Straduna, toč­nije područje oko Orlandovog stupa. To su odradili 2018. godine, a trenutno im je ostalo još 220 metara. ‘Posebnost’ ostatka kanala je što on postaje uži u smjeru od Sponze do Vrata od Pila.
— Prvih 50 metara trebao je biti pri­mjer konzervatorima kako bismo pro­veli čišćenje i dobili potrebne dozvole. Nastavak čišćenja i sanacije Straduna dio programa Aglomeracije i ne smi­jemo krenuti prije nego što dobijemo dozvolu. Dali smo izjavu da neće biti dvostrukog izvora financiranja. Dakle, ne smijemo, uz najbolju volju, prihva­titi neko drugo financiranje. Ne smije se ništa početi raditi prije njihova odobrenja, u suprotnom nas mogu penalizirati – ističe. No, iz Vodovoda nisu gubili vrijeme te su napravili ove godine sondažne iskope na šest lokacija na Stradunu i Prijekome. Na taj su način prvi put dobili informa­cije kako kanal izgleda i koje su mu prave dimenzije. Sa sanacijom kanala u svojoj punoj dužini ispod Straduna, naglašava dalje, započet će se u dru­goj polovici 2021. godine. Ističe i kako su pokušali podići svijest putem pro­grama ‘Do not flush’ kako se ne bi bacale brojne stvari u sustav odvod­nje. Također, govori i kako nisu točne informacije da su svi ugostiteljski objekti ugradili mastolovce u povije­snoj jezgri.
— Mi smo dosta energije izgubili, ali ću ponovno reći da Vodovod nije represivni aparat, niti ima zakonske mogućnosti da nekoga natjera da to i napravi – kaže Matušić.

‘Nećemo nikoga ostaviti’
Projektom Aglomeracije obuhvaćena su i ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u Dubrovniku, zatim u naseljima Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Bosanka, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrov­nik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komo­lac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prije­vor, Rožat, Sustjepan i Šumet. No, neke od navedenih projekata Vodovod je već započeo.
— Aglomeraciju nismo mogli čekati po pitanju Štikovice, Zatona i Mokošice. Jer jednostavno gubimo vrijeme, imamo dosta posla i do 2024. godine moramo sve završiti. Retroaktivno ćemo tražiti sredstva – rekao je Matušić te dodaje, s time, da su kao tvrtka imali odobrenje od 50 milijuna kuna od HABOR-a i pot­pisani ugovor.
— Tako da smo mi trebali ići u investi­cije. Te smo novce prenamijenili za Ora­šac i Mokošicu – kaže Matušić. Neki od stanovnika Orašca su se pobunili obzi­rom da sve kuće nisu obuhvaćene ovim projektom, odnosno da se s izgradnjom došlo do određene lokacije.
— Imamo stotinu situacija u Moko­šici i Orašcu gdje imate objekte koji su napravljeni u posljednjih 5 ili 6 godina i gdje ljudi nisu obuhvaćeni ovom gra­đevinskom dozvolom i projektom. Mi ne smijemo ništa mimo ovog projekta raditi jer nećemo dobiti uporabnu dozvolu. Ako mislimo nešto retroak­tivno povući, gledaju vam jeste li sve radili prema projektu. Da smo išli na izmjenu građevinske dozvole, izgubili bismo godinu ili dvije dana jer bismo rješavali imovinsko-pravne dozvole, a ovih 50 milijuna godina otišli bi novce negdje drugdje ili ne bismo radili ništa. Je li bilo bolje da idemo raditi Orašac i Mokošicu po toj građevinskoj dozvoli ili ne raditi ništa? Mi smo svim tim ljudima rekli da nećemo nikoga ostaviti. To možda neće ići kroz ovaj projekt, Vodo­vod će to gledati napraviti kroz inve­sticiju u vlastitoj režiji, nećemo nikoga izostaviti i da ne bude spojen – rekao je Matušić te naglasio kako rade isključivo ono što nam je u projektima, troškovni­cima i prema građevinskoj dozvoli.
— Po projektu je predviđeno postav­ljanje kanalizacijskog cjevovoda u ulici koja vodi prema Ljupču, a po pitanju sustava vodoopskrbe, prema projektu ga trebamo izgraditi do dijela navedene ulice, a za ostatak su zaduženi privatni investitori. Potpisanim su ugovorom prije nekoliko godina preuzeli su obvezu izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda. Mi, dakle, za izgradnju tog ostatka vodoop­skrbnog sustava nismo zaduženi – rekao je Matušić.

Članak objavljen u tjednom izdanju DuLista 19. kolovoza 2020.