Ma što je s ovim vremenom? – vjerujemo da su se mnogi zapitali isto pitanje posljednjih mjesec, dva. Ljeto se totalno ‘pošemerilo’ – vruće je, čini se kako su do tjedna pred Veliku Gospu neprestano bili toplinski valovi, a maestrala – nigdje!
Ma još u proljeće veliki meteorološki servisi poput Accuweathera, najavljivali su značajno drukčije ljeto od dosadašnjih. Vruće, sparno, čudno… A prognoze su najavljivale i neuobičajene ‘okrete’, kakav jedan smo doživjeli početkom tjedna s obilnim pljuskom i blagim padom temperature. Temperature koja je proteklih tjedan bila nesnosna. Za one koji pate od meteoropatije iznimno je teško proživljavati ovako nagle promjene, no za prirodu je kiša itekako dobro došla. Ako tome pridodamo i požare koji su harali našim krajem, kiši se ne možemo nego veseliti.
Jedan veliki, spojeni toplinski val
Veliki servisi najavili su također ne samo učestale, već i dugotrajne valove iznad normalnih temperatura, koji zaista i jesu obilježili gotovo cijeli srpanj iza nas, a u najavi za kraj ljeta su i grmljavinska nevremena. Sudeći po prvoj polovici kolovoza, meteorolozi su pogodili. Iako i sami često kažu kako prognoze nikada ne mogu biti sasvim precizne. Ovo ljeto komentira nam i jedan ljubitelj zime, padalina, gromova i ostalih fascinantnih klimatoloških fenomena – fotograf i Storm Chaser Daniel Pavlinović, nerijetko naša ‘prva adresa’ za prodiskutirati vrijeme, klimu, padaline… Jedan dio naših sumnji potvrđuje, drugi pak ostavlja – statistici. Zamolili smo Daniela komentar oko toplinskih valova i općenito neobičnih pojava ovog ljeta. Jedna od njih koja se itekako osjeti je manjak klasičnog maestrala na moru.
—Odmah mogu reći da ste u pravu – više je toplinskih valova, u nas na jugu kao da je jedan veliki, spojeni toplinski val i temperature su veće od prosjeka – naglašava Pavlinović. Kaže kako je i sam neki dan komentirao maestral, odnosno izostanak ovog ‘ljetnog’ vjetra.
—Da, maestrala uz obalu ima jako malo. Suša je, mnoga mjesta u Europi obaraju temperaturne rekorde. Ali, s obzirom da pričamo o klimatološkoj temi, što podrazumijeva ‘hrpu’ statistike, i bez konkretnih brojki ne mogu ništa od ovoga poduprijeti. Trebaju podaci – naglasit će nam Pavlinović. Objašnjava i zašto.
Bez podataka tek naklapanja
—Klimatološki se za ljeto uzima tromjesječje lipanj, srpanj i kolovoz i podaci za ovo ljeto i dalje nisu potpuni. Tek se od rujna to obrađuje i onda se može na temelju podataka pričati o konkretnim stvarima, poduprijeti ili opovrgnuti nešto. Također, pronaći koji su razlozi i što stoji iza ovakvog ljeta u Europi. Bez podataka su to tek naklapanja, a podatke još nemam. Nisam još ni obradio podatke sa svojih meteo postaja, a kamoli službene od DHMZ-a, koji će za ovo ljeto doći tek u rujnu – ističe nam Pavlinović te će dati i primjer zbog kojeg je meteorologija fascinantna, istodobno vrlo nepredvidljiva.
—Na primjer, par obilnih pljuskova krajem kolovoza mogu totalno promijeniti oborinsku statistiku za cijelo ljeto. Statistički zbog njih ljeto može oborinski biti ocijenjeno kao normalno ili čak kišno. Zato se gleda i vremenski raspored oborine i broj kišnih dana, ali poanta je da ipak treba pričekati kraj ljeta pa ćemo vidjeti što brojke govore – zaključuje Pavlinović. Da se vrijeme izmijenilo potvrdit će nam i Vlaho Čejović koji promjenu vidi, a gdje drugo nego – na moru.
—Slabo ima vjetra, iskreno, čini mi se da sve ide u nekom krivom smjeru. Ne znam jesmo li tri dana osjetili na moru da puše, sve je mirno. S jedne strane to je dobro, ali dugoročno ćemo sasvim sigurno osjetiti posljedice ovih promjena na prirodi. Kako na moru, kraj mora tako i u moru samom – ističe vrsni dubrovački ribar.
Hoćemo li se još koji put ‘kuhati’ tijekom snažnih toplotnih udara?
Objavljeno u tiskanom izdanju 17. kolovoza 2022.