Svjetska zdravstvena organizacija je, prema očekivanju, 5. svibnja objavila kako COVID-19 više ne predstavlja globalnu zdravstvenu opasnost. Duge tri godine su prošle od proglašenja početka COVID pandemije, preminulo je skoro sedam milijuna ljudi na svijetu, u Hrvatskoj 18 180. Tijekom proteklog razdoblja stručnjaci iz svih sektora društva su bili usredotočeni na ovu bolest, ostvarena je zavidna međunarodna suradnja znanstvenika, pogotovo u cilju pronalaska cjepiva i lijekova – priča nam Ljiljana Betica Radić, prim., spec. infektologije. Naša vrsna doktorica iz Opće bolnice Dubrovnik, kao i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo naše županije, Mato Lakić dr. med. spec. epidemiologije, s nama su podijelili nekoliko riječi vezanih za kraj jedne, globalno gledajući, epidemiološke ere, izrazito teške. Naših dvoje sugovornika, čijih je posljednjih nekoliko godina bilo iznimno teško, s nama su podijelili i vlastite osjećaje ususret zalasku pandemije i njenom konačnom kraju.
—Ova odluka zapravo nije kraj pandemije, bolest je samo promijenila svoj dosadašnji status, više ne predstavlja prijetnju za zdravstveni sustav. Cijepljenjem i preboljenjem postignut je zadovoljavajući kolektivni imunitet, na raspolaganju su učinkoviti antivirusni lijekovi – intravenski Remdesivir i peroralni Paxlovid – čime se bolest može staviti pod kontrolu. Virus SARSCoV-2 je i dalje prisutan, javljat će se endemijski ili u manjim epidemijama ovisno o lokalnoj epidemiološkoj situaciji – ističe nam doktorica Betica Radić.
A kako se uopće proglašava kraj pandemije?
— Prethodne povijesne definicije kraja pandemije bile su kada prođe dvostruko razdoblje inkubacije, a da se ne pojavi nijedna novozaražena osoba. Međutim za COVID-19 to ne važi jer se radi o potpuno drukčijoj bolesti koja neće biti iskorijenjena, ostat će endemska i vjerojatno sezonska kao gripa, ali moći će se držati pod kontrolom cjepivima i lijekovima. Tako je nova definicija kraja pandemije zapravo epidemiološka procjena koja se bazira na težini bolesti, trasmisivnosti, na temelju kretanja broja oboljelih i umrlih i opasnosti od ponovnog vraćanja – pojasnila nam je dodatno naša sugovornica. Sljedeći korak je, ističe, da svaka država sukladno svojoj epidemiološkoj situaciji odluči s kojim će mjerama nastaviti, a koje će ukinuti.
—U Hrvatskoj je povoljna epidemiološka situacija i očekuje se da ravnatelj HZJZ-a predloži ministru zdravstva odnosno Vladi proglašenje kraja pandemije. Koje mjere će ostati na snazi više neće propisivati Krizni stožer, nego Ministarstvo zdravstva. Hoće li ostati maske u bolnicama i testiranje prije hospitalizacije, kao i izolacija bolesnih, mjere su koje su vezane uz samu bolest, a ne vezane za kraj pandemije. Prema ovoj bolesti i virusu od sada ćemo se ponašati kao i prema drugim infektivnim uzročnicima koji su među nama – dodaje nam dalje doktorica. Smatra li da će svijet i dalje nastaviti funkcionirati po smjernicama postavljenima tijekom pandemije?
—Prirodno je da ćemo ovo teško razdoblje željeti što prije zaboraviti. Ali duboko vjerujem da smo nešto naučili i da će nam ovo razdoblje biti ‘dobra lekcija’ za budućnost. Zbog javnozdravstvenih mjera, nošenja maski, fizičkog distanciranja usporilo se širenje virusa koji uzrokuje COVID-19, ali smo bili i manje izloženi drugim infektivnim patogenima, što je moglo ‘oslabiti’ naš imunološki sustav. Nema brzog ili jednostavnog načina da ‘ojačamo’ svoj imunološki sustav, potrebno je cijepiti se preporučenim cjepivima, nastaviti s higijenskim mjerama pranja ruku, osigurati zdravu prehranu, redovito spavanje i vježbanje kako bismo ostali u dobroj formi. Sve to će pomoći u osobnoj zaštititi kao i zaštiti svih ranjivih osoba oko vas. Opća je konstatacija da se podigla zdravstvena kultura što će pomoći u sprječavanju i kontroli drugih infektivnih bolesti – zaključuje na ovu temu, stručno, naša sugovornica. Pitamo doktoricu Ljiljanu Beticu Radić, kao i našeg idućeg sugovornika, dr. Mata Lakića, s čime su se najteže nosili, privatno i poslovno, tijekom trajanja pandemije?
Najteži je bio ‘lockdown’
—Pandemija je pokazala kada je zdravlje u riziku, sve je u riziku. Ljudi su diljem svijeta, svatko u svom području podnijeli velike žrtve. Mislim da nam je svima bilo najteže razdoblje strogih protuepidemijskih mjera, potpuni ‘lockdown’, zabrana kretanja, ograničenja okupljanja, kada su bile zatvorene brojne ustanove, škole i vrtići, traženje potvrda. Premda se kao zdravstveni profesionalci gotovo svakodnevno susrećemo sa smrti, razdoblje korone je bilo posebno bolno jer su preminule prethodno zdrave osobe, u početku pandemije jer nije bilo cjepiva niti lijekova, a kasnije u pravilu jer se nisu cijepili. U bolnicama su bile zabranjene posjete, ‘odlazak’ bez oproštaja od obitelji ostao mi je najbolniji. Jesmo li mogli bolje? Ta me pitanja i danas muče – zaključuje nam doktorica Ljiljana Betica Radić. Doktor Lakić dodaje tek nekoliko riječi.
—Najteže u pandemiji je bila neizvjesnost i rad bez trenutka odmora – ističe ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo te dodaje kako se čeka da Vlada RH i službeno proglasi kraj pandemije u Hrvatskoj te da dobijemo upute HZJZ-a o daljnjem postupanju s oboljelima od COVID-a.
—Valja znati kako je koronavirus još uvijek s nama i kako još uvijek mutira i na taj način nastavlja širenje po svijetu, no zbog činjenice kako je velika većina ljudi barem jednom, a mnogi i više puta, preboljela COVID-19, mnogi su se i cijepili, može se reći kako su teški oblici bolesti puno rjeđi nego prije. Ipak, još uvijek ljudi, posebno stariji, umiru od COVID-a, a budući da se ne može sa sigurnošću utvrditi kako neće doći do pojave neke opasnije varijante virusa, savjetujem sljedeće: cijepljenje i busteriranje osoba u riziku od teških oblika, kao što su starije osobe ili imunokompromitirani, zatim higijenske mjere poput pranja ruku, provjetravanje i držanje distance, opet posebno za one pod rizikom. Ako se sjetimo vremena prije pandemije, često smo svjedočili osobama iz Azije kako drže maske na licu. Oni su to radili jer su sami imali određene respiratorne simptome i na taj način smanjili mogućnost zaražavanja drugih. Bilo bi lijepo da i mi tako brinemo o svojima bližnjima – zaključujemo ovu temu riječima dr. Mata Lakića, uz zahvalu svim liječnicima i medicinskom osoblju što su vrijeme pandemije, sada već iza nas, bili prisutni i angažirani.
Objavljeno u tiskanom izdanju 10. svibnja