LIJEČNICI O TESTIRANJU U ORDINACIJAMA Ne možemo riskirati da se kronični pacijenti u čekaonici zaraze Covidom

U ordinacijama primarne zdrav­stvene zaštite od ponedjeljka je počelo testiranje brzim antigenskim testovima. Jedan od ciljeva ovakve preporuke Ministarstva zdravstva bio je smanjiti čekanje na PCR testove koje je ponegdje trajalo i tjedan dana zbog velikog broja novozaraženih. Ipak, ova preporuka dodatno je opteretila liječ­nike obiteljske medicine koji redom ističu kako za testiranje u njihovim ordinacijama nema adekvatnih uvjeta te kako je takav sustav apsolutno nemoguć i neodrživ. U Domu zdravlja Dubrovnik, potvrdio nam je to ravna­telj Branko Bazdan željeli su testiranja obavljati na njihovom punktu u Soli­tudu kako pacijenti pozitivni na Covid ne bi čekali u istoj čekaonici s osobama koje nisu zaražene, međutim, od te su ideje morali odustati.

— Prvi dan nismo imali veliku potra­žnju za testiranjem u ordinacijama obi­teljske medicine, ali nismo ni počeli s testiranjem onako kako smo to zami­slili. Planirali smo testirati na pun­ktu u Solitudu, međutim, HZZOnam ne može omogućiti informatički pri­stup svim ordinacijama na tom mje­stu. Mogli bismo, dakle, testirati, ali ne bismo mogli izdavati potvrde. Zato mislim da od tog načina neće biti ništa, već da ćemo testirati po ordinacijama. A, u mnogim ordinacijama ne postoje uopće uvjeti za provođenje testiranja. Pogotovo u zajedničkim čekaonicama. Dali smo zato preporuku da se testira gdje god se može, preko prozora, na posebnim ulazima i slično – istaknuo je Bazdan te naglasio kako se u Dom zdravlja mogu doći testirati samo pacijenti koji se za to najave telefon­ski i dobiju termin kako se ne bi mije­šali s pacijentima koji nisu pozitivni na Covid.

Testiranje na kraju smjene

Sada će, naglasio je, morati promije­niti i način ulaska u Dom zdravlja za osobe koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu.

— Događalo bi se da netko ima tem­peraturu pa bi malo pričekao vanka te bi mu se ponovno temperatura mjerila, a ako mu je i dalje bila visoka liječnici i sestre bi izlazili vanka i obavili što bi trebali. Sada ćemo to morati promije­niti i morat ćemo propuštati na kraju radnog vremena te pacijente unutra. Ali, problem je što kraj radnog vremena kolidira s početkom druge smjene pa ni to nije rješenje – govori Branko Bazdan.

Liječnik obiteljske medicine dr. Teo Depolo iz prve ruke govori kako su liječnici zaista preopterećeni. Od sre­dine prošlog mjeseca, istaknuo je, nije prošao ni jedan dan u kojem nije sam obradio ispod 100 pacijenata.

— To nije normalno stanje. Stignem pregledati 40 posto ljudi, a ostalo rje­šavamo preko telefona, Vibera, What­sAppa, maila jer je ogromna frka. Na toliki posao dodali su nam još nešto što će potrošiti sigurno četvrtinu našeg radnog vremena. A, mi za testi­ranje nemamo ni uvjete. U pedijatrij­skoj ambulanti je, primjerice, unapri­jed napravljen prostor za izolaciju za pacijente koji su suspektni na Covid, ali mi u ordinacijama obiteljske medi­cine nemamo takve uvjete i naravno da je problem, pogotovo jer ordina­ciju dijelim s kolegom i jednostavno ne možemo odvojiti naše pacijente. Takvo nešto je greška struke – nagla­šava dr. Depolo.

Ne možemo riskirati zarazu pacijenata

Dodaje da će vjerojatno morati obra­đivati jednog do dva Covid suspektna pacijenta na kraju smjene.

— Nipošto nije zamišljeno da obitelj­ska medicina bude prostor gdje će se raditi dijagnostika tog tipa. Epidemi­ološki uvjeti u našim ambulantama ne zadovoljavaju minimum potreba za obavljanje tog posla, to nije dobro. Osjećaj nas liječnika je da naši dužno­snici, kojima nije lako u njihovoj koži, povremeno naprave potez koji nije dobar i što god ne znaju riješiti, jer postoje nerješive stvari, prebace na nas. Ali, ne može se prebacivati na nekoga tko je već toliko preopterećen, a to jesmo. Izvještaj HZZO-a za prvih devet mjeseci govori da je jedino obiteljska medicina za 12 posto premašila ono što smo odradili godinu prije. To su brojke koje su jasne i govore koliko se radi, unatoč tome što nas ima manje. Obi­teljska medicina nažalost nije atrak­tivna zbog takvog odnosa ljudi koji vode sustav prema njome – naglašava dr. Teo Depolo i dodaje da će morati odrađivati testiranja ‘kad ih stisnu’.

— Smatram da bi testiranje bilo bolje napraviti na nekom punktu gdje bismo imali prave uvjete kao što smo imali prije dvije godine. Tada smo prvi počeli raditi PCRtestove u Student­skom domu, u pravim uvjetima gdje se nije moglo dogoditi da virus podiv­lja. Ovako bi se u našim čekaonicama moglo dogoditi da se zdravi ljudi koji su inače kronični bolesnici i osjetljiviji te rizičniji, zaraze Covidom što je nedo­pustivo – mišljenja je dr. Teo Depolo.

S njime se slaže i liječnik obiteljske medicine dr. Mario Čurlin koji pak naglašava kako je takvo testiranje u nji­hovim ordinacijama apsolutno nemo­guće izvesti.

— Toliko posla imamo. Radim popodne, a jutros sam u slobodno vri­jeme odgovorio na 20 mailova, imao 10 poziva na Viber, a smjena mi počinje tek u 13.30. U svakom trenutku pored naručivanja i mjera imamo barem pet pacijenata koji nam dođu s upa­lom pluća, bronhitisom, a povećan je i broj onkoloških bolesnika u našim ordinacijama. Dva puta tjedno provo­dimo i cijepljenje u dvorani u Gospi­nom polju. Ujutro cijepimo, popodne radimo. Dnevno radimo po 14 sati. 90 posto pacijenata od Covida mi lije­čimo. Najviše me ljuti što nisu uopće konzultirane ni naše udruge. Trebalo je uvjete dogovoriti specifično za svaku županiju, svaku sredinu, naći se s pred­stavnicima liječnika obiteljske medi­cine – zaključio je dr. Čurlin.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 19. siječnja 2022.