Protekla kulturna godina prije svega bila je u znaku prilagodbi – novim ambijentima, medijima, ali i publici. Unatoč restrikcijama mnoge gradske ustanove uspjele su iznaći načina kako održati svoje aktivnosti živima. U virtualni svijet preselile su se izložbe, predstavljanja knjiga, predavanja, koncerti, pa i predstave. Financijska te epidemiološka neizvjesnost, međutim napravile su svoje pa su obujmovi umjetničkih programa koji u većini nisu bili otkazani, ipak smanjeni. Kako će istaknuti naši sugovornici u prvom redu bilo je važno zadržati kontinuitet, ma koliko on ‘kresanja’ proračuna i ‘razmišljanja izvan okvira’ zahtijevao. Uz stihove Himne slobodi i trombune te podizanjem zastave Libertas na tvrđavi sv. Ivana otvorene su tako povijesne 71. Dubrovačke ljetne igre.
Ni veći nisu bolje uspjeli
Poseban po mnogočemu, prvi put u dugoj tradiciji svoga postojanja sam čin početka festivala nije se odigrao ispred crkve Parca, već u gradskom Portu. Ceremoniju, čiju je režiju potpisala Marina Pejnović, gledatelji su pratili sa zidina te s rive od Peskarije prema Porporeli. Ideja koncepta ovogodišnjeg Otvaranja bila je probuditi Grad dolaskom Negromanta, kojega je utjelovila žena – glumica Linda Begonja, a u Porat je uplovila na barci. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dirigirao je Tomislav Fačini, a pridružio im se i Jazz orkestar HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera, zatim pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo.
– Uz ponešto sreće, ali prvenstveno zahvaljujući organizacijskom iskustvu tima ustanove, kreativnosti umjetničkog vodstva te potpori naših pokrovitelja i partnera, DLJI mogu reći bez zadrške, su uspješno odgovorile izazovu ovog pandemijskog doba. Brojne kulturno-umjetničke manifestacije diljem Europe i svijeta otkazale su svoje programe, pomjerivši sve za dogodine ili održavajući se virtualno s prilagođenim programom, no mi smo uspjeli održati stabilan proračun, organizirati na desetke događanja pred rasprodanim gledalištima i sve to, što je najvažnije, ne ugrozivši ničije zdravlje. To je nešto što u ovoj godini nije uspjelo ni većima i iskusnijima od nas i zato nas to može, svih skupa, činiti ponosnima – poručila je za DuList ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.
Raznovrsnost aktivnosti
Uspjeh, usprkos nezavidnim okolnostima, zabilježili su i u Ogranku Matice hrvatske u Dubrovniku. Već početkom izvanrednih okolnosti dio sadržaja postavljali su i komunicirali na svojoj Internet stranici i Facebook-u, pa je tako, između ostalog, objavljen i serijal ‘U kominu Matice hrvatske’ za kojeg je prema izvornim dubrovačkim kuharica napisala i tekst priredila predsjednica Slavica Stojan, a izveo akademski glumac Maro Nejašmić Banić. Objavljen je časopis ‘Dubrovnik’ u dva dvobroja, a njegovo predstavljanje početkom svibnja bilo je prvo on-line predstavljanje nekog časopisa ili knjige u Dubrovniku. Među ostalim, predstavljena je i slikovnica ‘Zgode i nezgode Marojice Kaboge’ Vesne Miović i Roberta Kralja te knjiga Snježane Paušek Baždar ‘Dubrovački prirodoslovci u vrhu povijesti znanosti’.
Djelovanjem u 2020. zadovoljni su i u Dubrovačkim knjižnicama. Kako nam je pojasnila ravnateljica Jelena Bogdanović ostvarili su uspješne suradnje s lokalnim udrugama, piscima, pjesnicima, slikarima, predavačima i drugima. Ljetna događanja obuhvaćala su čitav spektar zbivanja za sve uzraste od radionica ‘Učimo dubrovački’ s akademikom Lukom Paljetkom preko predavanja o restauraciji portreta Marina Getaldića Denisa Vokića, zatim o prepjevu epilija Ilije Crijevića ‘De Epidauro’ Zrinke Blažević do triju likovnih kolonija članova likovne udruge DULU uz izložbe. Pri dolasku hladnijih vremena aktivnosti su prebacili u Saloču Narodne knjižnice Grad gdje je broj korisnika morao biti ograničen te su se ona, kao što je bio slučaj s Mjesecom hrvatske knjige, odvijala uživo do prosinca.
Neki sadržaji odgođeni
– Nakon uvođenja još strožih mjera u prosincu smo odgodili sva planirana događanja uživo do daljnjega i prebacili se ponovno u virtualni svijet. Izdvajamo dostojanstveno obilježenu 500. obljetnicu smrti Jurja Dragišića predavanjem profesora Ivice Martinovića, preporučujemo da poslušate i predavanja o dubrovačkim kolendama Jelene Obradović Mojaš i Krešimira Magdića na You Tube kanalu Dubrovačkih knjižnica. Ostvarili smo i suradnju s Google Cultural Instituteom i realizirali virtualnu izložbu o Ivu Vojnoviću pod nazivom ‘Pisma Emki’ – istaknula je Bogdanović te napomenula kako se čitavo vrijeme zbivao i posao nevidljiv njihovim korisnicima kao što je sređivanje i revizija knjižnične građe te fonda.
I Dom Marina Držića jedna je od rijetkih gradskih ustanova koja se može pohvaliti kako nije otkazala nijedan planirani sadržaj već su se oni prolongirali do trenutka, kada se steknu, za to, prihvatljivi uvjeti. Na kraju 2020. godine ravnatelj Nikša Matić za DuList izdvojio je izložbeni projekt ‘Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine zbirke Pambianchi – Kramarić’ ostvaren u Lazaretima krajem siječnja koji je ovih dana dobio i međunarodnu potvrdu te je uvršten u godišnji program ugledne ustanove Pinacoteca di Brera iz Milana za 2021. godinu. Kao prvu knjigu biblioteke Držićijana u nakladi ove institucije, važno je spomenuti i izlazak Paljetkove ‘Što veće naučivamo… – studije o Marinu Držiću’ te drugi dio stripa ‘Dundo Maroje’ ilustratora Dubravka Kastrapelija.
On-line dostupnost
Na likovnoj sceni Dubrovnika, posljednje tromjesečje 2020. pak je obilježila stota godišnjica od smrti Mata Celestina Medovića, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva, a čijim povodom je u Galeriji Dulčić Masle Pulitika postavljena izložba na kojoj su zastupljena djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik. Ona je, reći će ravnatelj Tonko Smokvina, osim što je pokazala sve faze Medovićevog bogatog i raznovrsnog stvaralaštva od portreta, crteža, sakralnih tematika pa do nezaobilaznih peljeških pejzaža u kojima je ostvario visoke, vrhunske dosege, ujedno podsjetila na bogatstvo i raznolikost ostvarenja koje ova ustanova čuva. Upravo je, naglašava Smokvina, njena dostupnost uslijed zatvaranja muzeja bio glavni cilj njihova ovogodišnjeg rada.
– Pokrenuli smo niz aktivnosti putem on-line platformi što je rezultiralo većom zainteresiranosti i ujedno povećanjem broja pratitelja. Teško mi je izdvojiti bilo koju, a ako bi baš morao odabrati to bi svakako bila mogućnost nastavka naše izložbene djelatnosti i druženja s publikom kroz samostalno realizirane izložbene projekte kao što su Ana Opalić ‘Portret’, Ivona Šimunović ‘Rascjepi stvarnosti’ i Mato Celestin Medović (1857-1920) povodom stogodišnjice smrti slikara te projekte ostvarene u suradnji s drugim kulturnim institucijama u Hrvatskoj poput ‘Drugog grada’ s Galerijom umjetnina Split i ‘Usporavanje’ Lovra Artukovića s Umjetničkim paviljonom u Zagrebu – zaključio je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 31. prosinca 2020.
KULTURNA 2020. U RETROSPEKTIVI Od preseljenja u virtualni svijet do povijesnih ‘prvih’
