U sklopu programa Ljeto u knjižnici, bosanskohercegovački umjetnik Jasmin Kukavica otvorit će u srijedu, 7. srpnja 2021., u prizemlju Narodne knjižnice Grad izložbu radova pod imenom ‘Plodonosnost uma i srca’. Otvorenje izložbe je u 19.30 sati.
Uz autora, izložbu će otvoriti i povjesničar umjetnosti Vladimir Filipović koji je u katalogu zapisao:
‘Mnogo se češće nalazimo pred slikom u koju se autor trudi uklopiti, nego pred slikom iz koje osjećamo da autor izvire. Kao da su im samari brži od konja, slikarima misli nerijetko lete prema nekim suvremenim stilovima, kaptiranju viđenoga, reprodukciji zapanjujućega, citatnosti drugih umjetnika do kojih su došli preko društvenih mreža, specijaliziranih portala i časopisa, nego li prema onome neposrednome, prema tišini otvorenog prozora kroz kojeg proviruje prvo jutarnje sunce, mirisu prve kave i prvog duhana. U tome, zapravo rutinerskom trenutku, skriva se obilje neiskazane ljepote. U tim mislima koje sabiru prethodni dan i najavljuju sljedeći, nalazi se polje iskrenosti i zaštita od kritike, nalazi se prostor mogućega i smjerni poticaj u istinu. U tim satima (pre)ranoga jutra, Jasmin Kukavica biva sasvim on.
Pred našim se očima nižu slike većinom s motivom portreta, od jarkocrvenih, preko puderastoplavih do romantično ružičastih, samo ženskih lica, kadgod upotpunjenih slovima, brojevima i znakovima. Slikani su ekspresivno i žestoko, žustro i fragmentarno, ali svakako lapidarno i s neskrivenom naklonošću. Jasno nam je da autor nije posvetio sva ta djela nekim ‘slučajnim prolaznicima’, nego osobama prema kojima osjeća emocionalnu bliskost, s kojima se prepoznaje u nekom odsječku vremena i koje su njemu podarile dio svoje duhovne topline. U tome je smislu indikativna dominantna crvena boja koja evocira strast, ljepotu i žudnju te sugerira temporalnost, ako ne već završeno iskustvo ili osjećaj. Simbol srca (koji je osobit po tome što nimalo ne nalikuje stvarnome organu, nego je simetričan oblik kojim se naglašava uzvišenost i ljepota) stavlja točku na ‘i’ autorovih ukazivanja u željenom smjeru i promatrača ostavlja bez suvišne sumnje o umjetnikovoj duboko emocionalnoj involviranosti u sliku. Slikar Jasmin Kukavica gradi svojevrsni dipol u kojemu slika sadrži jednak naboj kao njegova plodonosnost uma i srca, a ponekad ga čak i nadmašuje te biva čuvstvenim rezervoarom u trenutcima kad mu njega samoga ponestane. Tada se slikar događa u slici, postoji samo u njoj, izvire iz nje.
(…) U njegovom se opusu izmjenjuju plavičasti krajolici, apstrakcije i portreti, naglašeno angažirani likovni aforizmi i asocijativni žanr momenti poput televizijskog znaka za prekid programa za kojega nitko od nas vjerojatno ne bi pretpostavio da posjeduje nesvakidašnju likovnu vrijednost. K tome u njegovim slikama nalazimo humoristične elemente, kao što je pijetao koji krasi pogled s prozora nekog primorskog apartmana ili profilni portreti stereotipnih religijskih predstavnika (…) Jasmin Kukavica je eklatantno urbani umjetnik o čemu svjedoči ne samo njegova pojava, nego i aktivnost u društvima (i na društvenim mrežama), pri čemu razgovori uvijek imaju široki referentni sociološko-kulturološki spektar i, što je još važnije, fino izraženu iskustvenu komponentu koja se odnosi na djetinjstvo, lov, obitelj, studije… Te iste odrednice nalazimo – prevedene u vizualni jezik – i na njegovim slikama, uz koje nerijetko stoji i autorova usmena eksplikacija koja upotpunjuje kontekst.”
Jasmin Kukavica rođen je 20. 11. 1965. u Zenici (BiH). Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu je studirao u klasi profesora Nusreta Pašića i Radoslava Tadića, a završio na Visokoj školi za umjetnost i dizajn Burg Giebischenstein u Halleu, u klasi profesora Otta Möhwalda. Postdiplomski studij završio je u klasi profesora Radoslava Tadića. Član je ULUBiH-a od 1998. godine. Izlagao je u zemlji i inozemstvu; imao je nekoliko samostalnih izložbi, a od 1998. godine redovito izlaže na godišnjim izložbama ULUBiH-a te u okviru žiriranih izložbi DLU ZE-DO kantona, gdje su kao selektori-autori izložbi kataloških predgovora bili renomirani likovni kritičari, povjesničari umjetnosti: Meliha Husedžinović, Saudin Musabegović, Ivana Jerdžević, Aleksandar Adamović, Vefik Hadžismajilović, Maja Bobar, Ljiljana Perduv-Misirlić, Nedžad Fejzić, Antun Karaman, Marin Ivanović. Sudionik je likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu. Slike i instalacije mu se nalaze u postavu Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine i Likovnoj galeriji Grada Zenice.