Na kapitelima klaustra mnogo je reljefnih ukrasa u formi povijenog lišća različitih vrsta. Ipak, jedan od najčešćih ukrasa koji se tu nalazi je simbol kugle. Kugla simbolizira savršenstvo, zemlju, nebo i kozmos, i upućuje na vječnost. U kršćanskoj simbolici kugla je česta kad se prikazuje Presveto Trojstvo koje vlada zemljom i svijetom. Kuglu u sličnu svrhu koristi i svjetovno područje, gdje se carevi i kraljevi također prikazuju s kuglom kao simbolom svjetovne vlasti. Kapiteli klaustra 3, 5, 7, 17, 28, 31, 36, 45, 50 i 53 okićeni su kuglom. Među kamenim kuglama mogu se identificirati jabuka i šipak, kao njeni određeni sinonimi. Kugle se još nalaze oko stopa stupova i na drugim mjestima u klaustru, pa se može reći da je, uz simbol perunike, to i najzastupljeniji simbol u klaustru. Tematski su ta dva simbola vrlo povezana, jer perunika znači život, snagu, pokret.
Kugle na kapitelima i simbolika s njima povezana otkriva nam i smjer podizanja stupova i kapitela u klaustru, a to je smjer kazaljke na satu. Zasigurno je najprije građena južna strana, na što upućuju kugle postavljene na kapitelima s brojevima koje prati tipična biblijska simbolika 3, 5 i 7. U tu shemu biblijskih brojeva uklapa se i kapitel iz arboretuma u Trstenu na kojem su također kugle (kojeg je identificirao Cvito Fisković kao kapitel iz klaustra Male braće), a koji je nekad vjerojatno bio na mjestu kapitela 10. Na brojeve kapitela nadovezuju se i brojevi kugli na kapitelima iz kojih se može čitati simboličko biblijsko značenje, što opet potvrđuje spomenuti redoslijed izgradnje tog simbolično-ukrasnog dijela dvorišta.
U nekim kuglama na kapitelima može se otkriti jabuka. To se zbog karakteristične peteljke, koja se vidi uz plodove, bez sumnje može reći za kapitel 31. To iznimno zdravo voće, postoji u više od trideset vrsta, pa smještaj baš na ovaj kapitel izgleda nije slučajan. Kod mnogih naroda jabuka je mitski povezana sa simbolom ljubavi i plodnosti. U kršćanskoj umjetnosti jabuka je međutim postala simbol grijeha, iako u tom smislu o njoj u Bibliji nema govora. Riječ je tamo o slici „stablu spoznaje dobra i zla“, a zbog sličnosti latinskih riječi, malum – zlo, malus – jabuka, povezuje se jabuka s grijehom. Pjesma nad pjesmama govori o jabuci kao slatkom plodu (usp. Pj 2,3).
Šipak koji sa sobom nosi sličnu simboliku kao kugla vrlo je uočljiv i u ovdašnjoj sakristiji na kamenim kapitelima kapele i na drvenom oltaru moćniku kojeg je Luka Mihov Bunić (oko 1490 do oko 1566) 1528. naručio od urbinskog slikara Pierantonia Palmerinia (oko 1500 – 1538).
Fra Stipe Nosić