Politika

KANDIDATKINJA DDS-A TEREZINA ORLIĆ Vlast treba služiti svojim građanima i poslije izbora

Terezina Orlić, nestranačka kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima u svibnju 2017. godine Dubrovačkog demokratskog sabora, nedavno je predstavila osnovne smjernice svog programa. Tim povodom razgovarali smo s njom, ali saznali i nešto više o turizmu, gospodarstvu, njenim zamjenicima…

Nedavno ste nam predstavili sedam osnovnih smjernica Vašeg programa, možete li ih ukratko navesti za čitatelje DuLista? Koja od njih je prioritet?
Prije samih smjernica, naglasit ću kako se manje-više programi stranaka koji sudjeluju na lokalnim izborima podudaraju, a što nije ni čudno. Problemi se godinama ne rješavaju, a ono što će nas razlikovati od drugih je realizacija našega programa i to sustavno, stručno, odgovorno i timskim radom. Pripremit ćemo projekte, prije svega riješiti imovinsko–pravne odnose, pa krenuti dalje u pripremi dokumentacije, jer samo tako možemo ‘tražiti’ financijska sredstva, bilo putem eU fondova ili kroz javno-privatno partnerstvo. Nismo dovoljno bogat grad kako bismo isključivo vlastitim sredstvima rješavali ‘životne’ probleme naših sugrađana. Program smo podijelili u sedam cjelina: socijalni standard, komunalna i prometna infrastruktura, gospodarstvo, kultura i sport, znanost, zdravlje te gradska uprava. Grad koji ima vodovod još od sredine 15. stoljeća u dužini od skoro 12 kilometara, koji je najprije sagrađen pa onda graditeljima plaćen, danas svojim stanovnicima još uvijek nije u stanju osigurati čistu i zdravu vodu. Gradska uprava nije bila u stanju do danas riješiti problem odvodnje oborinskih i otpadnih voda, promet i parking, rješavanje i zbrinjavanje otpada. I to sve u drugom desetljeću 21. stoljeća. Ne optužujući nikoga, nameće se ipak pitanje: Pa zar smo mislili kako će se to samo od sebe riješiti? Nešto malo od navedenih projekata jest u nekoj fazi realizacije, ali ostaje nam doista ogroman i odgovoran rad kako bismo krenuli s mrtve točke. Problemi vode, kanalizacije i otpada mogu ugroziti ne samo nas građane, nego i gotovo pa jedinu djelatnost od koje živimo – turizam. Što se tiče infrastrukture planiramo ‘odraditi’ katastar svih podzemnih instalacija. Naravno, ne otkrivamo ‘toplu’ vodu, to je oprobani način rješavanja svih instalacija na jednom mjestu (elektroprivrede, telekoma, vodovoda…) koji eliminira sva buduća kopanja ulica, budući da će se kabeli smjestiti podzemno, na jednom mjestu. Projekt će se realizirati iz EU fondova, ali pripremne radnje će biti duže nego što bi trebalo. Razlog tome je što dosadašnje vlasti nisu ucrtale gradske prometnice u katastar ni u zemljišne knjige, iako su za to imale zakonsko pravo i obvezu još od 2009. godine. Dom umirovljenika na Medarevu, s toplom vezom do Opće bolnice, uz veliki hospicij i cjelodnevni boravak osoba starije životne dobi – pa zar i to ne bi trebalo ući u prioritete? Zar sve starije osobe, koje nisu u mogućnosti živjeti u obitelji, ne trebaju dostojan i zaslužen boravak? Veliku pažnju posvetit ćemo udrugama civilnog društva, a koje se brinu o bolesnima i nemoćnima. Grad im je dužan osigurati barem primjeren prostor za njihove programe i rad.

S obzirom na to da ste godinama aktivni u ŽK Dubrovnik, možete li s tog aspekta ukazati na neke nedostatke i kako ih poboljšati? Može li se ‘rasteretiti’ turizam kao osnovna gospodarska grana u Dubrovniku?
Pretežno živimo od turizma i od toga ne treba bježati. Imamo za to vrhunske uvjete, kulturnu baštinu i prirodu, a poduzetnici su stvorili i solidnu turističku infrastrukturu. Ali krajnje je vrijeme za razgovor, dogovor o održivom turizmu. Prostor ovog Grada je ograničen i to svakome tko promišlja o budućnosti turizma mora biti jasno. Strategijom razvoja turizma odgovorit ćemo na pitanja koliko gostiju možemo prihvatiti, kako bi ih svi čimbenici u turizmu mogli podnijeti. Pod čimbenike mislim na turističku, prometnu, komunalnu infrastrukturu, domaću radnu snagu, zaštitu kulturne baštine, zaštitu okoliša, i u svemu tome – stanovnici Grada moraju biti prioritet. U tom cilju hitno je potrebno donijeti Strategiju razvoja turizma te širokom raspravom svih dionika i najšire javnosti odgovoriti na pitanja razvoja cjelogodišnjeg turizma, upravljanja destinacijom i posjetiteljima, upravljanja kruzerima, vrstama/ kategorizaciji smještajnih kapaciteta itd. Treba posvetiti pozornost svim oblicima selektivnog turizma te ga maksimalno disperzirati izvan same gradske jezgre. U središtu mora biti sustav, a ne pojedinac. Zar Dubrovnik ne bi mogao i morao biti grad izvrsnosti i kvalitete, u kojem žive zadovoljni građani? Još uvijek nemamo dovoljno razvijeno poduzetništvo, a o tome nam govore i podaci o BDP po glavi stanovnika, koji ovdje jest nešto veći nego u ostatku Hrvatske, ali nedovoljan za trajni ostanak mladih, obrazovanih i stručnih ljudi. Razvijanje tržišta i rast gospodarskih aktivnosti dovest će do mogućnosti rješavanja i svih navedenih problema. Moramo otvoriti vrata investitorima, no prije toga moramo znati što hoćemo i kakve investicije trebamo. Što nam one daju u gospodarskom smislu? Odgovori na ova pitanja potaknut će nova promišljanja o prostornom planiranju. Danas su na snazi odredbe za provođenje gradskih prostornih planova koje često nisu jasne niti gradskim službenicima koji su zaduženi za izdavanje dokumenata, a ni projektantima. Tako se otvara široko polje za raznorazna tumačenja. U takvoj situaciji gdje netko dobiva, a svi ostali gube stvara se negativna klima investiranja, tjeraju se ozbiljni investitori, a privlače špekulanti. Grad se mora razvijati planski, strategijski, a ne po potrebi pojedinaca.

Dio Vašeg programa usmjerili ste na revitalizaciju i osnaživanje poljoprivrede u Dubrovniku i okolici. Na koji način to planirate provesti?
Naše poljoprivredne površine nisu velike, ali su dragocjene. Tu su Elafiti, s posebnim naglaskom na otok Šipan i gornja sela. Danas su na cijeni eko proizvodi, a naše tlo i klima su idealni za ovakvu proizvodnju. Preduvjet okrupnjavanja malih čestica je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, i tu ćemo dati maksimalnu potporu OPG-ovima koji se ‘upuste’ u ovaj proces. Proizvodnja maslinovog ulja, voćarstvo i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja te plasman ovih proizvoda kroz turizam dovest će ne samo do multiplikativnog efekta turizma, nego i povratak ljudi u ovaj kraj. Konkretno, planiramo osigurati bolju cestovnu i morsku povezanost, pomoći u rješavanju imovinsko-pravnih ‘zavrzlama’, koristiti sve dostupne potpore, otvoriti specijalizirane trgovine s lokalnim proizvodima.

Vaši zamjenici Jelena Crnčević i Lukša Matušić mladi su ljudi iz različitih branši. Na koji način će DDS biti usmjeren prema mladima – što biste posebno izdvojili?
Misleći o mladima, mislimo o našoj budućnosti i našem opstanku. U dijelu programa prema mladima pripremili smo niz konkretnih mjera kao što su besplatne jaslice i vrtići od 1. rujna, a nakon konačne naplate koncesije za žičaru, izgradnju novog vrtića vodeći računa o djeci s posebnim potrebama, boravak djece u vrtićima u dvije smjene, cjelodnevni boravak do 4. razreda osnovnih škola, jednosmjenska nastava, dodatni program u popodnevnim satima, kao što su učenje stranih jezika, robotika… Kako bismo podigli razinu informatičke pismenosti uručit ćemo učenicima 3. razreda osnovne škole na početku školske godine tablet računala. Visoka cijena kvadratnog metra stambenog prostora praktično je onemogućila mlade u kupnji stana, a pretvaranje ‘viška’ stambenog prostora u apartmane, reduciralo i mogućnost podstanarstva. Područje Mokošice, Komolca, Orašca, Osojnika… su moguće lokacije izgradnje, te ćemo odmah krenuti s pripremom dokumentacije za stambenu izgradnju. U dogovoru s bankama i građevinarima, kvadratni metar stana ne bi smio biti skuplji od 1.200 eura. U rješavanje stambene problematike uključit ćemo i branitelje (područje Nuncijate), ali i liječnike Opće bolnice Dubrovnik i znanstvenike našeg Sveučilišta. Jedan od modela je i sufinanciranje kamata na stambene kredite, kako kamata ne bi bila viša od 2 posto godišnje. Nakon zaposlenja i stanovanja potrebno je mladima osigurati i kvalitetno slobodno vrijeme. Osim kulturnih sadržaja svakako je potrebno osigurati i primjerenu europskim standardima sportsku infrastrukturu. Grad koji ima najveći proračun po glavi stanovnika u Hrvatskoj više od 35 godina nije sagradio niti jedan sportski objekt, a postojeći su u vrlo lošem stanju. Probleme treba rješavati sustavno i odgovorno, uz korištenje EU fondova i javno-privatnog partnerstva.

Na koji način gledate kompetitivnost između dubrovačkih stranaka, biste li s nekom od njih surađivali?
Ne postoji osoba koja nema u sebi natjecateljski duh, pa je tako prisutan i u strankama, uostalom zato i postoji višestranačje. Rezultati izbora pokazuju koliko se koja stranka uspjela približiti građanima, sa svojim programima i idejama. No, nažalost ljudi, a oni čine stranke, misle kako su preduvjeti kompetitivnosti – agresivnost, laganje i varanje, a ja mislim kako treba poštovati svoje protivnike. Surađivat ćemo s onim strankama koje su spremne na dijalog, one koji stavljaju javni interes ispred stranačkih i svojih osobnih, jer ne bi se smjelo zaboraviti, kako vlast ‘služi’ svojim građanima. I poslije izbora, i poslije završenog mandata, imam namjeru hodati Gradom uzdignute glave.

PROMO

Pročitajte još

Ljudi s COVID-om glasat će uz pomoć osobe od povjerenja

Dulist

KRAJ PLACE U GRUŽU Kandidati na lokalnim izborima prikupljali potpise

Dulist

‘SLOVENCI OTKAZALI DOLAZAK NA ODMOR’ Tolić: Zašto je u Domu zdravlja Korčula najskuplji PCR test?

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija