Kanalizacija u povijesnoj jezgri Dubrovnika samo je djelomično u funkciji. Radi se o kanalizacijskoj mreži, koja je spomenik nulte kategorije zbog čega zahtjeva i poseban tretman prilikom održavanja.
Budući je sustav kanalizacije u Gradu izrađen kao mješoviti, prilikom manjih oborina dolazi i do izbijanja vode iz kanalizacije, te do poplava na gradskim ulicama. Do takvih neprilika dolazi zbog začepljenosti kanala raznim materijalom i šutom odbačenim tijekom raznih sanacija i obnova. Stoga smo za ovaj broj duLista na tu temu, ali i o mogućem načinu sanacije stare dubrovačke kanalizacije, porazgovarali sa direktorom Vodovoda Perom Miškovićem.
– Glavni problem je centralni kanal koji je samo djelomično u funkciji. On je zapunjen i začepljen od 60 do 80 posto. Radi se o mješovitom kanalu, i za kanalizaciju i za oborinsku odvodnju. To je specifični zidani kanal, dimenzija 180 puta 180, za koji ne postoji metoda čišćenja. Danas se svi sustavi kanalizacije grade putem cjevovoda jer pravila iz hidraulike i hidrodinamike govore da se kvalitetno tečenje i brzina, otjecanje i izbjegavanje taloženja, idealno postižu u cijevi, dok u samom kanalu uvijek dolazi do taloženja – priča uvodno Pero Mišković i dodaje kako se čak razmišljalo o ugradnji cijevi kroz kanal, no tu ideju nisu podržali konzervatori.
Snimanje stanja i postavljanje dijagnoze
– Razgovori su stali na pola puta, možda nije bilo dovoljno upornosti, ali ni novaca za ići u jedan takav projekt – napominje Mišković. Prije nekoliko godina na dijelu od Ribarnice do Orlandova stupa kanal je očišćen i rekonstruiran.
– Kod Velikog mula napravljena je nova crpna stanica Stari grad koja dobro funkcionira, a imamo i crpnu stanicu Ploče ispod gimnazije. Od Orlandova stupa do izlaska u more promijenjen je profil kanala i stavljene su nove najkvalitetnije polietilenske cijevi. I time je na tom dijelu problem riješen – naglašava i dodaje kako je Vodovod tražio pomoć od Hrvatskih voda kako bi se riješio problem začepljenosti glavnog kanalizacijskog kanala u povijesnoj jezgri.
– Sada smo u pregovorima s ekipom koja pokriva projekt Jadran kako bi se ostvarila donacija i kako bi kamerama ušli u kanal i snimili stanje. Nakon toga bi se išlo na odabir adekvatne tehnologije čišćenja. Postoje dubinske tehnike čišćenja, na jednom mjestu otvorio bi se Stradun, ukopao jedan šaht i posebnim robotima izvršilo čišćenje. To je jedna od stvari o kojoj razgovaramo i pregovaramo kako bi se što hitnije napravile. Kod ovakvih stvari ispiranje vodom ne pomaže, jer je riječ o stvrdnutom materijalu poput betona. Očekujemo odgovore iz Zagreba, a možda i iz Bruxellesa ili New Yorka, ovisno o tome hoćemo li moći dobiti donaciju Svjetske banke – ističe Pero Mišković i napominje kako još uvijek ne postoji projekt za rekonstrukciju stare kanalizacije.
Tko sve doprinosi lošem stanju i zašto još uvijek ne postoji projekt čišćenja glavnog kanala pročitajte u novom broju tjednika duList koji se od srijede nalazi u prodaji.