Vrtoglavi rast cijena prehrambenih proizvoda građanima vjerojatno zadaje najveće glavobolje, a ožujak nije ponudio znakove posustajanja.
Mjesečna izvješća o kretanju inflacije već su dulje vremena skup dobrih i loših vijesti, ovisno o perspektivi. Loša vijest se ovoga puta odnosi na činjenicu kako Hrvatska, već 11. mjesec zaredom, bilježi dvoznamenkastu stopu inflacije (na godišnjoj razini).
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je indeks potrošačkih cijena u ožujku ove godine (u usporedbi s istim razdobljem lani) porastao za 10,7%. A dobra vijest je kako se time godišnja stopa inflacije spustila na najnižu razinu od travnja prošle godine, što znači da se stvari razvijaju, ako već ne željenom brzinom, a onda barem u željenom – smjeru. I tako četvrti mjesec zaredom. Cijene u kategoriji ‘hrana i piće’ porasle su 17,4% u ožujku na godišnjoj razini.
Kamate će – rasti
Dobra je vijest da primjena restriktivne monetarne politike (viših kamatnih stopa središnje banke), makar u prvom redu predstavlja udar na potražnju (to tek treba doći na naplatu), daje određene rezultate.
No, loša je vijest da dosadašnji potezi i intenzitet zaokreta po svemu sudeći neće biti dovoljni. Ili u prijevodu, kamatne stope Europske središnje banke vjerojatno će i dalje rasti. Poučno iskustvo nudi razvoj događaja s druge strane Atlantika, gdje je FED krenuo ranije s podizanjem ključnih kamatnih stopa i odradio puno više, a ni rezultati nisu izostali: godišnja stopa inflacije u ožujku se spustila na 5% (naspram 6,9% u Europskoj monetarnoj uniji), prenosi Poslovni dnevnik.
Obje su brojke još uvijek prilično daleko od ciljane razine monetarnih vlasti od 2% godišnje, ali pritom svakako valja uzeti u obzir činjenicu da više kamatne stope ne djeluju jednokratno, već kroz duži vremenski period. I s određenom odgodom. Hrana je već dulje vremena sastavnica indeksa potrošačkih cijena koja najviše raste, pa ni ožujak nije bio nikakva iznimka: s mjesečnim rastom od 1,3%, cijene “hrane i pića” u ožujku su, u odnosu na isto razdoblje lani, porasle za čak 17,4%. Jednako kao i “restorani i hoteli”, ali će rast potonje kategorije većinu ipak ostaviti ravnodušnima.
Uostalom, u strukturi indeksa potrošačkih cijena hrana je uvjerljivo najznačajnija komponenta (od ukupno 12) na koju otpada čak 27,2% prosječne potrošačke košarice (dok restorani sudjeluju s mizernih 3,7%). Nedugo nakon što je stopa inflacije posljednji puta iskoračila iz prihvatljivih okvira i zone komfora (ispod 2%), otpočeo je i svojevrsni stampedo cijena prehrambenih proizvoda koji je posljednjih mjeseci tek donekle jenjao.