Juneći but, odresci junećeg buta, biftek, pileća prsa i tuna steak meso je koje su novinari s RTL-a odnijeli na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
-Ni jedan od ovih uzoraka mesa i tune nije imao zabilježenu prisutnost nitrita, tako možemo zaključiti da uzorci nisu bili stari – kazao je voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar Dario Lasić.
Naslovna foto Ilustracija
Injektiranje mesa sa slanom otopinom, uvjeravaju stručnjaci, nije neobično. No, s mesom koje su donijeli na analizu – to nije bio slučaj.
‘Juneći but i odresci od junećeg buta su imali na razini od 3200 do 3600 miligrama po kilogramu, i to je na tragu onoga što imamo u literaturi. Da je bilo preko 5000, dakle preko 5 posto, onda bi mogli sumnjati da su namjerno ubrizgavali polifosfate da bi meso dobilo na vodi – govori Lasić.
Pileća prsa, kao i tuna steak – isto u dopuštenim granicama. No, zdravstveno neispravna hrana ipak dolazi do stola. Gotovo nema dana, a da se iz prodaje ne povuče neki proizvod.
Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Samo lani uvezli smo više od 175 tisuća tona. Naviše svinjetine i to iz Mađarske i Njemačke. Kontrole su svakodnevne.
-Na godišnjoj razini to je preko 3000 uzoraka koji se uzimaju, na čemu se napravi 130 tisuća analiza i to se radi samo o kemijskim kontaminantima. Imamo jako dobru sliku i možemo zaključiti da je hrana u Hrvatskoj sigurno – govori stručna savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a Brigita Hengl.
Kad mesu istječe rok trajanja, najčešće se zamrzava. Tada mu je rok trajanja od šest mjeseci do godinu dana. No, često se više puta odmrzava, vakumira, prepakirava i onda završi na akciji. Razliku između dobrog i lošeg lako je uočiti.