Stradun, barem ne tijekom mandata ove gradske uprave, neće postati čednom zonom. Grad Dubrovnik je, naime, odustao od donošenja posebnih pravila odijevanja unutar povijesne jezgre.
Jer svako smo ljeto, pa tako i ovo, svjedoci kako se pojedinci (u prvom redu naši posjetitelji) po ulicama povijesne jezgre šeću u kupaćim kostimima, muškarci samo u kupaćim gaćicama, bez majica, a žene najčešće u gornjim dijelovima kostima, dok je donji dio pokriven kratkim hlačicama, minicom, pareom, dugom kotulom…
I svako ljeto na ovu se temu sukobljavaju mišljenja Dubrovčana, dok jednima ovakvo odijevanje po Stradunu ne smeta, drugima smeta jer, iako vladaju velike vrućine, Stradun, složit će se svi, nije plaža. A tako odjeveni turisti, ali i domaći, ne mogu primjerice sjesti u restoran niti ući u autobus, gradske institucije pa i vjerske objekte. I takva pravila ponašanja u navedenim objektima se podrazumijevanju, no ne kada je u pitanju povijesna cjelina.
GRAD NIJE MUZEJ
Iako se u vrijeme mandata bivše gradonačelnice Dubravke Šuice razmišljalo o svojevrsnom dress codeu, takav pravilnik nikad nije donesen. A izgleda da neće niti u buduće.
Naime, iz gradske uprave ističu kako su prilikom izrade Odluke o komunalnom redu Grada Dubrovnika stručne službe istraživale mogućnost uvođenja posebnih odredbi o načinu na koji se može odijevati na javnim površinama, međutim od donošenja takvih odredbi se odustalo iz više razloga.
– Prije svega, Republika Hrvatska ima Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem je definirano vrijeđanje morala građana nedoličnim ponašanjem u javnosti što je u nadležnosti policije. Budući da je Grad Dubrovnik živo urbano središte u kojem se kontinuirano zalaže za oživljavanje povijesne jezgre, smatralo se neprimjerenim proširivati odredbe ovog zakona upravo za ovaj dio Grada čime bi ga se poistovjetilo s muzejom – ističu u svom odgovoru iz Grada Dubrovnika.
Upozoravaju i kako gradski upravni odjeli i institucije u svojim prostorijama imaju pravila odijevanja pa su osim ulaska u kupaćim kostimima zabranjeni i ulasci u kratkim hlačama.
– Nepristojno odijevanje najviše govori o kulturi pojedinaca koji se odluče tako šetati povijesnom jezgrom, ali i drugim dijelovima Grada Dubrovnika izvan plaža, a razgolićivanje i drugo nedolično ponašanje koje vrijeđa moral građana i posjetitelja će po propisima sankcionirati policija – zaključuju iz Grada Dubrovnika.
Misli li da bi gradska uprava trebala donijeti dress code unutar zidina, upitali smo nezavisnu vijećnicu Mariju Deliju, koja je o ovoj problematici govorila i za govornicom Gradskog vijeća.
VIŠE POŠTUJEMO AUTOBUSE, TRGOVINE…
– Kada dolazimo nekamo u posjet najnormalnije nam je prihvatiti i obogatiti se drukčijošću i kulturom tog mjesta ili tih ljudi i iz poštovanja prema odredištu nije nam ni najmanje teško slijediti njihovu civilizacijsku razinu. "Odijelo" ne čini čovjeka, ali itekako odražava njegovu nutrinu, moralne vrijednosti, stav o sebi i okolini. Ukoliko mi sami ne odredimo regule prihvatljivog ponašanja, drugi će nam nametnuti kako im moramo sve tolerirati, jer što nije zabranjeno dopušteno je.
Usprkos svojoj decidiranosti nisam radikalna, ali poštovati više unutrašnjost jednog autobusa ili trgovine od povijesne jezgre Grada Dubrovnika, zaštićenog spomenika nulte kategorije, ne čini se razumno. Ili bi se moglo reći kako Grad vode ljudi koji nisu senzibilizirani za njegov značaj jer su ciljano ukinuli točke Odluke o komunalnom redu koje nisu dozvoljavale takvo ponašanje, a u izradi koje sam i sama sudjelovala baš nakon što sam o tome progovorila u Gradskoj vijećnici – ističe Marija Delija, te nastavlja kako Stradun započinje i završava fontanama.
– Dvije Onofrijeve fontane postavljene su u osnovi Dubrovnika kao krajnje točke zamišljene crkve u kojoj je velika fontana sa šesnaest isklesanih glava krstionica, a vitka mala fontana pod Zvonikom tek posudica za svetu vodu! Možda i iz te povijesne činjenice moja posebna osjetljivost na ponašanje posjetitelja te jedinstvenosti – govori dalje Delija, koja ima i prijedloge za rješenje ove problematike:
– Uz savjetnike koje treba pomno odabrati, a koji bi imali što reći o ovoj tematici i izbalansirati sljedeće moje prijedloge: postavljanje turističkih znakova na svim ulazima u Grad i obaviještenost većih grupa od strane turističkih vodiča (ne samo o odijevanju nego i o ostalim važnim pravilima za Grad i o Gradu, koja će biti potrebno naglasiti…), može se od strane Grada ili TZ-a (što je prvenstveno i njezina briga ) tiskati i letke identičnog sadržaja s obavijesnim znakom na ulazima u Grad, dok komunalni redari trebaju (trebat će) paziti na postavljeni red i ljubazno upozoriti na neprihvatljivost ponašanja, odnosno na način na koji je određena sankcija za isto – zaključila je vijećnica Delija.
VRBNIK ZA PRIMJER
O svemu smo porazgovarali i s predsjednicom Gradskog vijeća Olgom Muratti, kojoj osobno šetanje pojedinaca u kupaćim kostimima po Stradunu – smeta.
– Mislim da je to vrlo neprimjereno, te je stvar opće kulture pojedinaca. Osobno mi smeta i takvo se odijevanje ne bi trebalo tolerirati – govori Muratti, no naglašava kako ni u prijašnjem mandatu, ali ni u ovom nije pronađen način kako takvu odluku provesti.
– Svjesni smo da je lako odluku donijeti, ali ju je teško provesti i kontrolirati – smatra Muratti dodavši kako bi se trebalo posegnuti za primjerima pozitivne prakse u nekim drugim turističkim odredištima.
Jedno od hrvatskih mjesta s čednom zonom je i Vrbnik na Krku, koji je još 2006. godine u staroj gradskoj jezgri imao postavljene table zabrane ulaska građana i turista u kupaćim kostimima, sukladno odluci tadašnjeg općinskog poglavarstva.