Udruga BIOM započela je nedavno kampanju kojom se želi spriječiti nestanak naših jedinih pravih morskih ptica iz Jadrana, malenoga hrvatskog albatrosa – gregule i njegovoga krupnijeg srodnika – kaukala koji se gnijezde u Hrvatskoj, i to samo na udaljenim otočićima, poglavito kod Lastova i Palagruže. Inicijativa, kojoj se proključio kao ambasador i naš proslavljeni vaterpolist Maro Joković, već je postal prava kampanja o kojoj nam je više pričala ornitologinja Bioma Iva Šoštarić.
– Mi u Biomu već dugo radimo kako bismo istražili i zaštitili ove ugrožene ptice. Dosadašnjim radom smo povećali uspješnost njihovog gniježđenja, no sada nam je potrebna pomoć kako bismo mogli nastaviti naše aktivnosti na ovom području. Iz tog razloga pokrenuli smo donacijsku kampanju pod nazivom Spasimo gnijezda ispod lastovskih zvijezda. Cilj kampanje je prikupiti sredstva koja će nam pomoći da nastavimo aktivnosti zaštite gnijezda i mladih ptića kaukala i gregule kao i praćenje brojnosti njihovih gnijezda i tek izlegnutih ptića – naglasila nam je Šoštarić.
Kako možemo zaštititi ptiće ove dvije važne vrste? Posjetite njihovu stranicu www.biom.hr/doniraj i donirajte koliko možete. Važnost kampanje prepoznao je i naš Maro Joković. Kaže kako nije dovjio niti trenutka za uključiti se i biti Biom ambasador.
– Iznimna mi je čast što sam dio ove hvalevrijedne kampanje. Staništa gregule i kaukala se ubrajaju među najugroženije na Jadranu i zaista bi trebalo učiniti sve sto je u našim mogućnostima da zaštitimo ove endemske vrste. Ovim putem pozivam sve sugrađane da podrže Udrugu Biom i da zajedničkim snagama pomognemo očuvati ornitološku bioraznolikost Hrvatske – naglasio je Joković.
Većinu života na pučini
Prekrasne, malene ptice spadaju u, ističe nam vrijdna ornitologinja Šoštarić, u skupinu cjevonosnica, a udruga se njima bavi više godina.
– Skupina su morskih ptica koje sa gornje strane kljuna imaju cjevčice za izlučivanje viška morske soli iz organizma. Upravo to im omogućuje da većinu svog života provedu na morskoj pučini. Na kopno dolaze samo kako bi se gnijezdile i podizale mlade. Za gnijezda odabiru pukotine u stijenama i rupe u tlu gdje polažu jedno jaje o kojem se brinu oba roditelja. Kada se ptić izlegne, roditelji odlaze na otvoreno more kako bi pronašli hranu, a svojim se ptićima vraćaju tek kada padne mrak – saznajemo o greguli i kaukalu. Inače, dodaje nam naša sugovornica, brojnost svake treće ptičje vrste u Europi opala je u posljednjih nekoliko desetljeća, a svaka peta ptičja vrsta je pod prijetnjom ili blizu prijetnje od izumiranja, stoji u novom izvještaju ‘Europska crvena lista ptica 2021.’ kojeg je nedavno objavila međunarodna organizacija za zaštitu ptica BirdLife.
– Greguli se status u Europi u posljednjih pet godina promijenio iz ‘najmanje zabrinjavajuće’ u ‘rizičnu’, što je skok za čak dvije kategorije ugroženosti! Ova je činjenica posebno zabrinjavajuća s obzirom da se radi o mediteranskom endemu, odnosno vrsti koju ne možemo pronaći nigdje drugdje u svijetu osim na pučinskim otocima Sredozemnog mora – naglašava dalje Šoštarić.
Koje su im najčešće ugroze?
– Nezaštićeni ptići u gnijezdu postaju lak plijen za štakore koji su se na ove pučinske otoke naselili zahvaljujući ljudima i njihovim aktivnostima tamo. Štakori su u stanju u vrlo kratkom roku izbrisati čitave populacije ovih ugroženih ptica – doznat ćemo dalje.
– No niti odrasle ptice nisu sigurne od opasnosti. Naime, tijekom hranjenja i lova riba, znaju završiti kao žrtve prilova ribarskih brodica. Morski otpad i mikroplastika narušava kvalitetu okoliša u kojem žive, a sve manje riba u moru tjera ih da prelaze sve veće udaljenosti u potrazi za hranom čime riskiraju iscrpljenost, a njihovo izbivanje utječe i na othranjivanje ptića. Kaukal i gregula vrlo su plahi, pa ih smetaju i turističke aktivnosti blizu mjesta na kojima se gnijezde. Problem je i svjetlosno zagađenje – kada se ptići kaukala i gregule iz svojih gnijezda zapute prema otvorenom moru, umjetna rasvjeta može ih dezorijentirati, pa nerijetko završe na prometnicama ili se ozlijede u sudaru sa zgradama – oštro će dalje naša sugovornica o ovoj temi koja bi svima, ne samo ljubiteljima prirode, trebala ‘zvoniti’ poput nekog bioalarma. Postoji li rješenje? Koje su daljnje smjernice? Na koji način ove ugrožene vrste ‘revitalizirati’?
– Ono što postiže vrlo brze rezultate u zaštiti ovih ptica je uklanjanje prijetnje štakora s otočića na kojima se gnijezde. Problem je najteže riješiti na otočićima koji su dovoljno blizu većim, naseljenim otocima, jer štakori mogu preplivati more i ponovo se naseliti. No samo jedna uspješna sezona gniježđenja značajno povećava njihovu brojnost i vrijedna je truda. Također, korištenje različitih mjera za smanjivanje prilova ptica u ribolovne alate pomaže sprečavanju njihovog slučajnog stradavanja. Biom se također zalaže za proglašenje zaštićenih morskih područja na kojima bi ove ptice mogle nesmetano loviti. Podatci koje prikupljamo praćenjem ovih vrsta pomoći će nam za predlaganje takvih područja. Umanjivanje ostalih prijetnji mnogo je teže, a povezano je s općenitim pristupom očuvanju prirode u kojoj živimo. Smanjivanje svjetlosnog zagađenja i zagađenja plastikom teški su poduhvati koji zahtijevaju sustavne promjene – zaključuje naša sugovornica.
Za kraj, spomenimo još jednom kako možete pomoći upravo vi, dragi čitatelji – posjetite stranicu biom.hr, donirajte putem žiro-računa HR7524020061500115609, HR00 01-01-02, partite Biomov newsletter, dijelite informacije na društvenim mrežama… A pri sljedećemm posjetu prekrasnom Lastovu obratite pažnju na ove male, ali važne članove našeg ekosustava.
MNJB