Stanje na Zavodu za zapošljavanje u Područnom uredu Dubrovnik ne budi pretjeranu nadu. S posljednjim danom kolovoza evidentirano je 5.636 Dubrovčana bez radnog odnosa što je porast od 123 posto u odnosu na lani kad ih je bilo 2.528. Gledajući broj nezaposlenih osoba u ljetnim mjesecima 2020. godine, tumače nam, on se verižno iz mjeseca u mjesec smanjivao kako su i rasle potrebe za zapošljavanjem sezonskih radnika. Međutim, zbog epidemije izazvane koronavirusom broj u usporedbi s lani bio je dosta povećan jer nije bilo značajnog sezonskog zapošljavanja.
Županija jedna od najpogođenijih nezaposlenošću
To je poglavito došlo do izražaja na području Dubrovnika koji je zabilježio dva i pol puta veću nezaposlenost u kolovozu 2020. Prema vrsti zanimanja nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik od zanimanja bez posla, kako su nam poručili, najbrojniji su bili administrativni službenici, ekonomski službenici, prodavači, konobari, kuhari, diplomirani ekonomisti, vozači automobila i frizeri. S izostankom poslovnih angažmana aktivirale su se Vladine mjere zbog kojih je tamošnjim zaposlenicima proširen djelokrug posla, komentirali su za DuList iz Zavoda.
—Tržište rada Dubrovačko-neretvanske županije je u najvećoj mjeri okrenuto turizmu i jedna smo od najpogođenijih županija u Republici Hrvatskoj. Početkom epidemije Vlada je donijela mjere za očuvanje radnih mjesta koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Broj zahtjeva u našoj županiji je prešao 10 tisuća, što je izuzetno povećalo opseg posla, ali vjerujem da smo uspješno odgovorili novom izazovu na zadovoljstvo svih dionika na tržištu rada – izjavila je v. d. upraviteljice Katarina Krile koja je ovu funkciju nakon umirovljenja Dasena Jasprice preuzela 14. kolovoza.
Inače, 28. rujna bez radnog odnosa u Republici Hrvatskoj bilo je 151.368 ljudi, a od kojih u kolovozu 85.291 žena. Istovremeno ih je 52.570 bilo dugotrajno nezaposleno te je 47.810 osoba u dobi od 50 godina i više. Mladih ispod 29 godina starosti evidentirano je 41.942 te je 22.231 nezaposlenih bilo bez iskustva. Zanimljivo, bila su prijavljena 13.684 slobodna radna, no na njih se odazvalo tek sedam tisuća Hrvata. Broj ukupnih korisnika aktivne mjere zapošljavanja krajem rujna narastao je na 36.460, a prosječna novčana naknada Zavoda iznosila je 2.464,82 kuna.
Do sad isplaćeno 6,3 milijarde kuna potpore
Nije na odmet spomenuti da je Vlada RH dosad nizom mjera omogućila zadržavanje radnih mjesta, očuvanje likvidnost i sprječavanje značajnijeg povećanja broja nezaposlenih za što je ukupno isplaćeno 6,3 milijarde kuna. Vrhunac korištenja mjera bio je u travnju, kada su za preko 100 tisuća poslodavaca isplaćene plaće za 581 tisuću radnika. Kako bi omogućila poduzetnicima da funkcioniraju bez straha te da dobro planiraju svoje aktivnosti, izvršna vlast je nastavila i mjere sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno dvije tisuće kuna po radniku uz pripadajuće doprinose do 31. prosinca. Isto je napravljeno za mikropoduzetnike kod kojih mjera sufinanciranja također iznosi dvije tisuće kuna po zaposleniku, no pod uvjetom da je pružatelj posla imao pad prometa veći od 50 posto. Ta se mjera, rekao je premijer Andrej Plenković još prilikom zasjedanja Vlade početkom rujna, odnosi na sve sektore gospodarstva i uključuje otpis pripadajućih doprinosa. I za djelatnosti koje su posebno ugrožene, potpora od četiri tisuće kuna po radniku nastavit će se do 31. prosinca ove godine, najavio je tada predsjednik Vlade. Ta mjera, napomenuo je, omogućit će se poduzetnicima i djelatnostima koje budu zatvorene odlukama lokalnih ili Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom izdanju DuLista.