Početak obnove Ljetnog kina Lapad razveselio je brojne Dubrovčane, koji se sa sjetom prisjećaju filmskih projekcija u ovom omiljenom lapadskom ljetnom okupljalištu. I bila bi to zaista sjajna vijest da se za prostor bivšeg kina ne vodi spor o povratu imovine. Neizvjesna je stoga buduća sudbina Ljetnog kina Lapad, koji je s radom prestao prije više od 10 godina.
U međuvremenu je prepušteno zubu vremena, a iz Kinematografa Dubrovnik su još prije 6 godina isticali kako su dva postojeća ljetna kina i više nego dovoljna za pružiti sugrađanima bogat filmski program tijekom ljetnih mjeseci. Bio bi to, smatrali su, nepotreban trošak. No, u Gradu Dubrovniku nakon više od 10 godina očito imaju drukčije mišljenje pa su se ‘zasukali’ rukavi te se krenulo u raščišćavanje nekadašnjeg kina. No, s obzirom na još uvijek neriješene imovinsko pravne odnose pitanje je za koga se teren javnim novcima uređuje.
Iz Gradske uprave su za DuList na temu sudskog spora tek kratko naveli kako se po žalbi podnositelja zahtjeva u sporu oko povrata prostora Ljetnog kina Lapad, predmet trenutačno nalazi na II. stupnju kod resornog Ministarstva.
—U ovom je trenutku teško prejudicirati kada će spor biti okončan – istaknuli su iz Grada Dubrovnika. Inače, zahtjev za povrat nekretnine podnio je Raoul Ćurlin. O sporu smo pisali još 2017. godine. Tada nam je ravnatelj Kinematografa Dubrovnik Nikša Konsuo istaknuo kako je Rješenjem Ureda državne uprave od 24. ožujka 2016. nasljednicima bivših vlasnika određena naknada u obveznicama, međutim na predmetno rješenje je uložena žalba. Pa iako po spomenutom Rješenju nije u pitanju bio naturalni povrat imovine, spor još nije okončan te se pravorijek ne bi trebao prejudicirati, a samim tim niti krenuti u ulaganje.
‘Ćosić ubire plodove bez ulaganja’
Sve ovo nekako, iako bez sporova, podsjeća na TUP te uređenje place u Gružu gdje Grad Dubrovnik ulaže javne novce putem svojih društava, dok će netko drugi bez imalo truda ubirati dio plodova. O tome se govorilo i na sjednicama Gradskog vijeća, a temu TUP-a svojevremeno je otvorio nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić. Treba podsjetiti kako je Grad Dubrovnik društvo TUP d.d. kupio putem svoje tvrtke UTD Ragusa. No, ona nije u 100-postotnom gradskom vlasništvu. Gotovo 15 posto u rukama je Pera Ćosića, točnije njegovog sina Mate. Gradski vijećnik Andro Vlahušić isticao je na jednoj od sjednica Gradskog vijeća, naime, kako će ‘vlasnik 15 posto udjela UTD Raguse ubirati plodove svega, bez da je išta uložio’. Nazvao je to pogodovanjem članu predsjedništva HDZ-a. Takve insinuacije odlučno je odbacio gradonačelnik Mato Franković.
— Dovođenje u korelaciju mene i Pera Ćosića, koji je saborski zastupnik HDZ-a, a ne član predsjedništva, on je u UTD Ragusi od 90-ih godina. Mi smo, kad smo kupili većinski dio toga čovjeka maknuli iz nadzornog odbora na što se naljutio. Mi donosimo strateške odluke jer smo 80 posto vlasnici – odgovorio je tada gradonačelnik Franković.
No, pitanje je zbog čega se Ćosić ne želi odreći svog udjela od 14,59 posto vlasništva, jer, ako je vjerovati riječima gradonačelnika, bio je spreman na to da mu Grad isplati njegove dionice. Kako se sve češće može čuti, Ćosić je svoje dionice ovog društva dobio devedesetih godina prošlog stoljeća kao naknadu od države, kao građevinar.
Nadramija ulaže kroz gubitak najamnine
Pitanje poslovnog prostora na placi u Gružu, u vlasništvu fizičke osobe prvi je javno postavio nezavisni vijećnik Maro Kristić.
— Utvrđeno je kako poslovni prostori koji se nalaze u obuhvatu place, a koji su predmet obnove nisu u isključivom vlasništvu Sanitata, nego je njihov suvlasnik fizička osoba pa ova činjenica otvara pitanje na koji način taj suvlasnik sudjeluje u investiciji od koje će zasigurno imati korist, poglavito sada kada su iz Sanitata potvrdili da će vrijednost radova porasti zbog potrebe dodatnih radova na konstruktivnoj sanaciji upravo tih prostora? – pitao je Kristić Sanitat još u travnju. Smatrao je kako je odgovor na ovo pitanje itekako važan jer ‘ukoliko to ovdje prolazi, poduzetnici koji imaju potrebu za uređenjem i konstruktivnom sanacijom svojih poslovnih prostora bi mogli s punim pravom podnijeti zahtjev Sanitatu da obnovi i njihove prostore’. Tražio je i odgovor na pitanje je li dojam da su prodavači i sugrađani koji svakodnevno posjećuju placu u Gružu i kupuju domaće proizvode zadnji u redu onih koji će ostvariti korist od ovog projekta, ili je to samo pitanje krive percepcije?
Iako u javnom prostoru nije komunicirao ime tog suvlasnika, izrekao ga je na sjednici Gradskog vijeća Pero Vićan, inače predsjednik Nadzornog odbora Sanitata, tvrtke koja ulaže u obnovu gruške place.
—Tamo ima prostor privatnik Vido Nadramija kojega je kupio od Dubrovkinje prije 35 godina. Riječ je o cca 30 kvadrata i ne može mu ga Sanitat oteti – rekao je između ostaloga Vićan. Nadramijino ulaganje u ovu investiciju vrijednu 18 milijuna kuna pojasnio je gradonačelnik.
—Imao je čovjek zakupca kojemu je morao otkazati ugovor i prihvatiti činjenicu da većinski vlasnik ulazi u investiciju. Ne vidim tu ništa problematično. Čovjek je izgubio 9 mjeseci najma i tu se radi o značajnim sredstvima. Nakon završetka radova, sklopit će se dodatni ugovor u kojem će se neke stvari pojasniti po pitanju ulaganja u prostor – rekao je gradonačelnik te napomenuo kako će se pri tom koristiti model kao što se radi kod aseizmičke sanacije: stavit će se plomba za eventualno veću vrijednost prostora koja je dobivena u odnosu na uložena sredstva tog subjekta, a uložena su, naglasio je, jer je 9 mjeseci ostao bez najma.
Sajmovi, manifestacije, ples…
Iako su svi glavni akteri redom odbacili mogućnost da će se na prostoru place u poslijepodnevnim satima staviti ugostiteljski stolovi, tamo će se ipak događati određeni zabavni sadržaji, kako ih je najavio gradonačelnik. No pitanje je hoće li se ta ideja s vremenom ipak razviti u neku ugostiteljsku priču.
Direktorica Sanitata Klaudia Barčot spominjala je razne manifestacije i sajmove, dok je gradonačelnik poručio kako im stolovi nikad nisu ni bili na pameti.
— Cilj je uključenost u zajednicu, omogućavanje sajmenih dana i drugih aktivnosti, mogućnosti su velike – naglasio je vijećnicima te istaknuo kako se ovaj gruški prostor za placu koristi uglavnom do 13 sati, a nakon toga zjapi prazan.
—Zašto ako možemo organizirati druga događanja pa i ples, zabavne sadržaje… Dapače to je dobro – zaključio je.
Inače, ideju o pretvaranju banaka u ugostiteljske stolove u poslijepodnevnim satima imala je uprava Sanitata još 2015. godine. Pripremao se i natječaj, ali je cijela ideja na kraju očito pala u vodu.
Kad se vratimo na početnu temu Ljetno kina Lapad, i taj je prostor planiran ne samo za kino projekcije već i za druge kulturno-umjetničke sadržaje. Ono što nam je zasad neslužbeno poznato jest da će uređenje kina biti višemilijunsko ulaganje, a ono što nismo uspjeli potvrditi, a tek se spominje u kuloarima, jest da bi ovaj vrijedan prostor mogao pripasti Dubrovačkoj baštini koja bi njome upravljala. Iz pregleda sadašnjeg djelovanja Baštine u Lazaretima, najbolje im ide najam prostora za organizaciju manjih događaja i vjenčanja pa se ne bi čudili da mladenci uđu i u Ljetno kino Lapad.
Iz tiskanog izdanja od 31. svibnja 2023.