Javni razgovor na temu „(Zlo)uporabe prošlosti: moderne predodžbe i predrasude o baštini“ održat će se u konferencijskoj dvorani Poslijediplomskog središta Dubrovnik u četvrtak, 17. prosinca u 19 sati.
Ako je iskustvo majka mudrosti, prošlost bi trebala biti spremište materijala od kojega gradimo vlastito iskustvo i iz kojega izvire naša mudrost. No, funkcionira li uvijek ta jednadžba?
U procesu zbrajanja predodžbi o (vlastitoj) prošlosti javlja se iracionalna funkcija – stvaranje identiteta – funkcija kojom se predodžbe često pretvaraju u predrasude.
Jedna od temeljnih upotreba prošlosti u moderno doba vezana je upravo uz stvaranje nacionalnih identiteta, a u nastojanju da se vlastite nacionalne kulture što jasnije odrede i omeđe, nerijetko su se događali nesporazumi. Tako su i kod interpretacije baštine, kao najvrjednijeg dijela prošlosti, često predodžbe temeljene na predrasudama, koje zatim postaju kanoni.
O tome kako povjesničari gledaju na te kanone, koliko ih i sami podržavaju, o uporabi i zlouporabi prošlosti i manipulaciji baštinom govorit će Gábor Klaniczay s Odsjeka za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, voditelj projekta „Uses and Abuses of the Middle Ages, 19th – 21st Century“ i Trpimir Vedriš s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.