Jaja su nezaobilazni dio Uskrsa. Neki ih pengaju, neki bojaju, neki lijepe naljepnice, a neki stavljaju u lučinu. Svakako, većina koja slavi Uskrs, na neki način ukrašava jaja u svom domu. Zato vam donosimo zanimljive statističke podatke o jajima i kokama u obliku grafova koje prenosi Državni zavod za statistiku.
Prema podacima statistike poljoprivrede, u posljednjih deset godina broj kokoši konstantno oscilira. Ako se usporedi prva i posljednja promatrana godina, vidimo da se njihov broj u 2022. godini smanjio za nešto više od trećine u odnosu na 2013. godinu.
Sličan trend može se zamijetiti i ako promatramo podatke za kokošja jaja čija proizvedena količina unutar promatranog desetljeća također gotovo naizmjence raste i pada.
Povijest jaja kao kulinarske namirnice relativno je kratka – na dnevnim menijijma su se jaja počela pojavljivati tek od sredine 17. stoljeća. Posljednjih godina sve više raste svijest o važnosti sastava onoga što konzumiramo pa nije čudno što su poljoprivrednici i uzgajivači prepoznali tu prodajnu nišu te se broj ekoloških jaja za konzumaciju znatno povećao u odnosu na razdoblje prije deset godina.
Još su stari Perzijanci, Egipćani, Rimljani i Grci štovali jaje kao izvor novog života te su si jaja često međusobno darivali kao simbol plodnosti, rođenja i buđenja proljeća, a osim što ih ovih blagdanskih dana ukrašavamo, i jedemo ih, naravno, više nego obično. Stoga će nam ih zasigurno trebati poveći broj, za koji iz godine u godinu treba izdvojiti sve veći iznos.
Posljednji raspoloživi podaci o prehrambenim navikama stanovnika Hrvatske iz 2019. godine, pokazuju da se tada po članu kućanstva konzumiralo prosječno 136 jaja na godinu. A potkraj travnja, kada je planirana objava podataka o osnovnim obilježjima potrošnje kućanstava u 2022., saznat ćemo jesu li se naše navike u razdoblju od tri godine promijenile.
FOTO: Državni zavod za statistiku