Golf park na Srđu, projekt koji se razvija više od 10 godina, trebao bi se maknuti s mrtve točke već u listopadu. Ovih dana do grada podno Srđa stigla je i informacija kako je nalaz misije UNESCO-a pozitivan po ovaj projekt, odnosno kako neće naštetiti zaštićenoj povijesnoj cjelini Dubrovnika. Kako ga komentira te ima li po njemu smisla daljnje djelovanje inicijative Srđ je naš upitali smo prokurista tvrtke Razvoj golf Dubrovnik Ivana Kusalića.
-Pozitivno UNESCO-vo mišljenje za nas je bilo očekivano obzirom da Razvoj golf od samog početka planiranja projekta te izradom svih studija, u potpunosti razvija projekt poštujući vrijednu dubrovačku baštinu i stroge kriterije koje su pred nas postavili hrvatski zakoni i lokalna samouprava.
Prijava, koju su UNESCO-u podnijeli iz inicijative Srđ je naš, bila je paušalna i u potpunosti neutemeljena, što je sada vidljivo i iz konačnog izvješća UNESCO-a koje je procijenilo kako je projekt na Srđu u potpunosti prihvatljiv za Grad Dubrovnik. Oni su tako, kao nezavisno tijelo, potvrdili ono što mi već godinama govorimo. Po mom mišljenju, Inicijativa Srđ je naš svojim je neprovjerenim informacijama, nažalost nanijela štetu primarno Gradu, ali i investitorima.
Pravna bitka ipak još nije završena jer se tek očekuje odluka Ustavnog suda na žalbu podnesenu zbog načina izvršavanja presude Visokog upravnog suda kojom su poništene Izmjene i dopune županijskog Prostornog plana, a koje se tiču i obuhvata golfa na Srđu. Što očekujete od presude?
Razvoj golf nije stranka u nikakvim postupcima koji se odnose na prostorne planove. Ukoliko mislite na izmjene plana iz 2006. godine treba istaknuti kako Razvoj golf te 2006. godine nije ni postojao, a investitori nisu ni razmišljali o uključivanju u ovaj projekt. Nakon donošenja presude Visokog upravnog suda, istu presudu je izvršila Dubrovačko-neretvanska županija u lipnju 2015. godine objavom pročišćenog teksta Prostornog plana Županije. Izvršenjem presude prestaje vrijediti odluka o donošenju prostornog plana donesena 2006. godine, a sve što je doneseno nakon te odluke još uvijek vrijedi, pa tako i u slučaju Prostornog plana DNŽ. Plan je prvi put izrađen 2003. godine te se mijenjao 2005. i 2006., da bi 2010. godine, Županija opet izradila sveobuhvatnu izmjenu tog plana, među kojim je i obuhvat golf parka ponovno redefiniran tako da iznosi 310 hektara. Navedene izmjene Prostornog plana donesene su u skladu s propisanom procedurom, a donijela ih je Županijska skupština te nije bilo nikakvih primjedbi na taj plan. Konačnom objavom pročišćenog teksta Plana prekinute su sve špekulacije jer se sada zna koje odredbe u odnosu na svaki projekt vrijede, a koje su ukinute presudom. Presuda je od njezine objave jasna i njezin učinak je ograničen samo na izmjene iz 2006. godine. Mi kao investitor cijelo vrijeme radimo samo po važećim prostornim planovima.
Golf na Srđu pokušava se realizirati više od 10 godina, kako na to gleda investitor Aaron Frenkel i je li u ijednom trenutku razmišljao o povlačenju iz projekta?
Nikad se nije napustila namjera za realizacijom ovog projekta. Investitori su spremni započeti s radovima na jesen ukoliko u suradnji s Gradom ishodimo sve potrebne dozvole. Vjeruju kako ovaj projekt ima potencijal koji će unaprijediti turističku ponudu Dubrovnika i Hrvatske.
Zbog čega ste izradili idejno rješenje uređenja Tvrđave Imperial protivno odredbama Ugovora o koncesiji, a u dijelu koji se odnosi na smještaj Muzeja Domovinskog rata? To je izazvalo burne reakcije, prvenstveno branitelja, tim više jer ste Muzej planirali smjestiti u zapadni dio tvrđave u kojem nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Nismo premjestili muzej u prostor koji nije obuhvaćen koncesijom. U procesu izrade dokumentacije za tvrđavu Imperial, Razvoj golf je, usko surađujući s Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku, napravio sva potrebna istraživanja, izradio konzervatorski elaborat te se snimilo postojeće stanje. U postupku razrađivanja mogućih rješenja rekonstrukcije tvrđave Imperial, u kojoj je Muzej jedna od ključnih stvari, od strane struke, odnosno stručnih suradnika postavilo se pitanje funkcioniranja budućeg muzeja na poziciji na kojoj se danas nalazi privremeni postav i izložba o Domovinskom ratu. Sukladno preporukama stručnih suradnika izrađena su alternativna rješenja idejnog projekta, a Povjerenstvo za tvrđavu Imperial, koje je osnovalo Ministarstvo, je čak dalo i mišljenje kako je jedno od alternativnih rješenja, ono s muzejom u zapadnom bastionu puno bolje rješenje. Nakon bezbroj prepreka stavljenih pred nas, odlukom Gradskog vijeća u srpnju 2015. godine, proces realizacije projekta tvrđave Imperial se zaustavio nalogom Gradskog vijeća da investitor obustavi sve aktivnosti. U razdoblju od srpnja 2015. pa sve do veljače 2016. godine, a nakon preuzimanja odgovornosti Gradskog vijeća da donese odluku o smještaju MDR-a, prema uputama Grada Dubrovnika, održali smo niz prezentacija i predstavili nekoliko verzija idejnog rješenja smještaja MDR. Na tim su sastancima sudjelovali i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te se oformilo i posebno povjerenstvo, a sve kako bi se usuglasila konačna lokacija MDR-a i donio konačni zaključak Gradskog vijeća nakon kojeg bismo mogli nastaviti s projektiranjem za građevinsku dozvolu. Konačno je, u veljači 2016. godine, Vijeće na sjednici donijelo zaključak o prihvaćanju prijedloga idejnog rješenja za rekonstrukciju tvrđave Imperial, te zaključkom zadužilo upravne odjele Grada Dubrovnika da predloži sklapanje Dodatka Ugovora. Nažalost, dosad to s njihove strane nije napravljeno niti je nešto usuglašeno između ureda Grada. Trenutno radimo na projektiranju i pripremi dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za tvrđavu Imperial, a na projektu sudjeluju i dubrovački projektanti. Plan nam je predati zahtjev za podnošenje građevinske dozvole do 20. travnja 2016.
Ipak, KLGB Srđ je Grad na svakoj sjednici traže raskid Ugovora o koncesiji za Imperial, kako komentirate njihov zahtjev?
Grupa gradskih vijećnika traži raskid ugovora o koncesiji zato jer investitor nije ispunio obveze u rokovima koji su preuzeti, a istovremeno ista grupa na svaki način nastoji onemogućiti investitora da ispuni te obveze. Investitor ispunjava obaveze koje je preuzeo, a protek rokova koji su ugovoreni posljedica je objektivnih okolnosti na koje investitor nije mogao utjecati, kao što npr. investitor nije mogao utjecati na to da konzervatori umjesto u 30 dana svoju odluku donesu u 270 dana. Srećom ugovorom je predviđeno da investitor ne snosi odgovornost za takve situacije. Stoga je svaki pojedini zahtjev je neosnovan.
Nakon smrti slavne arhitektice u brojnim medijima su izlazile fotografije njenog viđenja vila na Srđu, hoće li investitor ‘gurati’ njen projekt koji nije naišao na odobrenje Dubrovčana i struke?
Zaha Hadid je dobitnica Pritzkerove nagrade koja se smatra ekvivalent Nobelove nagrade u arhitekturi, a njezina djela predstavljaju tzv. iconic arhitekturu i svugdje gdje se nalaze pobuđuju ogroman interes. Mi smo 2009. godine proveli jedan međunarodni pozivni natječaj u kojem je Zaha Hadid napravila idejne koncepte za dvije vile “Shell” i “Rock” za koje je čak dobila i stručne nagrade. Nakon što je preminula te vile su objavljene na pojedinim naslovnicama kao spomen njezinog rada u Hrvatskoj. Stav dubrovačke arhitektonske struke je bio da je ta arhitektura neprimjerena i da nije u skladu s dubrovačkom graditeljskom baštinom. U svakom slučaju meni je bila čast raditi s njezinim timom bez obzira što na kraju nije došlo do prihvaćanja njezinih ideja zbog protivljenja struke.
Dugo vremena govorilo se i o premještanju antenskog stupa s tvrđave, kojega ste čak u jednoj od vizualizacija tijekom javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš, bez znanja vlasnika, samoinicijativno ‘izbrisali’. Isticali ste kako je njegovo premještanje i stav konzervatora, no u veljači ove godine usuglašeno je da repetitor ostaje, hoće li to i na koji način utjecati na realizaciju projekta?
Stav je konzervatora da je repetitor, koji se nalazi na zapadnom bastionu, neprimjeren tvrđavi Imperial kao spomeniku kulture te je dana preporuka za njegov premještaj. To je sadržano u konzervatorskoj dokumentaciji i svim stručnim podlogama koje su izrađene. Poznato je da se sada na zapadnom bastionu, osim repetitora, nalazi još nekoliko objekata koji su naknadno izgrađeni, poput kuće na mjestu izvorne kućice za stražu, a koje nije moguće legalizirati. Isto tako, očito je da se ti objekti koriste bez valjane pravne osnove. Mi poštujemo sve zakone, a isto bi tako i svi drugi javni i privatni subjekti trebaju poštovati zakone ove države ukoliko žele obavljati određenu djelatnost. Svakako, ako se ta djelatnost mora premjestiti, tim se procesom prvenstveno trebaju baviti odgovorne institucije lokalne i državne uprave.
U studenom prošle godine dobili ste lokacijsku dozvolu, a u veljači ove godine izdana je i prva građevinska dozvola, no to je tek ‘kap u moru’ potrebne dokumentacije, u kojoj je fazi projekt i što sve treba napraviti kako bi započeli sami radovi? Projekt je podijeljen u nekoliko faza, što će se prvo graditi?
Izgradnja projekta Golf park Dubrovnik na Srđu trebala bi započeti najkasnije u listopadu, ako svi preduvjeti budu zadovoljeni, no kako bi to bilo moguće, potrebna je potpuna i pravovremena suradnja gradske uprave i institucija s investitorima. Razvoj golf sve korake u poslovanju i izradi projekta izvršava u zadanim rokovima i u skladu s uputama Grada Dubrovnika, RH i zakonskim regulativama, te isto očekuje od svih uključenih u projekt. Lokacijska dozvola izrađena je temeljem UPU-a koje je donijelo Gradsko vijeće nakon opsežne javne rasprave i njime su neke površine i objekti na Srđu definirani kao javni te je samim time obveza Grada Dubrovnika da aktivno prati daljnje korake u pripremi projekta te u njima sudjeluje.
Prvu građevinsku dozvolu od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH za cestu s infrastrukturom ishodili smo krajem 2015. godine. Iako je to prvotno bila obveza Grada, ishodili smo punomoć da projekte i ishođenje dozvole odradimo umjesto njih, a uz donaciju iznosa za projektiranje i ishođenje te dozvole. Ipak, to je tek jedna od ukupno oko 250 do 300 dozvola koje su potrebne za potpunu realizaciju projekta te si stoga više ne možemo dopustiti ovakav tempo niti takav način rada želimo li projekt dovršiti u razumnom roku.
Što je razumni rok?
Dvije do tri godine po fazi, a njih je četiri. Sada smo u procesu projektiranja i izradi dokumentacije za građevinsku dozvolu za objekte Faze 1 (veliki dio infrastrukture, ceste, javni sadržaji, javni parkovi, tvrđava Imperial, uvjetovani dio komercijalnih objekata, itd). Isto tako, trenutno smo i u procesu izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju Kuće Bosanka, svojevrsne buduće recepcije projekta, odakle bi se koordinirale sve aktivnosti u procesu izgradnje.
S obzirom na dosadašnju dinamiku, može li se reći kada će se golf zaigrati na Srđu?
Sada smo u fazi realizacije i projekt golfa parka na Srđu s papira prelazi u stvarni život Grada i Dubrovčana. Potrebno je čim prije postići dogovor s Gradom o što skorijem ishođenju svih dozvola koje su potrebne s njihove strane. Grad je upoznat sa svim detaljima o projektu, a u više smo navrata naglasili kako smo uvijek otvoreni za komunikaciju. Nažalost, još uvijek čekamo povratne informacije. Očekujemo aktivno uključivanje Grada Dubrovnika, prvenstveno aktivan angažman stručnih službi Grada na ovom projektu kako bi mogli pratiti naš ritam jer je usvojeni UPU i koncept golfa u skladu i na traženje građana i Grada Dubrovnika nametnuo i neke obaveze Gradu. Radi se o zahtjevima za status javnih parkova i javne infrastrukture što podrazumijeva izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za tu infrastrukturu pa kasnije i samu realizaciju.
Kada započnu, sami radovi trebali bi biti najmanje zahtjevan dio posla jer Hrvatska i Dubrovnik imaju stručnu i kvalitetnu građevinsku operativu. Kao investitori spremni smo pomoći svojim znanjem i ljudima, ukoliko gradske službe same u ovom kratkom razdoblju ne mogu iznijeti ovaj prilično zahtjevan dio pripreme projekta. No, to svakako zahtijeva sporazum Grada i investitora o pravima i obavezama, ukoliko Grad želi da investitor neke aktivnosti radi u ime i za račun Grada Dubrovnika. Sve skupa to je uobičajena praksa.
Svaki daljnji ritam k realizaciji projekta, u ovom trenutku, u potpunosti ovisi o potezima Grada, a podloga za realizaciju projekta postoji – politika i građani, a sada i UNESCO, rekli su svoje i kao rezultat imamo lokacijsku dozvolu i prvu građevinsku dozvolu – sada teren treba prepustiti struci.
Očekujemo da će uređena tvrđava Imperijal, novi Muzej Domovinskog rata i golf park na Srđu postati nezaobilazna atrakcija koja će godišnje privlačiti tek nešto manji broj posjeta nego same zidine, što će biti značajan novi izvor prihoda samom Gradu i županiji.
Svjedoci smo čestog odustajanja stranih ulagača od investicija u Hrvatskoj, je li se investicijska klima u Hrvatskoj ipak promijenila u zadnjih desetak godina i na koji način?
Hrvatskoj su, bez sumnje, nužne strane investicije za napredak. Ipak, ponekad se čini kako vladajući rade sve ne bi li investitore naveli na odustajanje od realizacije željenog projekta. Iako su ulaganja nešto što bi spasilo hrvatsko gospodarstvo, investicijska klima u Hrvatskoj još uvijek je daleko od idealne. Postoji čitav niz investicijskih projekata od strateške važnosti čiji se investitori već godinama bore s hrvatskom birokracijom, čestim izmjenama zakona i pravila na tržištu te pravnom nesigurnošću, a sve kako bi ostvarili projekte od kojih bi i Hrvatska dugoročno imala koristi. Primjer takvog projekta je na žalost postao i golf na Srđu, gdje se investitor već godinama bori s pravnim zavrzlamama i sporošću sustava. Ugled Hrvatske među stranim investitorima trenutno nije visok i vladajući bi se trebali ozbiljno pozabaviti ovim problemom kako bi stranim investitorima, ali i domaćim, osigurali potrebne preduvjete za realizaciju vrijednih i za Hrvatsku strateški važnih projekata.
Vaše ime nedavno se spominjalo u kontekstu tvrtke Villa Daniela, a koja se povezuje i s investitorima projekta na Srđu. Ista je spremna financirati UPU Sveti Jakov, no mnogima je upitna zakonska mogućnost da nositelj projekta na području UPU-a ujedno i financira UPU, jer time ‘utječe’ na njega, kako to komentirate?
To je uobičajena praksa – trošak UPU-a financira investitor, a na kraju je odluka na građanima i gradskim vlastima nakon provedenog javnog uvida u predloženi plan.
U ovom slučaju investitor – vlasnik zemljišta, zajedno s ostalim vlasnicima zemljišta na kojem je određen urbanistički plan, je prvu zamolbu Gradu Dubrovniku da se započne s izradom prostornog plana uputio još 2008. godine pa Vas ja sada pitam kako to komentirate?