Od 1. siječnja 2025. povratna naknada za ambalažu za pića u Hrvatskoj raste sa sedam na deset centi, no zemlja i dalje ostaje na začelju EU-a po visini naknade, a udruge upozoravaju da se dodatno marginaliziraju ranjive skupine koje od skupljanja boca preživljavaju, prenosi N1.
Hrvatska ima najnižu povratnu naknadu u Europskoj uniji. Baltičke zemlje, poput Hrvatske, imaju naknadu od 10 centi, dok Slovačka ima 15 centi, Njemačka 25, a Finska 40 centi. Zelena akcija i organizacije za zaštitu okoliša, okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom, tražile su u javnom savjetovanju povećanje povratne naknade na 15 centi, kao u Slovačkoj, koja je socioekonomski sličnija Hrvatskoj.
Udruge napominju da su donošenje Uredbe čekali od 2023. godine te da su se u međuvremenu ekonomski uvjeti značajno promijenili, što je dovelo do poskupljenja. Smatraju da naknada ne bi smjela biti manja od 15 centi, a po uzoru na Njemačku, predlažu da iznosi budu različiti, ovisno o materijalu, veličini i reciklabilnosti ambalaže, s mogućnošću da dosegnu i do 50 centi, ovisno o vrsti ambalaže.
U Švedskoj, cijena na polici trgovine prikazuje isključivo cijenu proizvoda, dok je cijena povratne naknade za ambalažu istaknuta u manjem fontu ispod te cijene, kako bi se kupce spriječilo u zabludi o ukupnoj cijeni proizvoda. Ova praksa također sprječava nepoštene trgovačke prakse, poput planiranih poskupljenja proizvoda koja uključuju “zaokruživanje” cijene zajedno s naknadom za ambalažu.
Udruge smatraju da je rok od 1. siječnja 2027. za proširenje sustava povratne naknade predaleko. Traže da sustav obuhvati svu ambalažu za pića do 3 litre, uključujući višeslojnu ambalažu (tetrapak) te da se povratna naknada proširi i na ostalu trodimenzionalnu ambalažu za tekuće jestive proizvode, poput pasirane rajčice ili octa.
I DALJE ZADNJI U EUROPI Raste naknada za ambalažu pića
