Hrvoje Lucianović uspješan je učenik trećeg razreda Matematičke gimnazije, a uz to je i strastveni informatičar, koji se njome bavi otkad je krenuo na radionice udruge ‘Futura’, 2013. godine.
Rado dijeli svoje znanje svojim kolegama iz školskih klupa, i to od prošle godine, kad je ostvario odličan plasman na Info kupu, državnom natjecanju iz informatike, gdje je bio deveti od ukupnog broja prijavljenih. O ljubavi i znanju informatike kao i njegovoj budućnosti, porazgovarali smo sa simpatičnim gimnazijalcem za ovaj broj DuLista.
— Kad sam krenuo na radionice u Futuru, imao sam predznanje, da, no najvažnije – ljubav prema informatici i to još od malih nogu jer kad sam prvi put sjeo za kompjuter nije me bilo strah saznati kako kompjuter funkcionira. Kao ni ‘petljati’ po njemu, a kroz to ‘petljanje’ po njemu sam zaista puno naučio. Počeo sam povezivati sve, a informatika je bila sljedeći logičan potez – kaže kroz smijeh Hrvoje. Na pitanje koji je bio njegov prvi kompjuter, opet se smije, dodajući: ‘Sjećam se samo da je bio bijele boje!’, dok o drugim gadgetima kao tabletima i moderim telefonima ističe kako to sve spada pod istu granu i područje njegovog zanimanja. Vraćamo se u 2013. godinu i prvi posjet Futuri kojima je jako zahvalan na proširenom znanju.
Iznimna udruga
— ‘Futura’ je jedna iznimna udruga koja širi znanja stečena unutar školskih sati i pobuđuje zanimanje mladih. Škola je u udžbenicima i teoriji, a u Futuri je doslovno bilo ‘sjedi za kompjuter i radi’. Napravi program, osmisli robota… U kombinaciji s algoritmima i programima te robotikom. To me je baš u početku dosta zainteresiralo, nije bilo samo tipkanje po tipkovnici, već ‘opipljiva’ informatika – robotika, senzori, uređaji… Informatika u školi je odlična, a sve ovisi o tome je li učenik zainteresiran za raditi dalje – ističe vrijedni informatičar, došavši da u školi svatko tko želi, može napredovati, osobito na polju teorijske nastave. — Profesor daje podlogu i objasnit će sve što nekome nije jasno, no ako ste i dalje zainteresirani, osim primjerice Future tu je naravno i Internet na kojem ima toliko materijala da zaista možete postati ‘sam svoj majstor’, samo ti treba Google. Kad smo već kod toga, volio bih napraviti radionicu ‘Learn how to Google’, jer postoje pravilni načini čak i googlanja, a kad ih naučite, imate pristup svom znanju svijeta! – kaže Hrvoje koji za početke svoje ljubavi i znanja o informatici kaže kako su mu dolazile prirodno, intuitivno.
Volio bih napraviti radionicu ‘Learn how to Google’, jer postoje pravilni načini čak i googlanja, a kad ih naučite, imate pristup svom znanju svijeta!
Informatiku treba neprestano ažurirati
— Od malih nogu i kodiram. Volio sam vrijeme provoditi u Minecraftu otkud se sjećam tih proširivanja ‘terena’ unutar igrice. Ljudi misle da je to djetinjasto, ali potakne te da kroz igru učiš, što je zapravo odlično. Pa i na radionicama ‘Future’, prije nego smo sjeli za tipkovnicu i počeli pisati, mentor nam je dao igricu na Internetu gdje ima robotić koji se mora navigirati kroz mapu, riješiti level na način da mu dajemo instrukcije što raditi. To je uvod u programiranje, da dobijemo odgovor što je to kodiranje, a to je – davanje instrukcija, zadataka. Tako je, po uzoru na ‘Futuru’, sam napravio radionice u školi.
— Svidio mi se koncept radionice i puno sam naučio na njoj zahvaljujući mentoru Nikši Vlahušiću. Uz to, škola je dobila donaciju set Arduino paketa, a još prošle godine profesorica Andrea Sebastian me poticala na te radionice i ove godine se to ostvarilo. Iz mog razreda tu je Pero Drobac, dosta godina smo zajedno išli na natjecanja iz robotike tako da zajednički držimo radionice – ističe Hrvoje. Informatika je, kaže za kraj, njegova budućnost.
— Planiram upisati i fakultet i baviti se njome, no smatram da ljudi danas trebaju dosta brzo učiti da bi bili u toku. Dosta ljudi mi govori da se ne brinem za posao jer ‘informatika je budućnost’. Ali to nije tako – informatika je sadašnjost i treba ostati na klasičnim područjima poput programiranja. Već se razvijaju umjetne inteligencije i programi koji razvijaju programe. Informatiku treba neprestano ažurirati i malo brže razvijati, bar kod nas u Hrvatskoj – zaključuje kreativni zaljubljenik informatike.