Hrvatska

HRVATSKE BANKE Pad dobiti od 70 posto!

bankomat

Prema privremenim, nerevidiranim podacima koje je HNB prikupio od banaka, njihova je dobit prije oporezivanja u prošloj godini iznosila malo manje od 1,02 milijarde kuna, što je za gotovo 2,4 milijarde kuna ili 70 posto manje u odnosu na dobit prije oporezivanja u prethodnoj godini…

Najveći negativni učinak na te rezultate, veći od 2,14 milijardi kuna, imaju troškovi ispravaka vrijednosti imovine, a u HNB-u ističu kako se to dogodilo zbog preoptimističnog valoriziranja aktive banaka koja nije imala realnu vrijednost prijašnjih godina te ju je sada trebalo korigirati.

Na rezultate poslovanja banaka u 2013. negativno je utjecalo i očekivano smanjenje kamatnih prihoda za oko 1,6 milijardi kuna na razini cijelog sustava, no u HNB-u ističu da je oko dvije trećine tog iznosa kompenzirano nižim kamatnim troškovima i kamatnim stopama deponentima, a ostalo višim neto nekamatnim prihodima. Iz toga proizlazi da se kod operativnog rezultata banaka bilježi pad za samo dva ili tri posto, a to je najvažnije, smatraju u središnjoj banci.

Konačni će rezultati, smatraju u HNB-u, biti vjerojatno i niži od privremenih jer i vlasnici i revizori banaka traže da se imovina sada iskaže konzervativnije nego prijašnjih godina. Stajalište je središnje banke da je to dobro jer se time ujedno smanjuje i potencijalna opterećenost kapitala neprihodujućim kreditima.

Nešto lakšoj otplati kredita u sektoru kućanstva trebala bi donijeti primjena novih odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju koje umanjuju kamatne stope, pa i anuitete za otplatu kredita vezanih uz švicarski franak. No, upozoravaju iz HNB-a, isti taj zakon unosi i novi rizik u hrvatski bankarski sustav, a to je pitanje izbora referentne kamatne stope uz koje banke vežu kamate na kredite.

No i uz sve spomenute, kao i rizike koji mogu nastati zbog, primjerice, javnog duga Hrvatske koji i dalje raste te zamjetne potrebe za refinanciranjem inozemnog duga, iz HNB-a ističu kako analize otpornosti hrvatskog bankovnog sustava pokazuju da je, zahvaljujući adekvatnim kapitalnim zalihama, on i dalje sposoban amortizirati i malo vjerojatne, ali moguće šokove.

Pročitajte još

IMATE KUĆU BEZ PAPIRA? Stiže novi val legalizacije nekretnina izgrađenih do 2011.

Dulist

Hoće li 2025. donijeti preokret na tržištu nekretnina?

Dulist

Hrvatski državljani uskoro bez vize za Kinu

Dulist