Hrvatski književnik i dramatičar Miro Gavran ponovno je, poslije tri godine, bio gost Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik. Književna večer Mira Gavrana održala se u utorak u dvorani Ivana Pavla II. Sudionici Gavranova književnog i dramskog stvaralaštva bile su sveučilišne profesorice dr. Slavica Stojan i dr. Mirjana Polić Bobić. Nastojale su približiti publici Gavranov dramski i prozni rukopis te u razgovoru s autorom zaviriti u njegovu spisateljsku radionicu.
-Njegove ‘Odabrane drame’ smo već predstavili prije dvije godine. U međuvremenu je napisao još neke knjige, a prije nekoliko dana izašlo je 13. njegove izdanje ‘Judite’. Ovoga puta u kombinaciji s biblijskom Juditom, predloškom po kojemu je radio i Marko Marulić. Uz to je knjiga opremljena i podrobnim predgovorom kojeg je napisala dr. sc. Cvijeta Pavlović, redovita profesorica na Katedri za komparativnu povijest hrvatske književnosti – rekla je Stojan.
-Zašto je poseban Miro Gavran? Hrvatska književnost nije, tijekom dugih stoljeća, u svijetu pobuđivala toliko zanimanje kao što ga je pobudio Miro Gavran sa svojim dramskim djelima i izvedbama. Njegove su knjige imale više od 250 izdanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama je nastalo više od 400 kazališnih premijera širom svijeta i vidjelo ih je više od 3 milijuna ljudi. Jedini je živući europski dramatičar koji ima svoj kazališni festival. I to ne jedan. U ukupno pet zemalja se održava GavranFest na kojemu se prikazuju njegova djela – istaknula je Stojan o Gavranu koji je djelovao kao kao intendant Kazališta ITD. Sada je samostalni pisac i direktor Kazališta Gavran.
-Dosta njegovih predstava nosi naslov po ženama – ‘Nora danas’, ‘Muž moje žene’… U tim predstavama kreirao je niz moćnih ženskih likova. Nisam ga pitala, ali mogu sada. Je li to radio zbog toga jer – doista zna sve o ženama? Ili zato što je Mladena Gavran prvakinja hrvatskog teatra, sjajna glumica koja u predstavama odigra svaki put izuzetne uloge – rekla je.
-Kao i Marulić, za Juditu se inspirirao biblijskim predloškom. Neću govoriti koje su razlike između Gavranove i Marulićeve Judite, ali u svakom slučaju, razlike su prilične. Judita koju nam je ponudio Gavran, i koja je doživjela 13 izdanja, jedna je drukčija Judita. Ona je moćna žena. Ona nije svetica. Ona je žena koja ima strasti. Ona je žena u kojoj je probuđena ta zatomljena strast. O strasti kod Marulića nema govora. I ona je žena pred kojom je veliki i tragični ispit savjesti. Judita je samo početak Gavranova hagiografskog nadahnuća. Nakon Judite, 2004. godine je napisao puno opsežniji, psihološki roman koji se zove ‘Krstitelj’. I treći roman koji je nastao je ‘Poncije Pilat’ – navodi Stojan.
Gavranova ‘Judita’ je uz ovih 13 izdanja na hrvatskom, imala i 12 izdanja u prijevodima diljem svijeta. Stoga je ovo prilika da OMH u Dubrovniku obilježi i veliku obljetnicu oca hrvatske književnosti Marka Marulića koji je svoju Juditu napisao 500 godina prije Gavranove Judite. Prvo izdanje Marulićeve Judite objavljeno je prije točno 500 godina 1521. godine, 13. kolovoza u Mlecima.