Iako službene brojke govore kako smo u plusu i po broju dolazaka i po broju noćenja, nisu svi u turističkom sektoru zadovoljni sezonom. Odnosi se to na dio ugostitelja, ali i iznajmljivača izvan zidina. Naravno, uz strahovit porast broja postelja u privatnom smještaju, ne mogu svi niti očekivati dobru popunjenost, a smještajna struktura određuje nam i strukturu gostiju. U privatnom smještaju je, naime, najveći broj apartmana s tri zvjezdice, nešto manje s četiri, a najmanje s pet zvjezdica. Naglasila je to za DuList još prošle godine predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić dodavši kako je to bit svega jer sa svojom smještajnom strukturom privlačimo uglavnom goste od tri i četiri zvjezdice. S druge strane, hoteli su nam mahom s pet zvjezdica, ali se već godinama taj dio kapaciteta ne povećava. Dok s jedne strane imamo još uvijek ratom razorene hotele i hotelske komplekse, s druge strane dio hotelskih kapaciteta ovu je sezonu dočekao zatvorenih vrata, najčešće zbog obnove. Odlučili smo stoga provjeriti koliko nam je postelja pod ključem, ali i koliko nas novih hotelskih kapaciteta čeka u budućnosti. U ovom našem ‘provjetravanju’, krenut ćemo sa Župom dubrovačkom gdje bi se u bliskoj ili dalekoj budućnosti trebale dogoditi četiri investicije u hotelske objekte, uključujući i novi Hotel Subrenum u Srebrenom, kojega je projektirao arhitekt Vlaho Alamat. Riječ je o prostoru nekadašnjeg odmarališta koji je godinama u oronulom stanju, a novi hotelski objekt trebao bi imati 200 postelja u 100 smještajnih jedinica.
Kad će Kupari?
Potpuno uništeni turistički kompleks koji je u svojih šest hotela 1989. godine ostvario nezamislivih milijun noćenja, stalno zapošljavao 400, a sezonski još 800 radnika, već godinama čeka obnovu i ponovni povratak u turističke tokove. Riječ je, naravno o bivšem hotelskom kompleksu u Kuparima. Stvari bi se s mrtve točke, prema nedavnim najavama ministra turizma i sporta Tončija Glavine, trebale maknuti krajem ove, najkasnije početkom sljedeće godine kad se očekuje rušenje derutnih hotela, kao početak velike investicije u novi luksuzni resort s oko 400 postelja. Od nekadašnjih hotela u ovom župskom kompleksu, a to su Grand, Goričina I, Goričina II, Pelegrin i Kupari, preživjet će jedino Grand koji je pod zaštitom konzervatora. Izgrađen je 1920. godine, a renoviran 1979. te je imao 139 postelja. Hotel Goričina I napravljen je 1965. godine te je pružao smještaj u 162 kreveta, dok je Goričina II izgrađena 1980. godine sa 352 kreveta. Hotel Pelegrin pružao je pak uslugu smještaja od 1966. godine, kada je izgrađen, a raspolagao je s 491 krevetom, dok su Kupari imali čak 554 kreveta. Priča oko Kupara, odnosno obnove ovog derutnog kompleksa ‘zarolala se’ još 2015. godine, kada ih je u koncesiju na 99 godina dobila tvrtka Avenue ulaganja. Očekivalo se tada da ćemo novi, luksuzni hotelski resort dobiti već 2020. godine, no stvari nisu išle tako glatko.
U rujnu 2020. godine pojavio se novi investitor, singapurska tvrtka HPL, a prve konkretnije vijesti stigle su konačno u svibnju ove godine. Naime, usvajanjem konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ‘Kupari I’ otvoren je put za ishođenje lokacijske dozvole. Inače, kako se ističe u opisu projekta kojega je radio arhitektonski studio 3LHD, projekt rekonstrukcije će maksimalno iskoristiti lokaciju postojećih građevina kako bi osigurao pogled na plažu i more, te zadivljujuću pozadinu hrvatske obale. — Resort će zbog smještaja u prirodnoj dolini okruženoj dramatičnim padinama koje će ostati netaknute, gostima pružiti privatnost i osjećaj zaštićenosti. Postojeće hotelske strukture u podnožjima padine s obje strane parcele, bit će renovirane prema visokim standardima, s hotelom od pet zvjezdica s jedne strane te 32 apartmana i 4 vile s druge strane. Zeleni krovovi i velike staklene plohe na fasadama će omogućiti da se smještajne jedinice potpuno uklope u prirodni okoliš – piše, između ostaloga, u opisu projekta uz napomenu kako će centralno smješten Hotel Grand biti obnovljen kao središnji dio kompleksa sa spa sadržajima, specijalnim restoranom i banketnom dvoranom.
Nije pomoglo ni proglašenje strateškom investicijom
Iako je Vlada RH još 2017. godine donijela odluku o proglašenju projekta rekonstrukcije Hotela Plat strateškim investicijskim projektom, ulaganje se nije ostvarilo. Podsjetit ćemo kako su Hoteli Plat privatizirani, nakon završetka predstečajne nagodbe, još 2015. godine. Tada je ovaj župski hotelski kompleks prodan tvrtki KHA četiri u kojoj su vlasničke udjele imali Todorićev Agrokor, Karisma Resorts International S.A. te Nexus Private Equity Partneri d.o.o.. Većinski vlasnik potom je postao Prosperus fond, da bi prošle godine stigla vijest kako je Karisma Resorts International postala jedini vlasnik društva KHA četiri d.o.o., većinskog vlasnika Hotela Plat.
—Ova transakcija otvorit će i put za revitalizaciju Hotela Plat i vezanog turističkog kapaciteta u mjestu Plat, za što su već i ranije postojali ambiciozni planovi, no izazovni gospodarski i epidemiološki kontekst u zadnjih nekoliko godina te je planove stavio u drugi plan. Potpunim preuzimanje vlasništva i upravljanja Karisma želi omogućiti realizaciju ambicioznih planova za Hotel Plat i to u smislu najboljih svjetskih praksi uklopljenih u lokalnu zajednicu i ekološke standarde – isticali su tada iz Karisme. Bio je to posljednji glas o ovom projektu. Inače, sve do privatizacije Hotele Plat su, objekt po objekt, obnavljali sami djelatnici, nešto kreditima HBORa, a nešto i iz prihoda tvrtke. Izgrađeni tijekom 70-tih godina, hotelski kapaciteti u Platu djelomično su obnovljeni 2000. godine, a dio objekata još je uvijek izvan funkcije. Kako se može pročitati na stranicama Ministarstva gospodarstva, iz tzv. letka napravljenog uoči privatizacije, u sklopu ovog kompleksa djelovao je Hotel Ambasador, koji nakon Domovinskog rata više nije bio u funkciji. U međuvremenu je ovaj hotel, koji se protezao na 9 etaža s 302 smještajne jedinice i srušen. Izvan funkcije su i dva paviljona s 426 smještajnih jedinica, dok je Hotel Orphee u trenutku privatizacije bio u funkciji sa svojih 85 smještajnih jedinica. Tu je i šest vila sa 151 smještajnom jedinicom. Danas, kako se može iščitati sa stranica putničke agencije Platanus, Hotel Villas Plat nudi 6 vila sa 56 udobnih soba i 104 velika apartmana za dvije, tri ili četiri osobe.
Misteriozna zagrebačka tvrtka
Veliki planovi postojali su i za mali župski hotel, smješten uz samu magistralu između Srebrenog i Mlina. Riječ je o Hotelu Župa, koji je također devastiran. Imao je svega stotinjak soba s dvjesto kreveta, a prvotno je služio za smještaj radnika tijekom izgradnje Jadranske magistrale. Nakon Domovinskog rata, kako bi namirila dug prema izvođačima nekih od poslova na obnovi širom Hrvatske, pisao je prije nekoliko godina naš suradnik Boris Njavro, država dionice Hotela Župa dodjeljuje jednoj građevinskoj tvrtki iz Imotskog. No, ta tvrtka nije baš bila voljna baviti se turizmom. Potom se u priči pojavljuje tvrtka CONING i njen vlasnik Radimir Čačić koji ovaj hotel kupuje 2001. / 2002. godine. I njemu ovaj hotel služi samo za preprodaju, ne ulaže puno, hotel radi, ali ga on prodaje dalje, krajem 2005. godine kupuje ga tvrtka ‘Nautica Hotels & Resorts’ d.o.o.. Novom vlasniku želja je bila od Hotela Župa napraviti luksuzni hotel s pet zvjezdica, sa 135 soba, nekoliko ‘brand’ restorana, kongresne dvorane, zdravstvene poliklinike, otvorene i zatvorene grijane bazene, wellness centar, krov hotela s hotelskim vilama na vodi… No, u cijelu je priču potom ‘uskočio’ USKOK i tu sve staje. Hotel se zatvara, radnici pokreću stečaj zbog neisplate plaća, a objekt završava 2013. godine na javnoj dražbi. Za 26 milijuna kuna kupila ga je relativno nepoznata zagrebačka tvrtka Leinert, čija je direktorica u to vrijeme bila Mirjana Leinert, dok se kao prokurist vodila bivša zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić. Ovaj nekadašnji mali hotel uz državnu cestu, koji je dobro poslovao, nije imao sreće ni s novim vlasnicima. Ostao je do danas neobnovljen. Dosadašnji dio sezone u Župi dubrovačkoj odrađen je bez Hotela Astarea, koji inače raspolaže s 307 soba, od čega je njih 217 smješteno u glavnoj zgradi, a 90 u depandansi. Razlog tome jesu radovi na obnovi, točnije realizacija projekta zelene i digitalne transformacije ovog hotela za obiteljski odmor tijekom cijele godine.
Projekt obnove postoji, ali…
Iz Župe prelazimo u sam Dubrovnik gdje nas ‘čeka’ još jedna ruševina – Hotel Belvedere. O njemu su ispisani brojni novinski članci, a mi ćemo spomenuti tek kako je prije Domovinskog rata Belvedere radio samo šest sezona, od otvorenja 1985. do 1991. kada je razrušen. Imao je 16 katova koji su se kaskadno spuštali prema moru. Smještajni kapacitet bio mu je 393 kreveta u 229 soba i apartmana. Dugo godina bio je u statusu ‘quo’ zbog neriješenih vlasničkih odnosa, da bi ga 2014. godine na javnoj dražbi za 12,18 milijuna eura kupio ruski oligarh Viktor Vekselberg. Niz je godina pokušavao realizirati njegovu obnovu, raspisao je i međunarodni natječaj za idejno rješenje, na kojem je odabrano ono studija 3LHD Marka Dabrovića. Vekselberg je želio graditi hotel sa 75 soba i sedam vila, a njegovu viziju žele nastaviti i novi vlasnici, tvrtka Zabuton holding limited, što su nedavno potvrdili i za DuList.
Zatvorena vrata, radovi u tijeku
Stigli smo i do hotela koji su sezonu 2024. dočekali zatvorenih vrata. Među njima je i najstariji dubrovački hotel, Grand hotel Petka, koji je prve goste primio davne 1867. godine. Kako se ističe na stranicama tvrtke Sol Tourism braće Pivac, hotel raspolaže sa 104 sobe raspoređene na 4 kata. No, hotel je, ističe se, privremeno zatvoren zbog obnove i rekonstrukcije. U radovima je još nekoliko hotelskih objekata. To su Villa Dubrovnik u Svetom Jakovu, čija obnova kako doznajemo kasni. Inače, ovaj hotel raspolaže s 55 soba. U njenom širem susjedstvu je i Grand Villa Argentina Jadranskih luksuznih hotela, s čijom se rekonstrukcijom krenulo u drugoj polovici listopada 2023. godine, Argentina je imala 170 soba, no njen glavni objekt je srušen. Inače, projekt nove Grand Ville Argentina potpisuje hrvatski tim iz studija 3LHD. – Tehnički najzahtjevniji dio projekta obnove zgrade Ville Argentine je gradnja još jedne etaže ispod nivoa postojećih temelja kako bismo stvorili prostor za wellness povezan s vanjskim bazenom. U suradnji s kolegama koji su radili na projektu konstrukcije, primijenjeno je nekoliko inovativnih metoda kako bi se osigurala statička stabilnost objekta tijekom izvođenja – navode iz tvrtke 3LHD na službenim stranicama.
Uvala s nekoliko investicija
U tijeku su radovi i na novom hotelu Sumratin u Uvali Lapad. Bio je to hotel s dvije zvjezdice i s tek 41 sobom, izgrađen 1918. godine. S još dva kata nadograđen je 1935. godine. U rekonstrukciji, koja je započela prošle godine, stari je objekt srušen, a projekt tvrtke Consultants predviđa novo hotelsko zdanje koje će se vinuti 22 metra u visinu. U novom hotelu s četiri zvjezdice na lapadskoj šetnici smjestit će se 94 sobe. Nedaleko od Sumratina je i depadansa Grand Hotela Park, Villa Maria, na kojoj su također u tijeku radovi. Inače, Villa Maria i Villa Park zajedno imaju 78 soba. Kad smo već kod Uvale Lapad, svakako treba spomenuti i Hotel Zagreb, u vlasništvu tvrtke Renesansa d.o.o.koju je nedavno od ruskog poduzetnika Mikhaila Shelkova preuzeo Stéphane Olivier Jaquemet s prebivalištem u Singapuru.
Hotel je u vlasništvu Shelkova, inače velikog zaljubljenika u otok Mljet, bio od 2010. godine, a vrata gostima zatvorio je u pandemiji koronavirusa. Iako su postojali planovi njegove obnove, oni još nisu realizirani. Ovaj mali hotel na lapadskoj šetnici ima svega 24 sobe. Obnovu čeka i Hotel Adriatic u sklopu Hotela Maestral, u kojemu su danas, doznajemo, smješteni sezonski djelatnici ove hotelske grupacije. Hoteli Maestral imaju velike planove za Adriatic. On bi se, naime, u budućem ulaganju trebao sa sadašnje dvije zvjezdice pretvoriti u elegantan hotel kategorije četiri zvjezdice, istovjetnog kapaciteta od 140 luksuznih smještajnih jedinica, trebao bi imati i vlastitu garažu te biti otvoren tijekom cijele godine. Dotaknut ćemo se ovdje i nekadašnjeg hotela Jadran, smještenog također u Uvali Lapad. O njegovoj se obnovi govori već nekoliko godina, no projekt nikako nije mogao dobiti građevinsku dozvolu. Inače, prve vijesti o gradnji novog hotela na mjestu nekadašnjeg Jadrana stigle su u travnju 2017. godine kada je i DuList pisao kako se počelo s rušenjem derutnog objekta, na čijem mjestu je trebao niknuti novi hotel sa 60 luksuznih soba. Investitor se tada nadao da će do jeseni te godine uspjeti dobiti sve potrebne dozvole kako bi krenuo s gradnjom. No, postojali su i neriješeni imovinsko pravni odnosi. Dozvola nije bila ishođena ni nekoliko godina kasnije.
Šipan zatvoren, Grand na Lopudu čeka obnovu
Za kraj ne možemo ne spomenuti i dva hotela na otocima. Prvi je svakako Hotel Šipan u Luci Šipanskoj koji je u probleme upao s novim vlasnicima. Naime, 2018. godine ovaj je hotelski objekt prodan tvrtki OmblaRagusa u vlasništvu Ines Grosse iz Leipziga, koja je partnerica njemačkog poduzetnika Reinharda Allana Rade. No, s pandemijom koronavirusa, hotel zatvara svoja vrata gostima. Inače, ovaj smještajni objekt u Luci Šipanskoj se još 1979. godine ‘transformirao’ u hotel iz tvornice ulja. Imao je 75 soba sa 132 postelje. Na susjednom otoku Lopudu nalazi se Grand hotel, danas u vlasništvu Anker grupe. Projektirao ga je arhitekt Nikola Dobrović, a vrata gostima otvorio je daleke 1936. Imao je u to vrijeme 80 soba. Šezdesetih godina dograđeno je još jedno hotelsko krilo, a Domovinski rat dočekao je s 99 soba. Godine 2005. ovo zaštićeno kulturno dobro od Grada Dubrovnika kupuje dubrovačka brodska kompanija Atlantska plovidba, koja ga je htjela obnoviti. Novi hotel trebao je imati 75 smještajnih jedinica. Međutim, i ova je obnova zapela, a dubrovački brodar hotel stavlja na prodaju još 2012. godine. Anker grupa, moglo se čitati po medijima prošle godine, ima želju obnoviti ovaj hotel, no pitanje je kad će investicija konačno i krenuti. Za kraj ne možemo ne potaknuti pitanje tko će raditi u svim ovim objektima kad se i ako se jednom obnove i otvore. A svemu spomenutom treba pribrojiti i projekt luksuznog resorta na lokaciji Tri sestrice u Dubrovačkom primorju.
Objavljeno u tiskanom izdanju 7. kolovoza 2024.