Stanari Karingtonke nedavno su nas sve podsjetili na gorući problem ne samo Šipčina i Gruža nego zapravo svih dijelova Dubrovnika. Riječ je naravno o prometu u mirovanju, problemu s kojim se nijedna gradska vlast nije ozbiljno uhvatila u koštac. Od 2009. godine, naime, nije izgrađena nijedna javna garaža na području Dubrovnika, a upravo bi se gradnjom garaža mogao poboljšati cjelokupni promet, odnosno prometnice bi se ‘oslobodile’ parkiranih automobila i na taj bismo način mogli dobiti primjerice četverotračni Put Iva Vojnovića. Razmišljao je tako i gradonačelnik Mato Franković, no do danas je tek jedna garaža pred izdavanjem građevinske dozvole.
—Promet ne može biti riješen bez rješavanja prometa u mirovanju – rekao je u lipnju 2019. gradonačelnik dodavši kako će micanjem automobila s ceste dubrovačke ulice postati puno prohodnije te je zato potrebno graditi garaže. O tome je govorio i u razgovoru za DuList te iste godine kada se spominjala gradnja desetak garaža.
—Cilj je da u ovom mandatu započnemo gradnju garaže kod zgrade OTPa. To bi bila garaža koja bi značajno riješila probleme u prometu, posebno u Vukovarskoj ulici te u Ulici dr. Ante Starčevića. Samim tim bi se povukli automobili s ulica koje bi postale brže i protočnije – riječi su gradonačelnika. Međutim, još uvijek se nije krenulo s izgradnjom garaže iza OTP banke, koju treba graditi Sanitat. U brošuri kojom je Franković obilježio pet godina svog mandata sredinom ove godine pisalo je tek kako je izrađen glavni projekt, a građevinska dozvola još nije izdana.
Savjet za promet?
No, ne samo da se nije krenulo u izgradnju barem jedne garaže, nego se nisu realizirala ni nova prometna rješenja za rasterećenje gužvi, osim okretanja smjera prometa na Orsanu. U razgovoru za DuList krajem 2019. godine gradonačelnik je spomenuo i Savjet za promet.
—Osnovali smo Savjet za promet koji se sastoji od stručnjaka. Promišljaju o određenim olakšicama koje se mogu provesti u prometu. Mala rješenja će riješiti problem jednim dijelom, garaže drugim dijelom, a onda treba vidjeti velike infrastrukturne zahvate što nam je treći i krajnji cilj. Postoje određene zone gdje bi bile sve garaže, odnosno bile bi ‘raspršene’ po gradu. Glavni cilj je da u biti postojeće i dovoljno široke ceste rasteretimo automobila. Sve te ceste, kad ih gledate bez automobila koji su inače parkirani s lijeve i desne strane, mogu postati u velikom broju slučajeva čak i četverotračne. Što znači da bi sama komunikacija na tim područjima bila brža kad bi se ceste oslobodile vozila. Primjerice, jedna garaža bit će u neposrednoj blizini DOC-a koja bi ‘riješila’ dio parkiranih vozila na lapadskim ulicama. Druga garaža za područje Vojnovića nalazila bi se poviše Gospinog polja. Tu je i garaža u Hladnici, na postojećem parkingu ispred Domouprave. Dalje, to je u Gružu garaža na Radeljeviću te još jedna garaža za koju smo ishodovali potrebne dokumente i na čijem glavnom projektu radimo. Još ostaje Centar iza grada, odnosno garaža ispod žičare koju ćemo razvijati s grupacijom Lukšić – nudio je 2019. godine rješenja gradonačelnik.
Što se napravilo od 2019.?
Zanimalo nas je stoga što se u protekle tri godine napravilo po pitanju garaža, ali i je li spomenuti Savjet za promet iznjedrio konkretna rješenja. Upit Gradu Dubrovniku smo poslali još sredinom srpnja, slali podsjetnike te ga na kraju i ponovili, ali odgovor nikad nije stigao.
Svakako vrijedi podsjetiti kako je mrežu javnih garaža nosio gradonačelnik i u svom programu za izbore 2021. godine. Prema njegovoj viziji Grada do 2025. mreža javnih garaža podrazumijeva gradnju garaže iza zgrade OTP banke, u Mokošici i Zlatnom potoku, u TUP-ovom naselju i Ulici Janka Bobetka te na Vojnoviću. Među gradonačelnikovim obećanjima je i garaža u Zlatnom potoku, naselju koje poput brojnih drugih već godinama ima problem s nedostatkom parkirnih mjesta. Još u lipnju 2020. godine iz Grada Dubrovnika poslali su priopćenje o njenoj gradnji. Tada je rečeno kako je izrađeno idejno rješenje za garažu s vanjskim parkiralištem za ukupno 82 vozila u Ulici Frana Supila. Gradnja je planirana na mjestu postojećeg igrališta u naselju Zlatni potok, a zbog specifičnosti lokacije i terena, idejno rješenje predviđa građevinu s četiri razine s ukupno 63 garažna mjesta te otvoreno Godinu dana kasnije, u predizbornoj kampanji Franković tijekom obilaska ovog gradskog kotara najavljuje početak njene realizacije.
—Očekujemo kako ćemo nakon završetka drugog kruga izbora u suradnji s predstavnicima gradskog kotara Ploče iza Grada započeti s realizacijom projekta garaže, a za koju smo sigurni kako može biti izgrađena u idućem dvogodišnjem razdoblju – rekao je tada. Nedugo potom iz Gradske uprave su za DuList naveli kako će se garaža graditi javno privatnim partnerstvom, a da je zemljište na kojem je planirana gradnja, na mjestu današnjeg igrališta, u vlasništvu Božidara Ivanovića.
—Grad Dubrovnik je trenutačno u procesu pregovora s tvrtkom koja je voljna otkupiti navedeno zemljište te kroz model javno-privatnog partnerstva izgraditi garažu na navedenom području. Izrađeno je idejno rješenje garaže Zlatni potok te nas očekuju daljnji razgovori, a s ciljem postizanja suradnje na korist stanovnika Zlatnog potoka te rješavanja dugogodišnjeg problema ovog naselja – napomenuli su prošle godine iz Gradske uprave. Gdje se stalo s projektom te kad bi se ova garaža mogla graditi, nismo uspjeli doznati iz Gradske uprave. Za kraj spomenut ćemo kako su javne garaže u Generalnom urbanističkom planu uređenja Grada Dubrovnika predviđene na 19 lokaliteta na užem urbanom području te na tri lokaliteta na području Mokošice.
—Preporuča se gradnja građevina koje će u podzemnim etažama služiti za parkiranje, a u nadzemnom dijelu će se moći koristiti za javne, poslovne, stambene i ugostiteljsko-turističke sadržaje. Javna garaža sadržava i dvonamjensko sklonište za sklanjanje stanovništva – piše u GUP-u.
Među lokacijama navode se tako Centar iza Grada sa 600 parkirnih mjesta te Ilijina glavica s njih 700. Tu su i lokacije: nadvožnjak zapad (minimalno 100 mjesta), pumpa (minimalno 100 mjesta), Put Republike, Vladimira Nazora (120 mjesta), Mercante (150 mjesta), Pemo (150 mjesta), Radeljević – Libertas (200 mjesta), Jug bazen i OTP banka (200 mjesta), Montovjerna (minimalno 100 mjesta), Gospino pole istok (400 mjesta) i zapad (minimalno 50 mjesta), Lapad stadion (minimalno 100 mjesta), Dvori Lapad (200 mjesta), Babin kuk – turistička (200 mjesta), Luka Gruž (minimalno 100 mjesta), kolodvor (minimalno 50 mjesta), nova luka Gruž (minimalno 50 mjesta), Mokošica Naš dom (150 mjesta), Mokošica garaže (200 mjesta), Mokošica – iza Tamarića (200 mjesta) te šire područje IUC – Gradac (minimalno 100 mjesta). parkiralište na krovu objekta s 19 parkirališnih mjesta. Idejno rješenje predstavljeno je predsjedniku GK Ploče iza Grada Srđanu Obadu, pisali su iz Gradske uprave sredinom 2020., nakon čega je uvažen prijedlog stanovnika da se u projekt uvrsti i dodatna krovna etaža na kojoj će se urediti dječje igralište.
—Ovaj iznimno važan komunalni projekt jedan je od rezultata sastanka predstavnika kotara s gradonačelnikom Matom Frankovićem na kojem se razgovaralo o ključnim problemima i mogućnostima poboljšanja kvalitete života stanovnika ovog kotara – napomenuli su tada iz Gradske uprave.
Objavljeno u tiskanom izdanju 5. listopada 2022.