Pitanje zaštite privatnosti djece sve je delikatnije, a pravila zbog sve većeg broja i sve intenzivnijeg korištenja društvenih mreža sve manje jasna. Preporuke što i kako jest ili nije dobro dolaze sa svih strana, ali su nerijetko proturječne i, kako medijske djelatnike, tako i roditelje, kao i odgojno-obrazovne djelatnike zbunjuju. Osim toga, nije razumljivo što je dozvoljeno ili zabranjeno, pa stoga i kažnjivo, temeljem zakona, a što je tek na razini preporuke koju je jasno poželjno poštovati, ali se za nepoštivanje ne snosi odgovornost. Ljeto otvara i dodatna pitanja, a tiču se objave fotografija djece s plaža. Za pojašnjenje smo se obratili stoga pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević.
Ništa bez privole roditelja
Prava djece u medijima i pravo na privatnost ključna su područja praćenja ostvarivanja i zaštite dječjih prava od strane njenog ureda. Pozivajući se na članak 16. Konvencije o pravima djeteta koji jamči svakom djetetu pravo na zakonsku zaštitu protiv miješanja u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, kao i zaštitu protiv nezakonitih napada na njegovu čast i ugled, pravobraniteljica ističe značaj prava na zaštitu osobnih podataka svakog djeteta.
—Redovito ističemo naše stajalište, temeljeno na Konvenciji o pravima djeteta i Općoj uredbi o zaštiti podataka, da se djecu ne bi smjelo snimati, fotografirati ni objavljivati njihove snimke, fotografije i druge osobne podatke bez privole roditelja ili skrbnika djeteta. U slučajevima kad ne postoji privola roditelja ili skrbnika djeteta, roditelj ili skrbnik ima pravo zahtijevati uklanjanje djetetove fotografije s platforme na kojoj je objavljena – ističe Pirnat Dragičević. Preporuke pravobraniteljice za djecu o zaštiti privatnosti djece i preporuke o medijskom izvještavanju o djeci javno su objavljene i prema tome svima dostupne na internetskoj stranici Ureda pravobraniteljice za djecu. Na istoj su stranici objavljene i Etičke smjernice – načela za etičko izvješćivanje o djeci (UNICEF) i Kodeks časti hrvatskih novinara, stoga pravobraniteljica poziva sve, kako medijske djelatnike, tako i roditelje, odnosno skrbnike te odgojno obrazovne djelatnike da ih dobro prouče.
Ne objavljujte fotografije djece s plaže!
U najboljoj namjeri, u želji da s prijateljima podijelimo vesele trenutke sa svojim mališanima koji se brčkaju u moru, grade kulu u pijesku, uče skakati na glavu… Svojoj djeci, upozorava pravobraniteljica, možemo nanijeti štetu. U problemu su i fotoreporteri, odnosno mediji, jer pri objavama fotografija s plaža, bazena… Moraju naročito paziti da se ne vidi dijete za čiju objavu nisu dobili privolu roditelja. Naročito da na fotografiji nema obnažene djece. A vrlo je teško, budimo realni, napraviti fotografiju s plaže, a da se baš nijedno dijete neće prepoznati. Tu zapravo pravna regulativa nije jasna, štoviše upravo u tom području je najviše onoga što se laičkom terminologijom naziva ‘rupe u zakonu’. Pa zapravo većina toga ostaje na razini uopćenih zakonskih termina koji su teško primjenjivi na pojedinačne situacije. Ono što je s druge strane vrlo jasno i strogo zabranjeno je objavljivanje bilo gdje fotografija obnažene djece.
—Kad govorimo o medijskom izvještavanju, od medija se očekuje da prikriju identitet djeteta u situaciji u kojoj bi mu medijsko izlaganje moglo štetiti, čime mediji štite njegovu osobnost i integritet. Pritom ističemo da je za objavu djetetove fotografije ili drugih osobnih podataka u medijima potrebna roditeljska suglasnost. Međutim, čak i kada postoji privola roditelja, nije dopušteno prikazivati djecu na način koji im može nanijeti štetu – kaže pravobraniteljica ističući kako objavu fotografija djece, snimljene na plažama i bazenima, treba izbjegavati jer ostavlja širok prostor za moguće zlouporabe, budući da su fotografije djece na taj način stavljene na raspolaganje svima te se mogu koristiti u različite svrhe, čak i na štetu djece.
—Djeca na taj način mogu biti izložena neugodnostima pa i postati žrtve iskorištavanja ili nasilja, ne samo u virtualnom prostoru. Objava fotografija obnažene djece nije u interesu djece čak ni u slučaju da su roditelji ili skrbnici djece dali suglasnost za takvu objavu. Prije objavljivanja sadržaja koji uključuje dijete ili djecu, potrebno je procijeniti može li to ugroziti ili osramotiti dijete, naštetiti mu, ugroziti njegovu privatnost ili naštetiti osobito ranjivim skupinama djece – kazuje nam Pirnat Dragičević.
Razvodi, obiteljsko nasilje, ovrhe djece…
Svjedoci smo ‘razvlačenja’ djece po medijima u raznim delikatnim situacijama, kao što su visoko konfliktni razvodi u kojima roditelji ne biraju sredstva. Također, kada su djeca žrtve nasilja, bilo obiteljskog, bilo seksualnog zlostavljanja od neke druge osobe ili pak međuvršnjačkog ‘bulinga’.
—Kad se radi o izvještavanju o osjetljivim situacijama očekuje se od medija da prikriju identitet djeteta te da s osobitom pažnjom štite djetetovo dostojanstvo i izbjegnu senzacionalizam – jasna je pravobraniteljica. Iako je u protekle dvije godine poboljšan regulatorni okvir i to zahvaljujući novom Zakonu o elektroničkim medijima i novom Pravilniku o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, u Uredu pravobraniteljice za djecu smatraju da Vijeće za elektroničke medije treba intenzivirati nadzor nad primjenom ovih propisa te dosljednije i strože sankcionirati njihovo kršenje.
—Primjerice, u pogledu zaštite privatnosti djece, smatramo vrijednim to što Zakon o elektroničkim medijima izričito navodi situacije u kojima, neovisno o suglasnosti roditelja, nije dopušteno objaviti identitet djeteta. Riječ je uglavnom o situacijama nasilja, u kojima je dijete izrazito ranjivo te bi ga izlaganje javnosti dodatno ugrozilo i uznemirilo, izložilo neugodnim reakcijama okoline, što bi, u konačnici, moglo izazvati dugotrajne negativne posljedice za dijete – govori nam pravobraniteljica za djecu naglašavajući kako njen ured u svim slučajevima u kojima im se obraćaju roditelji ih upućuju u korake koje mogu poduzeti kada smatraju da je došlo do povrede privatnosti djeteta i kodeksa novinarskog izvještavanja. Savjetuju tada roditelje da se obrate nakladniku i traže da se uklone podaci ili snimke djeteta te da podnesu prijavu Vijeću za elektroničke medije ili Vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva, a u težim slučajevima i državnom odvjetništvu te da po potrebi pokrenu privatnu tužbu – navodi pravobraniteljica, apelirajući na roditelje koji, upozorava, često sami izlažu svoju djecu na društvenim mrežama objavljujući njihove fotografije i video zapise.
Roditelji nisu svjesni opasnosti
—Roditelji često nisu svjesni da objavljujući fotografije i snimke djeteta mogu nanijeti štetu djeci, jer informacije o njima postaju lako dostupne svima, što djecu čini osobito ranjivom. Osim toga, postoji rizik od zloupotrebe takvih dječjih fotografija, kao i od povećane dostupnosti djece zlonamjernim osobama. Zbog toga je važno voditi računa o dobrobiti djece i zaštititi ih od pretjeranog izlaganja – kaže nam Pirnat Dragičević, ističući kako zaštita prava i dobrobiti djeteta u ovom području u potpunosti ovisi o roditeljskoj odgovornosti, senzibiliziranosti i spremnosti da zaštite interese svoga djeteta.
—Iako se roditelj smatra temeljnim nositeljem zaštite djetetovog najboljeg interesa, roditeljska suglasnost nije uvijek u skladu s djetetovim najboljim interesom. Stoga savjetujemo roditeljima da bi s djecom trebali razgovarati o dijeljenju takvog sadržaja na društvenim mrežama, o tome kako bi to moglo utjecati na njih i, ovisno o djetetovoj dobi i zrelosti, zatražiti djetetovo mišljenje o tome jer djecu ne bi trebali izlagati u medijima ili na društvenim mrežama protiv njihove volje – podcrtava pravobraniteljica za djecu, pozivajući se primarno na Konvenciju o pravima djeteta. Sukladno ovom međunarodnom dokumentu dijete koje je sposobno oblikovati osobno mišljenje ima pravo na slobodno iznošenje mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose, a odrasli su dužni to mišljenje uzeti u obzir u skladu s djetetovom dobi i zrelosti. Prioritet nesumnjivo treba biti zaštita djetetovog najboljeg interesa, njegove dobrobiti i sigurnosti.
Iz tiskanog izdanja