Dubrovačko-neretvanska županija 6. ožujka izvela je dodatna geološka i hidrogeološka istraživanja na mogućoj lokaciji zahvata budućeg Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije „Lučino razdolje“ na području Općine Dubrovačko primorje.
Istražnim radovima trasirale su se podzemne vode upuštanjem trasera u podzemlje, a njegova pojavnost pratila se u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije.
Županija je prethodno od Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana ishodila Vodopravne uvjete za izvedbu dodatnih geoloških i hidrogeoloških istraživanja na predviđenoj lokaciji, kao i projektni zadatak za koji je od Hrvatskih voda ishođena Vodopravna potvrda.
Promašaj od 500 metara
S druge strane, građanska inicijativa „Pravo na zavičaj“, koja zastupa šest ekoloških udruga s područja Dubrovačkog primorja, od početka se protivi ovom projektu. Ističu kako ni u novim istraživanjima nije sve učinjeno kako treba. Naime, tekućina za trasiranje ispuštena je na krivom mjestu!
– Mi smo bili na terenu, ali nismo zadovoljni s lokacijom gdje je ta tekućina ulivena. Ako hoće ispravno obaviti trasiranje voda onda su morali tekućinu uliti u samom Lučinu razdolju, a ne 500 metara dalje, na koti 371, kod ognjišta gradske vijećnice Marije Delije, što se jasno vidi iz topografskih karata. To je dovoljno da se dobiju pogrešni rezultati – ističe koordinatorica Inicijative Nevenka Grošeta Đirlić.
Trasiranje je izvršio inženjer geologije Boris Munda iz tvrtke Geoaqua, a tog dana su tamo bili predstavnici sela Topolo, Banići, Lisac, Trnovica i Čepikuće, kao i vatrogasci iz tamošnjih postrojbi. Sami su se osvjedočili, kaže Grošeta Đirlić, kakva je okršenost tog područja i kako je struka bila u pravu kad je u veljači 2012. u kinu Gruž potvrdila ono što oni tvrde već godinama.
Navodi kako po pitanju lokacije treba slušati jedino i isključivo struku, a ne administraciju. Istaknula je kako se ovih dana oko blagdana Svetog Josipa mnogi naši sugrađani slade kamenicama u Malostonskom zaljevu, a upravo u taj dio se slijevaju vode iz smjera Lučinog razdolja.
– Na Lučinom razdolju ima toliko ponora i podzemnih voda, 36 podzemnih vrulja iz Popova polja, gdje se voda spušta konalima. Hoće li se još dugo oni častiti kamenicama kad im gore dođe Centar za gospodarenje otpadom? Pa oni pod silu guraju taj nesretni Centar zbog kojeg ćemo ugroziti uzgoj kamenica! – objašnjava ogorčena Grošeta Đirlić.
Tko je tu 'cukun'?
– Prigovaraju nam da smo 'emocionalni', a mi govorimo našim razumom i znanstvenim potvrdama. Pa nisu nama 'cukuni' rekli da ta lokacija nije dobra. Riječ je o vrhunskim znanstvenicima poput pokojnog velikog ekologa dr. sc. Adama Benovića, zatim dr. sc. Iva Lučića, dr. sc. Iva Milkovića, članova Znastvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU-a, profesora emeritusa Franja Tomića – nabraja koordinatorica Inicijative „Pravo na zavičaj“. Navodi kako savršena tehnologija nije garancija sigurnosti i ekološke zaštite.
– Nismo mi Njemačka da imamo toliko flišnih zona. Imamo ih nekoliko na području županije, ali su se oni uhvatili baš jedne male općinice – ističe.
– Najlakše je tamo sve organizirati i na silu naturiti jer je nesretni narod Dubrovačkog primorja s tog područja stoljećima iseljavan zbog ratova, potresa i trbuhom za kruhom – dodaje ogorčena Grošeta Đirlić.
Inicijativa „Pravo na zavičaj“ 'neće stati' te će poduzeti sve primjerene mjere i pratiti daljnji razvoj situacije.
– Bili smo kod načelnika Općine Dubrovačko primorje 25. veljače, a tražili smo i sastanak sa županom Dobroslavićem. Međutim, još nemamo povratnu informaciju. A oni su pohodili ministarstva prijeteći kako će se dogoditi 'novi Napulj'. Svakako ćemo pričekati rezultate monitoringa i , kao uvijek dosad, primjereno ćemo odgovoriti – zaključuje Grošeta Đirlić.
Moglo bi se reći kako se po pitanju Centra za gospodarenje otpadom Dobroslavić prema svojim Primorcima ponaša jednako kao gradonačelnik Vlahušić prema svojim sugrađanima kad je riječ o golfu. Nevjerojatna je sljepoća i isključivost.