Dubrovnik će u svibnju 2024. godine dobiti svoju Camino rutu, a među prvim hodočasnicima naći će se i dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Na potpisivanju sporazuma o sudjelovanju u projektu ‘Camino Dubrovnik – Međugorje’ održanog ovog četvrta u Gradskoj vijećnici, gradonačelnik je istaknuo kako se pokreće jedna sjajna priča.
– Tek će skora budućnost pokazati koliko ovo velika priča, kako će se i na koji način razvijati i što će donijeti svakome od nas pojedinačno – rekao je gradonačelnik Mato Franković svojim gostima, supotpisnicima sporazuma iz Grada Čapljine, općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije.
-Vjerujem da ćemo razviti određena područja kroz koja prolazimo do tih razina da ni sami žitelji nisu svjesni koji će pozitivan učinak ovo sve skupa imati na njih. Veselim se onom krajnjem cilju, a to je početak Camina. Najavio sam pa ću to i ispuniti i biti prvi na ruti da vidim kako to izgleda i probati taj svoj prvi Camino. Određeni gradonačelnici i načelnici drugih područja pitali su me može li se i kako ova ruta proširiti. To će u budućnosti biti moguće, ali sad idemo na način na koji smo zamislili – rekao je gradonačelnik te se zahvalio svima koji su sudjelovali u ovom projektu.
Inače, projekt se odnosni na Put sv. Jakova od Dubrovnika do Međugorja kojim bi se pješačko turističko-hodočasničkom stazom u dužini od oko 147 kilometara povezali benediktinski samostan u Dubrovniku i crkva sv. Jakova u Međugorju. Kroz Projekt će se definirati i izraditi staza koja bi počevši od samostana sv. Jakova u Dubrovniku hodočasnike i ostale zainteresirane turiste i putnike kroz šest dana dovela do crkve sv. Jakova u Međugorju. Više o ruti govorio je koordinator projekta Goran Cvjetinović.
Ruta je podijeljena u šest etapa: Grad – Gromača, Gromača – Slano, Slano – Ravno, Ravno – Hutovo, Hutovo – Hutovo blato, Hutovo blato – Međugorje.
-Inicijalna mi je ideja bila da se maknemo od cesta i željeznice, odnosno da pokušamo naći rutu kuda su ljudi komunicirali, hodali i vozili teret prije 100, 200, 300 godina, dakle prije željeznice i auta – rekao je Cvjetinović koji je u tome uspio uz pomoć mještana, od Ilije Margaretića, Iva Lučića, Petra Kotlara, Marka Biskupa, Boža Buruma, pokojnog Iva Ćorića i Jerka Bendera do HGSS-ovaca kako hrvatskih tako i onih iz Čapljine i Čitluka te planinara Brotnji i Sniježnica.
-Uz njihovu sam pomoć uspio pronaći stare puteve koji su zarasli, zapušteni su i njima nitko nije hodao 70 ili 100 godina, kako koji i to ćemo kroz ovaj projekt revitalizirati. Putevi prolaze kraj dosta stećaka, ilirskih gomila pa ćemo prezentirati i tu baštinu koju smo malo i zanemarili, pogotovo Ilire. Imamo i osmanski most iz 16. stoljeća Mustajbegov most u Čapljini, pravoslavni manastir na Zavali, park prirode Huovo blato i Vjetrenica… Ima dakle jako puno baštine, prirodne i sakralne te starih povijenih puteva – rekao nam je Cvjetinović te naglasio kako mu je za definiranje rute trebalo mjeseci i pol dana zahvaljujući svima koji su mu pomagali u tome.
-Ima dosta toga za vidjeti, naučiti, proštetati, ali i pojesti jer se na ovaj način predstavlja i gastronomija područja kroz koja ruta prolazi – dodao je.
Ono što slijedi, rekao je, jest čišćenje i označavanje cijele rute, što se očekuje kroz rujan i listopad te snimanje za izradu aplikacije. U njoj bi bile sve potrebne informacije, ali i zanimljivosti o samoj ruti. U planu je na određenim pozicijama postaviti i klupe, ali i punjače za mobitele. Sigurnost je jedan od prioriteta što će se riješiti opremanjem GSS-a kako hrvatskog tako i bosanskohercegovačkog. Projekt će se kandidirati i na europske fondove.
Sporazum su potpisali Mato Franković, načelnik općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić, Danijela Nogolica u ime gradonačelnika Čapljine, načelnik općine Ravno Andrija Šimunović, Milan Batinović u ime načelnika općine Neum, načelnik Općine Čitluk Marin Radišić i direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Andrija Krešić.