Mi moramo, trebamo i želimo raditi cijelu godinu. Nije prihvatljivo da jedna gospodarska grana, u ovom slučaju turizam, ograničava ili zabranjuje rad drugoj gospodarskoj grani te da se tijekom sezone ograničavaju građevinski radovi – govori za DuList Mato Butijer, direktor tvrtke Alfaplan građenje i zamjenik predsjednika Strukovne grupe za graditeljstvo pri Županijskoj komori Dubrovnik.
Naime, dubrovački su građevinari uputili nedavno uputili apel da im se, kao što je bio slučaj u sezoni 2020., i ove godine dozvole radovi na konstrukciji, a da se zadrži zabrana izvođenja radova iskopa. Smatraju kako je u najvećem broju slučajeva, moguć suživot turizma i građevinskih radova. Država trenutno nadoknađuje štetu svima kojima je zabranjen rad, poručili su, a njima se već godinama zapravo ograničava rad tijekom turističke sezone i to od 90 do 120 dana, ovisno o kojem je gradu, odnosno općini riječ.
Građevinari rade cijelo vrijeme, a mogu i u sezoni
-Sad se vidjelo kako to izgleda kad se nekome zabrani rad. No, ugostiteljima je država uskočila s pomoći, koju mi nemamo. Mi već niz godina najmanje tri mjeseca u godini ne radimo. Netko će reći, možete bojati i stavljati pločice, ali to je isto kao ‘coffee to go’. To nije dovoljno da bismo mogli održati broj radnih mjesta, da bismo mogli plaćati poreze i da bismo mogli imati profit, odnosno biti grana koja će moći pripomoći svemu ostalome – govori nam Butijer istaknuvši kako je ova gospodarska grana u pandemiji jedina koja može raditi cijelo vrijeme pa i tijekom sezone te to treba iskoristiti maksimalno.
Građevinari, naime, smatraju da je dobro i potrebno da u ovo krizno vrijeme radi i puni proračun tko god može, a s obzirom na karakter njihova posla, to su upravo oni. Već se neko vrijeme zapravo bore za promjenu članka Zakona o gradnji, kojim je propisano kako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice može odlukom za određene vrste građevina, na određenim područjima, odrediti razdoblje iduće kalendarske godine i vrijeme u kojem se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine.
— Preko Hrvatske gospodarske komore pokušavamo dokazati da nam je to ogroman teret. Svjesni smo da suživot turizma i građevinskih radova mora postojati. U svakom našem istupu uvijek ističemo da radovi iskopa emitiraju prekomjernu buku i prašinu i njih treba ograničiti ili zabraniti na nekim područjima. No, radovi konstrukcije nisu radovi koji emitiraju prekomjernu emisiju buke i prašine i njih treba dozvoliti tijekom cijele godine – govori Butijer naglasivši kako je važno i razdoblje zabrane radova. Po građevinarima je špica sezone ta u kojoj se nešto treba ograničiti, a u Dubrovniku je to vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara.
— Sad je članak Zakona postavljen tako da se radovi mogu zabraniti i 10 mjeseci jer se može reći kako turistička sezona traje toliko – govori Butijer dalje.
Ističe kako će Strukovna grupa graditeljstva i ove godine ići sa zahtjevom prema Gradu Dubrovniku o omogućavanju radova konstrukcije tijekom ljeta.
Troškovi su ogromni
— Ova gradska vlast imala je sluha i ima ga još uvijek. Prošle se godine u svibnju promijenila odluka na način na koji mi cijelo vrijeme i preporučamo jer su zemljani radovi odnosno radovi iskopa bili zabranjeni, a radovi na izgradnji konstrukcije su bili dopušteni. Mi smo za komunikaciju i dogovor jer i mi želimo da grad privređuje od turizma pa i mi od toga na kraju krajeva živimo. Može postojati sinergija, ali kad vam netko nešto zabranjuje, a posebno kad je to druga industrija, onda je to strašno. Zamislite da mi sad zabranimo hotelima raditi tri mjeseca jer mi moramo graditi – govori nam Mato Butijer.
Malo tko razmišlja kako građevinske tvrtke tijekom 90 do 120 dana zabrane izvođenja određenih radova imaju troškove, koji su, govori nam Butijer, daleko veći nego što ih primjerice sad tijekom zabrane rada imaju ugostitelji.
— Imamo i radnu snagu i mehanizaciju, a da ne govorim dalje leasinge, kredite… Svaka građevinska tvrtka opterećena je fiksnim troškovima. Kran kojega ste postavili košta – objašnjava te napominje kako su i inače, prije koronakrize, radovi u Dubrovniku u turističkoj sezoni bili manji jer su se investicije, pretežito turističke nastojale završavati do 1. svibnja.
— Već smo tu imali pad prihoda, samom lokacijom gdje se nalazimo i gdje radimo, a onda kad tome dodate i zabranu radova tijekom sezone, to je doslovno katastrofa. Mi se zbog toga preostalih devet mjeseci u godini borimo izvući iz minusa kojeg ta tri mjeseca kreiramo – ističe naš sugovornik.
Ne treba zaboraviti kako se većina radova koji su u tijeku odnose na projekte ugovorene iz vremena prije krize. Nedostatak prihoda u turizmu, smatraju građevinari, odrazit će se na ovu djelatnost tek naknadno, kad se druge djelatnosti već počnu oporavljati.
Nedostaju investitori i projekti
— Novih poslova ima, ali najbolji pokazatelj kretanja trenda novih poslova vrijednost je fiskaliziranih računa koja je prošle godine bila upola manja nego 2019. – navodi Butijer.
Naime, prema podatcima Porezne uprave, prošle godine je u građevinarstvu realizirano svega 65 posto broja izdanih računa u odnosu na 2019., a vrijednost fiskaliziranih računa sektora građevine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bila je nepunih 26 milijuna kuna, dok je godinu ranije iznosila 51,3 milijuna kuna.
— Građevina uvijek zapravo zadnja izlazi iz kriza. U Dubrovniku su stale turističke investicije, a samim time i naše. Kad hoteli i krenu raditi, trebat će im neko vrijeme da akumuliraju sredstva kojima će ići u nove investicije, a mi to trebamo dočekati – zaključuje.
Drugi zamjenik predsjednika Strukovne grupe graditeljstva DNŽ Nikola Bakija, inače direktor tvrtke Građevinar Quelin, napominje kako ne postoji zabrana radova, već poseban režim rada u ljetnim mjesecima. Može se raditi, ali ne s teškom mehanizacijom, odnosno na radovima iskopa i konstrukcije.
— Kriza je i mislim da se moramo boriti za svako radno mjesto. Stoga bi nam se i ove godine trebalo izaći ususret te dozvoliti, što i predlažemo, radove na konstrukciji – ističe te naglašava i on kako moraju živjeti i ugostitelji, odnosno svi oni koji se bave turizmom, ali isto tako i građevinske tvrtke.
— To se može postići uz dogovor – smatra Bakija. Njegova je tvrtka specijalizirana za obnovu spomenika kulture, no to je prva stvar na kojoj će se, razumljivo je, štedjeti u doba krize.
— Nama nedostaju investitori i projekti, zato građevina već i jest u krizi – rekao je Bakija osvrnuvši se na ono što smo već istaknuli, a to je kako se sad uglavnom odrađuju već ranije ugovoreni poslovi.
Iz tiskanog izdanja od 24. veljače 2021.