Na današnji dan na računu Grada Dubrovnika je 6 milijuna kuna, rekao je to gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća. Vijećnici, naime, usvajaju, drugi rebalans proračuna, koji je zbog epidemije koronavirusa, ostvario znatno manje prihoda u odnosu na prošlu godinu.
-Godine 2019. zabilježili smo 265 milijuna kuna prihoda, dok smo istovremeno u ovoj godini ostvarili 209 milijuna kuna prihoda, što je značajno smanjenje u prvih šest mjeseci. Rashodi su u 2019. godini bili 170 milijuna kuna, a u ovoj 162 milijuna kuna. Kao što su se smanjili prihodi, smanjili su se i rashodi. U ožujku smo uveli sustav neophodnog i nužnog financiranja te zadržali stabilnost, jer smo automatski smanjili i rashode, a istovremeno nismo zaboravili pomoći svima kojima je trebalo – rekao je gradonačelnik. Naglasio je kako su prihodi manji u odnosu na lani za 94,75 milijuna kuna, a rashodi su manji za oko 47 milijuna kuna te je ostvaren suficit od 8,6 milijuna kuna.
-Uspjeli smo izbalansirati proračun bez kreditnih zaduženja i zajmova, sve smo uspjeli pokriti vlastitim sredstvima – rekao je gradonačelnik. Prvog dana 2020. godine u blagajni je Grad Dubrovnik imao 63 milijuna kuna, 30. lipnja 5 milijuna i 700 tisuća kuna, a na današnji dan 6 milijuna kuna.
-U ovih šest mjeseci pomogli smo s 10 milijuna kuna, što smatram iznimno velikim novcem u ovoj situaciji – rekao je dalje.
-Prvi dio 2020. završen je 35 posto manje prihoda u odnosu na 2019. Gotovo za toliko smo uspjeli smanjiti rashode. Vrijeme koje je ispred nas budi nam blagi optimizam. U posljednjih desetak dana nakon reaktivacije britanskog tržišta situacija se poboljšala te smo dosegli brojku od 30 posto i bilježimo 8208 noćenja. Na 13 posto smo od 1. siječnja, a ako nastavimo s ovakvim trendom možemo doći i na preko 30 posto. Cilj nam je bilo ostvariti tih 30 posto – rekao je gradonačelnik vijećnicima.
Rebalansom se proračun smanjuje za 137 milijuna kuna.
-Obustavljamo sve subvencije osim autobusne karte za studente i srednjoškolce. U kriznim vremenima ne možemo ići s nadstandardom, a to jesu subvencije aviokarata i cestarine – rekao je objašnjavajući rebalans proračuna.
-Ovo je rebalans koji će doživjeti svoje nove izmjene u listopadu kada stanje bude još jasnije nego što je danas. Mi se želeći zadržati financijsku stabilnost pripremamo i za dugoročniji kredit koji bi nam osigurao malo više zraka za dočekati travanj, bez minusa po računu. Pripremili smo dva scenarija. Jedna je minus po računu gdje smo dobili 60 milijuna kuna dozvoljenog minusa, ali nismo ušli u taj aranžman, jer ga smatramo financijski opterećujućim. Na drugom scenariju radimo, a to je 100 milijuna kuna kreditnog zaduženja, za financiranje sustav i normalno funkcioniranje, a kojega bismo uzeli na deset godina s počekom od dvije godine dok se proračun ne stabilizira. Sva naša društva su u otežanoj situaciji, ali je kontroliramo i nema mjesta za paniku. Sve je pod kontrolom, pratimo njihovu likvidnost na dnevnoj razini – rekao je zaključno gradonačelnik.
Potom je otvorena rasprava.
Ravnatelj OB Dubrovnik dr. Marijo Bekić, vijećnik HDZ-a, pohvalio je Gradsku upravu naglasivši kako su mjere sveobuhvatne te omogućuju daljnju prilagodbu.
-Moramo se pripremiti i na pozitivne i na negativne stvari – rekao je te se zahvalio na potpori zdravstvenom sustavu, koji ne samo osigurava zdravlje već daje i gospodarsku pomoć.
-Četiri nova respiratora su stigla u OB Dubrovnik prošlog tjedna, imamo aparat za COVID identifikaciju, a bolnica će biti nositelj sekundarnog objekta u kojem će moći biti smješteni i turisti – rekao je Bekić.
-Još uvijek smo živi s 5-6 milijuna, koji nas drže na životu. Na jesen i u zimu ne znam kako će biti. Dosta čitam i nailazim na veselje u Hrvatskoj što se Dubrovniku ovo dogodilo. Nigdje ne piše koliko smo uplatili u državni proračun i koliko se država hranila od Dubrovnika – rekao je Riki Rossetti.
-Sad kad smo najlošiji po svim brojevima, trebala bi ići peticija prema državi da nam se odobre razumna sredstva uz spomenuti kredit – rekao je Rossetti.
Na to je gradonačelnik Mato Franković rekao kako njega najviše boli mantra o bogatom Dubrovniku.
-Ta mantra nas je došla glave jer su nas gledali kao bahate, bogate ljude i to nam se obilo o glavu – rekao je.
-Mi nismo bogati, imali smo velika proračunska sredstva, ali i velike proračunske obveze. Mi jesmo grad od 42 tisuće stanovnika, ali kad je sve u redu broj naših stanovnika je u ljetnim mjesecima dva puta veći i zbog toga trebamo imati tri puta veću kanalizaciju, odvodnju, kapacitet vode i svega što bi trebali imati, a nemamo. Jesen i zima će biti puno teži i financijski i na svaki drugi način – rekao je gradonačelnik.
-Veliku pomoć očekujemo od EU sredstava – rekao je dalje.
-Trebat će vremena da se vratimo, dogodine ćemo biti na 70 posto ako situacija s COVID-om bude stabilna, a tek 2023. možemo se vratiti na brojke od 2019. godine. Ovo nam je prilika za novi početak – rekao je dalje te dodao kako vjeruje da će Dubrovnik dobiti europska sredstva.
Vijećnik SDP-a Jadran Barač rekao je kako je nezahvalno raspravljati o ovome radi koronakrize.
-Ne mogu se oteti dojmu da se izmjenama proračuna pristupilo dosta nerealno s obzirom na našem stanju na tržištu turizma. Naš premijer je isto komunicirao smanjenje od 15 posto što se identično poklapa s ovim našim proračunom. Naknadno će biti velikih korekcija, ali bez nastojanja da se svedu u što kraćem vremenu na realne okvire. Neće biti pad od 15 posto nego vjerojatno do 50 posto – rekao je Barač.
-Gradonačelnik je napomenuo da su neki smatrali da je Dubrovnik bogat grad i da to nije ni približno istini. Ne slažem se s tom konstatacijom, jer sam upozoravao na potrošnju velikih svota na kupnju nekretnina. Moramo iskoristiti prilagodbu novonastalim okolnostima – rekao je Barač.
Gradonačelnik Mato Franković rekao mu je kako punih šest mjeseci sustav drže održivim unatoč enormnim poremećajima.
-U nijednom trenutku likvidnost nije došla u pitanje pa ni jedan socijalni program. Rashode sustava smanjili smo za 35 posto i to jasno kaže kako smo gospodarili javnim novcem. Složio bih se s vama kako je pred nama izazovno vrijeme, ali i vrijeme u kojem se ne smijemo financijski zalijetati. Sve nove investicije moraju biti financirane iz sredstava EU. Prosječni prihodi na mjesečnoj razini su nam oko 20 milijuna kuna. Sve nam se smanjilo, porezi, prirezi, doprinosi… Cijeli niz financijskih sredstava se smanjio, ali smo ipak zadržali likvidnost. Razrađujemo modele novih socijalnih korekcija te ćemo uvesti određene kriterije – rekao je gradonačelnik dodavši kako je nadstandard nešto čega se u ovom trenutku možemo odreći.
Gordan Špero (HDZ) replicirao je Baraču.
-Sad je trebalo biti baba Vanga i procijeniti što će se događati. Nitko ne može to procijeniti – rekao je Špero dodavši kako će se proračun do kraja godine još usklađivati.
-Većina proračuna je unaprijed zadana i grad funkcionira odlično u ovom momentu, dobro smo se snašli, a za ubuduće ćemo vidjeti – rekao je Špero.
Vijećnik Mosta Maro Kristić rekao je kako će s kolegicom Dolores Lujić biti suzdržan kod izglasavanja rebalansa. Jedan od razloga jest to što u pripremi rebalansa nisu bili uključeni svi vijećnici.
-Ipak smo u percepciji stvarali dojam da smo iznimno bogat grad. Dogodila se nepredviđena okolnost, ali dio dogovornosti trebaju preuzeti oni koji upravljaju gradom. Preko noći se dogodio kolaps i normalno da se građani pitaju gdje su svi ti novci nestali – rekao je Kristić dodavši kako je to teret na budućnost proračuna.
-Bez obzira na kapacitete naših upravnih odjela, u ovom kriznom upravljanju trebali bismo angažirati vanjske financijske stručnjake. Donijet ćemo odluku o oslobađanju plaćanja zakupnina gradskih prostora i ta odluka odnosi se na samo 5 do 10 posto poduzetnika. Time ugrožavamo našu proračunsku poziciju, jer prihod od imovine je na godišnjoj razini ogroman. Ne vodimo računa o tome jesu li otpustili zaposlenike, kakav im je prihod, jesu li to suvenirnice… Trebalo se uvesti kriterije – rekao je Kristić.
Odgovorio mu je gradonačelnik.
-Ministar financija uvijek nas ističe kao pozitivan primjer i dobili smo peticu za transparentnost. Možda bismo bili i u boljoj situaciji po pitanju kreditnog zaduženja da su i ostali gradovi na toj razini. Grad Rijeka je rebalansom planirao minus iako to zakonski nije ispravno, jer su mu planirani prihodi manji od rashoda te koristi proračunsku ‘caku’ da će koristiti prenesene viškove. Za sada kontroliramo situaciju – rekao je Franković.
-Predvidjeli smo da likvidnost tih društava neće moći biti na razini održivoga i pomoći ćemo im koliko možemo. Ostalima pomažemo s iznosom od 700 tisuća kuna, a očekujem da se i privatnici vode primjerom Grada – rekao je.
-Posložili smo priču da ne bismo ugrozili proračun kako bismo pomogli onima kojima možemo. Optimističan sam, no ne može nitko od nas utjecati na daljnji razvoj korona krize – rekao je.
-Mislim da će biti dobro, ali ne trebamo se zanositi – dodao je te naglasio po pitanju kredita kako im zakon omogućava jednogodišnje kreditno zaduženje na obrtna sredstva.
-Za realizirane investicije iz 2020. i one koje su u tijeku zadužit ćemo se na 100 milijuna kuna i time smo dobili obrtna sredstva. Vjerujem da će nam jesenski dani donijeti novi rebalans s još većim promjenama, ali je cilj raditi korak po korak, a ne rezati mačem i izazvati revoluciju – objasnio je.
Vijećnica Tatjana Šimac Bonačić (SDP) rekla je da se očekuje objektivniji rebalans u listopadu, kad će se vidjeti pravi prihodi srpnja i kolovoza.
-Imamo previše projekata i pitanje je hoćemo li sve to moći financirati – rekla je.
-Dubrovnik je gospodarski u ovoj krizi prošao najgore. Za očekivati je da će nas država obeštetiti i zato je vaš zadatak lobirati za puno stvari, naročito kad imate i vertikalu vlasti. Krizno upravljanje nam mora biti opomena – rekla je.
-Lakše ćemo podnijeti krizu ako dobijemo prioritetne projekte. Treba sad što više tražiti financiranje EU fondova. DURA bi trebala raditi na pripremama projekata za aplikaciju, jer će 22 milijarde kuna biti dostupne Hrvatskoj, ali ako nemamo dobre projekte nismo ništa napravili – rekla je Šimac Bonačić.
-EU fondovi su naša budućnost – odgovorio joj je gradonačelnik dodavši kako je cijeli niz projekata koji se pripremaju za financiranje iz tog izvora.
-Idemo u izmjenu GUP-a, uskoro ide i rasprava za manju tekstualnu izmjenu. Mijenjat ćemo ga u tri koraka. Potpisali smo ugovor o suradnji s DAD-om na izmjeni GUP-a i oni su nam partneri na tom poslu – rekao je dalje.
-Cijeli je niz sporova u koje je Grad ulazio svjestan da će ih izgubiti. Od prve sekunde za Kino Slavicu znamo da ćemo izgubiti taj spor. To je bilo u vrijeme gradonačelnice Dubravke Šuice, tužimo se više od desetljeća i sve do jednog smo izgubili i svaki put opet se tužimo. Vrijednost spora je visoka. Do sad bismo platili skoro 1,2 milijuna kuna izgubljenih pravomoćnih sporova. Vrlo skoro će pred vas doći da Gradsko vijeće raspravlja o tome kako nastaviti u budućnosti – rekao je gradonačelnik.
-U 15 sporova čeka nas preko 15 milijuna kuna odštetnih zahtjeva ako ih izgubimo – dodao je.
Istaknuo je kako je sve te velike sporove trebalo staviti pred Gradsko vijeće.
-Svaki od tih sporova vuče i svoj politički kontekst, ali vidimo da gubimo novce bez veze. Trebat će puno opreznije u njih ulaziti u budućnosti – rekao je Franković.
Vijećnik liste Srđ je Grad Nikša Selmani rekao je kako su neki programi udruga ostali bez sredstava.
-Umjesto da potičemo udruge koje su primjerice sudjelovale u izradi maski, mi ih ostavljamo bez sredstava – rekao je.
-Zaboravlja se da Grad kroz izmjene GUP-a ima priliku izmijeniti namjene, a to itekako može utjecati i na ishod sudskih sporova – rekao je Selmani.
Dolores Lujić (Most) dotaknula se sudskih sporova.
-Grad ima veliki broj sporova oko povrata imovine i njih će vjerojatno izgubiti, a ljudima vrijeme ipak znači – rekla je Lujić.
Maro Kristić osvrnuo se na udruge.
-Primijetio sam da je za dubrovački sport osigurano 10 milijuna kuna, ali dobio sam informaciju da se to odnosi samo na osnovno funkcioniranje. Ako je to tako, moramo im pomoći jer bojim se da će se veliki broj sportskih udruga ugasiti – rekao je Kristić.
-Napravit ćemo izvješće koliko toga ima i koliko je realno da će se neke stvari vratiti, a neke ne – rekao je Franković vijećnici Lujić oko sporova povrata imovine.
Iznos od 10 milijuna kuna dogovoren je s Dubrovačkim savezom sportova, rekao je gradonačelnik, dodavši kako je sve skupa hladni pogon, jer se sportske aktivnosti odvijaju vrlo malo.
-Ovaj iznos im je sad prihvatljiv, a sigurno su očekivanja veća do kraja godine – rekao je Franković.
Kristić je pitao kakav je status s Hotelom Belvedere, jer bi to bio veliki prihod s osnove komunalija.
-Bilo bi dobro da krene taj projekt. Jedini problem bilo je pomorsko dobro i nakon definicije može se usvajati i UPU – rekao je gradonačelnik dodavši kako se tu za dvije godine tek može naplatiti komunalni doprinos, ali ne pod svaku cijenu.
-Kad sretnem turiste, oni su oduševljeni. Tu kvalitetu usluge koju sad pružamo, neusporedivo je s onim od prošle godine – skrenuo je s teme gradonačelnik dodavši kako se treba naći balans između profita i kvalitete pružene usluge.
Marko Potrebica odgovorio je Kristiću oko sporta te dodao kako nitko u sportu ne zna što će se događati, a ovaj iznos je sad dostatan za funkcioniranje.
Terezina Orlić (DDS) rekla je da je bilo zahtjevno donijeti ovaj proračun.
-Ne bih izražavala preveliki optimizam i financijski efekt će biti znatno manji bez obzira na brojke koje ostvarimo. Vjerujem da su cijene svi poprilično srušili i novaca će sigurno nedostajati. Dobro je što će se kreditna zaduženja odraditi ove godine, ali zanima me je li to maksimum koji nam je dozvoljen ili imamo još prostora za zaduženje – pitala je Orlić.
Istaknula je kako se zbrajanjem malih iznosa dolazi do značajnih ušteda, ali zanimalo ju je što će se doista i završiti, poput ceste prema Pobrežju, stanova..
-Kad će biti natječaj za POS-ove stanove? – pitala je dalje. Osvrnula se i na spremnike i odvajanje otpada.
-Morali smo plaćati penale ako ne razdvajamo otpad, što sad? Hoćemo li biti u većem problemu s ovim ‘zaleđivanjem’? Jesmo li u većoj financijskoj gabuli ako ne ispoštujemo upute EU? – zanimalo ju je dalje.
Osvrnula se i na javna poduzeća.
-Možemo li znati koliki nas i tu čeka minus – rekla je dalje.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se svi ugovoreni projekti nastavljaju dalje poput ceste prema Pobrežju. U tijeku je i sanacija Grabovice i Hotel Stadion te se svi oni projekti za koje su osigurana sredstva normalno nastavljaju.
-Obrađuju se sve primjedbe pristigle na javnu raspravu te potom izvješće ide na Gradskog vijeće. Iza toga ide natječaj. Očekujemo da će zgrade biti gotove do listopada, no prethodno treba odraditi natječaj. No, Gradsko vijeće mora to raspraviti, ne želimo pogriješiti jer želimo da ih dobiju oni koji to i zaslužuju – rekao je Franković.
-Sanacija Grabovice ide pri kraju i dobit ćemo možda čak i dvije godine za odlaganje otpada. Korona kriza donijela je olakšice na Grabovici, količine odloženog otpada su se prepolovile na više od 70 posto u odnosu na prošlu godinu. Na idućoj sjednici imat ćemo izvješće o društvima za prošlu godinu, ali napravit će ih i za prvih šest mjeseci ove godine. Libertas ima smanjen opseg poslovanja od 90 posto, a najpogođeniji su Libertas i Čistoća – rekao je gradonačelnik Franković. Neka društva se bolje, a neka lošije nose s krizom, jer nisu svi na jednaki način pogođeni.
-Možemo i više, ali ne treba sad ići u veće rastezanje jer se stopa računa po godini kad vam kreditno zaduženje dolazi na naplatu. Nećemo pretjerivati i uzimati novce da bismo ih čuvali na računu – rekao je gradonačelnik o kreditnom zaduženju.
Govoreći o turističkim brojkama, gradonačelnik je rekao kako ove godine svi moraju prijaviti goste u sustav eVisitor, što se ranijih godina očito se nije događalo. Na današnji dan, rekao je, imamo index 34 u broju dolazaka, a 30 u broju noćenja.
Potom se rasprava povela oko turizma te rada Turističke zajednice grada Dubrovnika u ovim kriznim vremenima. Na tom tragu Terezina Orlić predložila je da se pred gradske vijećnike dođe s izvješćem o svim do danas poduzetim aktivnostima usmjerenim prema privlačenju turista u ovoj korona krizi.
Miho Obradović (HNS) rekao je kako ni gradonačelniku ni Gradskoj upravi nije lako te da je vrijeme da se svi uhvatimo za isti štap. Pitao je što je s najavama da gradska uprava ide na minimalac te što je s naplatama dugovanja agencija, primjerice Gullivera.
-Došlo je vrijeme za proaktivne prijedloge, ne samo za rezanja. Privatni iznajmljivači su potpuno zanemareni – rekao je Obradović.
-U ovom trenutku minimalac nije potreban. Promišljali smo hoćemo li ići na još 10 posto smanjenja plaća, ali s obzirom na tekuću likvidnost to u ovom trenutku nije potrebno. Ići ćemo s dodatnim programom, a to su mirovine. Postoji cijeli niz ljudi koji imaju uvjete i koji će ih vrlo skoro steći, svima ćemo ponuditi odlazak u mirovinu, a to radimo i s javnim društvima. U Libertasu je 340 zaposlenih, a aktivnih je 140. Ostali su kod kuće jer je vozni red sveden na izdržljivu financijsku razinu – rekao je Franković dodavši kako će svi iz ove krize izaći pametniji pa se ljudi više bazirati na apartmane, htjet će imati stalni radni odnos i sigurna primanja.
-Nije samo Gulliver dužan Gradu, brojni su dužni. Sve sporove do sad dobivao je Sanitat i krenuo u naplatu. prije par dana dobili smo pravorijek Visokog trgovačkog suda u vezi MSC-a – rekao je gradonačelnik, dodavši kako nema zaštićenih te se od svih želi naplatiti ono što su dužni.