Grad Dubrovnik u siječnju 2021. godine kreće s generalnim izmjenama Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja, budući da je gotova konzervatorska podloga za kontaktnu zonu, odnosno proširenu ‘buffer zonu’. Rekao je to gradonačelnik Mato Franković na predstavljanju ove prve konzervatorske podloge u Hrvatskoj. Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj konzervatorskog podlozi u Hrvatskoj koja je životna, lako čitljiva i ne ostavlja mogućnost dvostrukih tumačenja.
-Samim time će i nama biti lakše ovo implementirati u taj za nas važan dokumenta. Do kraja siječnja imat ćemo usvojen i Plan upravljanja povijesnom jezgrom, koji se naslanja i na ovaj dokument i jedan od ciljeva tog plana jest i izrada konzervatorske podloge – rekao je Franković dodavši kako je napravljen veliki korak ka rješavanju nekakvih budućih situacija koje smo vidjeli da su se događale u bliskoj prošlosti.
-Nadamo se da se one više događati neće – rekao je dalje.
Objasnio je kako se GUP mijenja u dva korak. Prvi je pri kraju te se uskoro očekuje i javna rasprava.
-GUP u tom prvom koraku mijenjamo značajno u tekstualnom dijelu. Definirat ćemo i maknuti brojne dvojbene stvari, smanjit ćemo katnost i iskoristivost određene površine, a sve kako bismo uveli mjeru. Međutim, to nije dovoljno, potrebno je izmijeniti i cjelokupni GUP, što ide u siječnju. Prve izmjene bi očekujemo trebale biti gotove do kraja ove godine, a onda možemo krenuti sa sveobuhvatnim izmjenama što će ipak uzeti malo više vremena – rekao je gradonačelnik.
Na pitanje može li konzervatorska podloga utjecati na već izdane građevinske dozvole rekao je kako je tu riječ o stečenim pravima. Sve što je rađeno u skladu sa zakonom, odnosno GUP-om ne može se mijenjati.
Naglasio je i kako zahvaljujući konzervatorskoj podlozi neće više za svaki projekt biti potrebno raditi studiju utjecaja na baštinu (HIA). Ona će biti potrebna samo za velike projekte.
Konzervatorsku podlogu predstavio je Tomislav Petrinec, glavni konzervator u Ministarstvu kulture i medija. Rekao je kako se ona radila zbog proširene granice obuhvata kontaktne zone.
-Taj je prostor bilo potrebno sagledati s konzervatorske strane iako se ne radi o području koje će se štititi temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. To je prostor koji predstavlja predmet interesa u smislu očuvanja prihvatljivog okruženja svjetskog dobra i u tom području se kontroliraju zahvati koji bi mogli imati utjecaj na postav svjetskog dobra – rekao je. Kao primjere naveo je pitanje daljnje izgradnje, ali i prometne infrastrukture.
-Znamo da se Dubrovnik nalazi na uskom koridoru gdje nema dovoljno prostora. Svjesni smo toga da je on već dosegnuo kapacitet izgradnje, pogotovo u dijelu zajedničke vidljivosti sa svjetskim dobrom. Tu je potrebno uložiti maksimalne stručne napore da daljnji razvoj grada bude u interesu očuvanja iznimnih vrijednosti zbog kojih je i upisan na Listu svjetske baštine – istaknuo je Petrinec.
Napomenuo je kako je konzervatorska podloga stručni dokument koji će biti podloga daljnjem radu za izmjene i dopune ili donošenje druge prostorno-planske dokumentacije. O njoj će biti informiran i UNESCO.
-Konzervatorska podloga je baš kao i prostorni planovi podložna periodičkim revizijama temeljem praćenja stanja. Taj prostor će se prvenstveno kontrolirati putem lokalnih i regionalnih planova – dodao je dalje. Istaknuo je kako je danas buffer zona znatno proširena. Prva iz 1994. obuhvaćala je prostor petstotinjak metara istočno i zapadno od gradske jezgre te se pružala na sjever do magistrale. Daas pak obuhvaća prostor od Batahovine i Kantafiga do rta Orsula.
Pomoćnik ministrice kulture i medija Davor Trupković rekao je kako je izrada ove podloge bio dugotrajan proces u kojem su sudjelovali domaći i međunarodni stručnjaci.
-Nastojali smo razriješiti sve probleme koji će se potencijalno događati ili se već događaju u buffer zoni, sve temeljem preporuka monitoring misije UNESCO-a. Integrirana je i konzervatorska podloga i utjecaj na kulturno dobro budućih izgradnji. Tek sad se može pristupiti izradi izmjena i dopuna GUP-a. Odrađen je jako veliki posao – rekao je Trupković.
-Podloga se bavila i proučavala vizualne i neposredne utjecaje koji se događaju u ovom prostoru. Zadnje izmjene GUP-a dozvolile su povećanje katnosti te je taj dokument donio nemir u prostor – rekao je Trupković dodavši kako će se ovom podlogom omogućiti Gradu Dubrovniku da kroz izmjene prostorno-planske dokumentacije primarno sagleda svojstvo kulturnog dobra koje je na UNESCO-ovoj listi, da se odnosi na primjeren način prema tome i da uvaži sve preporuke koje je UNESCO dao tijekom posljednjih monitoring misija. To je bio dugotrajan postupak – zaključio je.
Tomislav Petrinec istaknuo je kroz prezentaciju kako je jedna od ključni rađenih analiza ona vidljivosti. Odnos izgrađenog i neizgrađeng dijela padina Srđa, koja je ključna za urbani krajik Dubrovnika, iznosi oko 70 posto.
-S pojedinih položaja je još uvijek moguće sagledati Grad i njegovo okruženje u potpuno povijesnom, nepromijenjenom izdanju – rekao je pokazavši i popratnu fotografiju.
-Cijelo područje kontaktne zone dijeli se na dva važna dijela. Jedno je područje gdje postoji zajendička vidljivost između svjetskog dobra i okruženja, a drugi dio buffera, prijelomnica je preko Boninova sa zapadne strane dio područja koje otpada na Gruški zaljev nije vidljiv i nije u kontaktu sa svjetskim dobrom, ali su definirane točke s kojih se mogu ocjenjivati pojedini vizualni utjecaji – rekao je dalje.
Očekivano, najosjetljivija podučja su Pile – Kono te padine Srđa, dok je manje osjetljivo područje gruškog zaljeva.