Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije prošlu je godinu završilo s gubitkom od 377,8 milijun kuna.
Sve djelatnosti, osim prijevoza i skladištenja te informacija i komunikacija poslovale su s gubitkom. Najveći neto gubitak ostvaren je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Podatci su koje je na Gospodarskom vijeću iznijela Terezina Orlić, predsjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik.
No, kako je istaknula lanjski neto gubitak ipak je u odnosu na godinu ranije (2010.) smanjen i to za 34,7 posto. U prezentaciji aktualnog stanja u gospodarstvu najjužnije županije, Terezina Orlić dotaknula se i nelikvidnosti, koja nije specifikuma samo naše županije, već je prisutna u cijeloj državni. Tako je na dan 31. prosinca 2011. godine iznos nepodmirenih obveza bio 765 milijuna kuna, a posljedica takvog stanja su i stečajevi koji su u odnosu na 2010. godinu narasli 10 puta.
Izlaz je, istaknula je Orlić, u pokretanju investicijskog ciklusa. A naša županija ima ogromne neiskorištene razvojne potencijale kao što je obnova 5 500 postelja u devastiranim i neprivatiziranim hotelima, uzgoj autohtonih poljoprivrednih kultura, prerada i konzerviranje voća i povrća, ekološki uzgoj ribe i školjkarstva, no posebno za izvoz. Usporedbe radi danas proizvodimo 1500 tona školjki, a potencijali su nam 10 tisuća tona.
No tu dolazimo do novog problema s kojim je ministra Gordana Marasa, koji je također bio na Gospodarskom vijeću, tijekom rasprave upoznao zamjenik župana Frano Skokandić. Skoknadić je apelirao na ministra zbog izmjena Zakona o zaštiti prirode, kojim ribarstvo i školjkarstvo neće biti dozvoljeno u malostonskom zaljevu, a takva je zabrana i postojećim zakonom na snazi, no država je ipak smirila situaciju dodjelom koncesija postojećim uzgajivačima.
Ministar je kada su u pitanju rezultati gospodarstva u ovoj godini optimističan. U prvom redu zbog državnog rasterećenja gospodarstvenika pa je istaknuo da sve i kad bi se ponovili lanjski rezultati, minus bi bio manji za barem 150 milijuna kuna. Budući da je na sjednici Terezina Orlić spomenula nužnost gradnje autoceste do Dubrovnika, brze ceste Dubrovnik – Čilipi te mosta Pelješac kopno Maras je istaknuo kako Vlada ne odustaje od započetog projekta. Samo se traži trenutno najbrže rješenje za putovanje od Dubrovnika prema ostatku Hrvatske bez zaustavljanja. A most će se ostaviti za neka bolja vremena.
Poticanje malog i srednjeg poduzetništva, konkurentnosti te obnovljivih izvora energije Vladini ciljevi su za budućnost.