Jubilarna 1050. Festa svetog Vlaha, dubrovačkog Parca, otvorena je ove srijede na Kandeloru ispred crkve svetog Vlaha. Iako i ovogodišnju Festu slavimo u posebnijim okolnostima zbog pandemije, vjernici su se okupili ispred Parčeve crkve kako bi s barjaktarima, festanjulima, svećenicima sudjelovali u otvorenju. Svi oni koji nisu mogli biti na Stradunu, imali su priliku otvorenje Feste pratiti online. Otvorenju Feste prethodio je mimohod Gradske glazbe koja je prodefilirala Stradunom, a potom su i barjaktari pozdravili Parčev hram. Upravo je jubilarna 1050. Festa novom dubrovačkom biskupu mons. Glasnoviću prvi put da sudjeluje u ceremonijaru Feste. Tako je mons. Roko Glasnović prvi put pročitao i svečani Laus, a potom se i obratio okupljenima.
-S radošću i zahvalnošću dočekali smo i ovogodišnju Festu svetog Vlaha koji svojim zagovorom i zaštitom već 1050. godina bdije nad našim Gradom i vjernim pukom. Čestitam svima Dan Grada. Pozdravljam sve od djece do najstarijih, bolesnih i nemoćnih koji nas u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta prate i dijele s nama ovaj svečani trenutak.Ne jednom ni dva ni deset ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo otkad uspravan, tvrd, neslomljivih koljena on stražari nad gradskim mirima, motreći sve dobro i praštajući sve zlo – zapisa nam slavni dubrovački pjesnik Ivo Vojnović. Veza Dubrovnika i dragog nam sveca kroz 1050 godina nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da sretno spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego i svjedočanstvo iskonskog predanja i života naše mjesne crkve koja nasljeduje Krista podzaštitom svoga Parca. Festa koju danas otvaramo, svjedočanstvo je toga odnosa. Od ukazanja sv. Vlaha svećeniku Stojku i čudesne Parčeve obrane Grada, Festa se kroz stoljeća razvijala, mijenjala i nadopunjavala, prolazeći s Gradom dobre i loše trenutke – istaknuo je, među ostalim, novi dubrovački biskup mons. Glasnović koji je posebno pozvao sve obitelji da zajedno s Kristom grade obiteljsko zajedništvo.
Podsjetio je novi dubrovački biskup i na značajne obljetnice kojih se Dubrovnik i dubrovačka Crkva spominju ove godine.
-U prvom redu prisjećamo se jubilarne proslave tisućite obljetnice iz 1972. godine, kada je euharistijsko slavlje prvi put održano vani i kada su se nakon dvadeset godina ponovno birali festanjuli. Navršava se i tisućita obljetnica bule pape Benedikta VIII. koju čuva Dubrovački arhiv, a kojom on mome prethodniku nadbiskupu Vitalu potvrđuje nadbiskupski palij. Kada se spominjemo nadbiskupa Vitala zahvalni smo što su za vrijeme njegove pastirske službe u Dubrovnik stigle dvije dragocjene relikvije: relikvijar Parčeve glave i relikvijar Isusove pelenice koji se i danas nose u procesiji. Želio bih spomenuti da se ove godine navršava i 750 godina od donošenja dubrovačkog Statuta koji osim što je stoljećima bio osnovni skup zakona i spomenik pravne kulture starih Dubrovčana, svjedoči o povezanosti Republike i Parca – naglasio je biskup zaključivši kako ‘vjeru i kulturu trebamo brižno čuvati i njegovati’.
Visoke obljetnice ispunjaju sve ponosom, ali također, nastavio je biskup, i potiču da nastavimo graditi i živjeti ono što su nam naši pređi ostavili u nasljeđe, a to je ‘Grad posvećen Bogu, povijest protkanu svetim’. Spomenuo je i Biskupsku sinodu.
-Vrijeme u kojem živimo nosi svoje izazove, stoga nas je papa Franjo, sazvavši Biskupsku sinodu pozvao da zastanemo i zajedno osluškujemo Duha, kako bismo mu spremno odgovorili poput biskupa iz Sebaste, te našu zajednicu i svoj život učinili svetim. Bog nema drugih ruku osim naših. Kao vaš pastir pozivam vas da mu ih zajedno stavimo na raspolaganje i našu Crkvu izgradimo kao obiteljsku kuću otvorenih vrata za svakoga čovjeka – naglasio je mon. Glasnović, a na kraju je pozvao sve da se oslone na svetog starca koji pazi da noge naše hode ‘na iskonske staze, na put koji vodi k dobru’ (Usp. Jer 6,16), kako bi uspjeli na tom putu.
Rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić pročitao je potom čestitke i pozdrave za Festu naših pomoraca, ali i svih onih koje je naš najvažniji blagdan zatekao izvan grada. Prineseni su darovi na blagoslov, poletjele su i golubice, a na kraju ceremonije festanjuli kapetan Teo Grbić i obrtnik Toni Cvjetković podigli su i barjak na standal pored crkve uz Himnu sv. Vlaha.
