Članom UNESCO-ove obitelji Dubrovnik je postao na treće zasjedanju u Egiptu 1979. – iste godine kada je njegove palače, ulice i trgove zatresao razoran potres. Povodom ove velike obljetnice, ali i 10 godina od uvrštenja Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, na Kampusu dubrovačkog Sveučilišta u petak održana je konferencija na kojoj su se uz predstavnike Grada, Županije i Republike Hrvatske te naravno UNESCO-a, okupili vodeći stručnjaci s polja zaštite kulturne baštine.
Baština ne pripada samo prošlosti, ona je ključ održive budućnosti te kao takva ona omogućuje lokalnim zajednicama da razviju svoj potencijala, naglasio je na otvorenju konferencije direktor Ureda za kulturu i alarmanta stanja UNESCO-a Lazare Eloundou Assomo. Ovom prilikom osvrnuo se na važnu ulogu koju je Dubrovnik imao u desetljećima dugim nastojanjima ove svjetske institucije.
– Pretrpivši potres 1979. i ratna razaranja 90-ih godina Dubrovnik je simbol otpora nasilju i destrukciji kako ljudskoj tako onoj prirode. Živimo u dobu sukoba i uništavanja te je upravo on odličan primjer brzog i efektivnog pronalaska odgovora na izazove s kojima se suočavamo. Jedno od poučaka koje smo na primjeru Dubrovnika izvukli je sudsko pocesuiranje onih koji vrše uništavanje svjetske kulturne baštine. U 2016. Međunarodni kazneni sud proglasio je Ahmada al-Faqija al-Mahdija krivim za zločine počinjene u Timbaktuu u Maliju, sličnim onima koji su se 90-ih ovdje događala. Kao svjedok tamošnjih razaranja izrazito mi je zadovoljstvo biti u Dubrovniku i prisjetiti se njegove duge povijesti odolijevanja zločinima nad kulturnom baštinom – kazao je ovom prigodom Assomo.
U tim zlosretnim vremenima, poručio je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, UNESCO je spremno pružio ruku pomoći našem gradu pa i prije nekoliko godina kada je reaktivna promatračka misija UNESCO-a podigla zastavicu upozorenja zabrinuta zbog učinaka koji na živu povijesnu sredinu ostavlja prekomjerni turizam.
– Dolaskom nove gradske uprave dolazi do promjena smjera upravljanja destinacijom. Nakon niza poduzetih koraka Dubrovnik je danas okrenut strateškom i odgovornom upravljanju te je prepoznat kao snažan promotor održivog turizma na širem području. Svoju budućnost gradimo na očuvanoj i zaštićenoj kulturnoj baštini koja je neraskidivi dio dubrovačkog, hrvatskog i europskog identiteta te stvaramo uvjete za razvoj na ispravnim temeljima – rekao je gradonačelnik Franković.
Na status Dubrovnika, odnosno Hrvatske u UNESCO-ovoj obitelji osvrnuo se i premijer Vlade RH Andrej Plenković napomenuvši kako je naša država potpisnica jednog od najratificiranijih UNESCO-vih normativnih instrumenta ‘Konvenciji o zaštiti svjetske kulture i prirodne baštine aktivna’ u čijem provođenju načela je itekako i danas aktivna.
– To se osobito odnosi na zaštitu kulturnih i prirodnih dobara koje je tijekom godina doprinosom mnogih zaslužnih stručnjaka upisala na popis Svjetske baštine. Stoga je Hrvatskoj bila osobita čast što je četiri godine za redom bila članicom prestižnoga Odbora za svjetsku baštinu. Ovo svjedoči o visokom ugledu kojeg uživamo u UNESCO-vim tijelima na području kulturne suradnje. Iz svog iskustva urušene i uništene kulturne baštine i poslijeratna obnove uključujući i u Dubrovniku razumijemo važnost da se pomogne ugroženoj baštini svijeta. Stoga smo bili prvi koji smo predložili i pružili financijsku potporu Fondu za obnovu uništene baštine Malija, a najavio bi i hrvatsku podršku u obnovi Moosula u Iraku – naznačio je premijer Plenković.
Nakon uvodnog dijela konferencija je nastavila sa svojim radnim rasporedom obrađujući, među ostalim, teme ‘Kulturna baština u opasnosti i poslijeratna rekonstrukcija’, ‘Održivo upravljanje i povijesna jezgra Dubrovnika 40 godina poslije’ te ‘Festa svetoga Vlaha i provedba Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine’.