FOTO/RADI SE PUNOM PAROM U POVIJESNOJ JEZGRI Nastavilo se s čišćenjem kanalizacije, kad slijedi druga faza?

Od ovoga ponedjeljka, kako je i bilo najavljeno, nastavilo se s prvom fazom čišćenja i obnove 30 metara glavnog kanala kanalizacijskog sustava u povijesnoj jezgri.

Nakon otvaranja sondi (mjesta gdje su stavljene zaštite građevinskih jama) na kanalu i prebacivanja cisterne kojom će se ispumpati zaostala voda, započelo se s čišćenjem dijela glavnog kanala koji se u međuvremenu, odnosno od svibnja, popunio raznoraznim materijalima. Četvrtina posla je odrađena i do kraja tjedna će se izbaciti sav materijal. Nakon toga slijedi dodatno istraživanje stijene u dnu kanala koja je bila ‘zanimljiva’ konzervatorima, što će oduzeti dan do dva posla.

– Nakon toga slijedi posljednji korak postavljanja kineta u kanalu i s time smo završili posao – rekao je za DuList Vicko Begović, član Uprave Vodovoda Dubrovnik. Tijekom ovih radova, Stradunom se širi neugodan miris koji se zbog prirode ovoga posla očito ne može izbjeći.

– Može se izbjeći jedino radom u kasnim noćnim satima kad je praktički nema nikoga na Stradunu – istaknuo je Begović. Rok trajanja radova je do kraja studenog. Naime, već 1. prosinca počinje Dubrovački zimski festival koncertom Petra Graša što iziskuje među ostalim – postavljanje bine.

– Do kraja mjeseca moramo završiti. Prognoza za idućih 15 dana je dobra, tako da možemo možda i ranije gotovi – rekao je Begović.

Kineta

Druga faza u siječnju
Početak druge faze čišćenja i sanacije 270 metara ostatka kanalizacijske mreže povijesne jezgre počet će u siječnju 2019. godine, što nam je najavio predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić u jednom od proteklih brojeva DuLista. Nakon završene prve faze slijedi potrebno dokumentiranje odrađenog posla.

— Nakon postavljanja kineta sav urađen posao bismo prezentirali kon­zervatorima. Ukoliko budu suglasni s tim, završili bismo izvedbeno-pro­jektnu dokumentaciju, troškovnike i išli bismo u javni natječaj za nastavak sanacije kompletnog ostatka Straduna, odnosno – u drugu fazu. Ne možemo ništa početi prije nego što kompleti­ramo izvedbeni projekt – ističe. Oče­kuju kako će cijelu dokumentaciju završiti do kraja ove godine, a počet­kom iduće godine raspisati tendere te u konačnici krenuti u cjelovitu sana­ciju. Zasigurno je kako radovi druge faze neće biti gotovi ni do kraja 2019. godine. Naime, bit će također potrebno prekinuti radove tijekom sezone, kon­kretno od 15. svibnja do 15. listopada, što zbog vrućine, što zbog gužvi.

— Smatram, ako iskoristimo dio predsezone i podsezone iduće godine, kako bismo mogli odraditi dobar dio posla. Sad znamo što nas čeka, kakvu opremu moramo imati i na koji način, kojom tehnologijom raditi – rekao je. Vrijeme za njih zapravo nije ni pre­sudno, odnosno unutar kojeg će raz­doblja završiti s radovima.

— Bitno je samo da se u redu napravi. I kad to završimo, da se nitko ne vraća kasnije u kanalizaciju – godinama! Potrebno je sve sanirati kako treba, kako se ne bi ponovile poplave. Nada­lje, potrebno je, naravno, zadovoljiti uvjete funkcioniranja kanalizacije, a i da se ti kanali koji su povijesna baština, u konačnici sačuvaju kakvi jesu – govori nam Matušić o velikom poslu koji ih čeka. Pokušat će postaviti što manje otvora na Stradunu, maksi­malno dva, na samom početku i kraju dionice. Dodaje i kako će također za vrijeme proslave svetog Vlaha zatvo­riti otvore. Ostatak čišćenja i saniranja 270 metara koštat će 3 milijuna kuna.

Nadaju se iz Vodovoda kako će uspjeti refundirati cijeli projekt EU fondovima, a sukladno kojim će smjernicama natječaj biti pripremljen.

30 metara kao ogledan primjerak
Radovi na čišćenju i sanaciji kanali­zacijske mreže povijesne jezgre zapo­čeli su u ožujku 2017. godine, a trebali su biti gotovi do početka prošlog ljeta. Ideja je bila očistiti prvih 30 metara koji su najkritičniji jer se radi o dijelu kanala u koji se slijeva sva voda. Prva faza zapravo predstavlja jedan ogledan primjerak onoga što se sve može oče­kivati u daljnjem čišćenju i postupku saniranja, radova u kanalu…

— U prvoj fazi radili smo sanaciju dijela kanalizacijskog sustava povije­sne jezgre od velikog mula do Orlan­dova stupa, na način što smo uvodili cijevi u kanal. Bili smo primorani, zato što smo imali velike prodore mora na tom dijelu. Drugog načina, kako bismo postigli vodonepropusnost – nismo imali. Sad kad smo se, recimo to tako, odmakli unutar Straduna, praktički imamo mogućnost, a na čemu su kon­zervatori inzistirali, čišćenja i sana­cije kanala kakav jest bio – rekao je. Nastavno se kanal sužava i biva sve niži. Tako da će se morati i način sana­cije prilagoditi.

— Da smo uspjeli do kraja sezone sanirati 30 metara kanala, sad bismo razgovarali o tome kako rješavamo ostatak Straduna. U međuvremenu bismo imali vremena riješiti projek­tnu dokumentaciju, i raspisali tender. No, nažalost nismo – rekao je Matušić.
Naime, razlog prolongiranja radova bio je što su u dnu kanala naišli na sti­jenu za koju se nije predviđalo kako se
može nalaziti u tom dijelu Straduna. Konzervatori su imali saznanja kako se tu nalaze samo mekši materijali zbog čega su tražili dodatno ispitiva­nje kamena.

— A onda je došao dio godine kada praktički nismo mogli nastaviti raditi. Temperatura je unutar kanala bila 54 stupnjeva Celzijusa. Bilo je preriskan­tno raditi. Bili smo svjesni kako je izvo­đačima bilo teško raditi zbog takvih uvjeta. I naravno, Stradun je bio pun turista – naglašava Matušić.

Ističe kako je dosadašnji rad urodio plodom. Primjer tomu je i nedavna obilna kiša. Stradun nije poplavio, što zbog intervencije ljudi iz Čistoće koji su otvorili slivnike, ali i zbog same prva faze čišćenja zbog koje je kanal ‘praktički prodisao’, kako kaže Matu­šić. Dodao je i kako se broj od 10 do 15 ljudi u projektu čišćenja i sanacije neće promijeniti.

— Nemate prostora za uvesti veći broj ljudi. Unutar kanala može biti jedan čovjek, maksimalno dva, odnosno još jedan koji će mu pomagati i koji će voditi računa da se nešto ne dogodi. Da ga mogu izvući. Nikad niste 100 posto sigurni. Ni ako ima sto ljudi, ne može biti veći učinak – ističe Matušić. Sma­tra kako je sreća što su pronašli tvrtke i ljude koji mogu odraditi i žele odraditi ovaj posao.

— Nije standardan posao. Tvrtke koje to rade, već su ga radile u Splitu, Rijeci… Imaju iskustvo i specijalizirali su se za tu vrstu posla – naglašava.

Nakon 500 godina – prvo čišćenje
Inače, riječ je o prvom čišćenju od nastanka kanalizacije. Dakle, 500 godina trebalo je proći kako bi se netko upustio u čišćenje kanalizacijske mreže povijesne jezgre. Ovaj posao je zbog toga bio – rudarski. Radnici su doslovno kopali pronađene materi­jale. Bilo je ostalo samo 20 centime­tara slobodnog prostora do vrha svoda. Stanje je kako ističe Matušić, bilo kri­tično. Naime, naišli su na materijal koji je muljevit i dosta zbijen jer je istru­nuo. Sad očekuju neki materijal koji će biti rijeđi. Dodaje kako će kasnije biti malo teže čistiti, iz razloga, kako budu napredovali na Stradunu jer će cister­nom s velikog mula teže moći dokučiti i izvlačiti materijal. Kaže kako je teško prognozirati kad bi se to začepilo.

— Bio je krajnji rok da uđemo u ovaj posao. Sreća što i jesmo ušli – ista­knuo je. U gradskoj jezgri postoji dobro poznati problem smještaja mastolova kod ugostitelja. Nakon što očiste kanal, problem masnoće ne bi trebao više biti zastupljen. I dalje će dolaziti u crpnu stanicu, ali će se moći cisternom na crpnoj stanici izdvojiti i odvesti. No ono što je sigurno, morat će se više apelirati među ostalim prema ugosti­teljima po pitanju ugradnje mastolova i njihovog održavanja.

— Sigurno je kako ćemo očistiti Stra­dun, no postoje i sekundarni kanali koji su manjih dimenzija i gdje je ta masnoća još zastupljenija. I nemate drugog načina nego otvarati pločnik, kanale, izvlačiti mast lopatama i izno­siti iz grada što predstavlja težak posao – naglašava Matušić. Uskoro se može očekivati prezentacija cijelog projekta čišćenja, a mi se nadamo kako ćemo se nakon ovog čišćenja svi zajedno potruditi kako ne bi došlo ponovnog začepljenja.

Foto: Đivo Glanz/Vodovod Dubrovnik privatna arhiva