U sklopu programa Festa svetog Vlaha i u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, 29. siječnja održano je predstavljanje edicije Izabrana djela kotorskog i dubrovačkog biskupa Pavla Butorca. Edicija obuhvaća knjige, studije, radove, članke i osvrte napisane u rasponu od 53 godine rada, a mnoga od ovih djela bila su izvorno objavljena u Dubrovniku. Na predstavljanju su govorili kancelar kotorske biskupije don Robert Tonsati, dr. sc. Vesna Čučić te urednici edicije mons. Srećko Majić i umirovljeni knjižničar Slavko Dabinović.
Okupljene je u ime Dubrovačkih knjižnica pozdravila voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž.
Dabinović je kazao kako je objavljivanje ovog zbornika u prošloj godini događaj od „osobitog značaja za ukupno kulturno nasljeđe Kotora, Perasta i Boke kotorske“.
– Cilj izdavača bio je osvježiti uspomenu na bogatu i slavnu, pomorsku, kulturnu i sakralnu ostavštinu a isto tako i aktualizirati naše predodžbe o svijetu prošlosti. Reprinti knjiga i radova vrlo su bitan oblik publikacije jer s pomoću njih su dostupna sva izdanja kojima je pristup bio ograničen iz više razloga (…) večeras je pred nama niz Butorčevih djela koja su nastajala od njegovih mladih godina sve do posljednjih dana njegovog života. Osvrnu bih se na samo jedan segment iz autorovog ukupnog djela na četiri historiografske studije iz političke, kulturne, vjerske i pomorske baštine Perasta, Kotora i Boke kotorske. Ova četiri povijesna djela objavljena su na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće bacaju novo svjetlo na dosadašnju historiografiju spomenutih mjesta. Prva i druga studija Razvitak i ustroj peraške općine i Kulturna povijest grada Perasta predstavljaju kulturnu i politički sintezu iz povijesti Perasta, a treća i četvrta Kotor samo za mlade i Boka kotorska u 17. i 18 stoljeću tretiraju politički pregled Kotora do samostalnosti i politička previranja u Boki kotorskoj u 17. i 18. stoljeću – istaknuo je Dabinović.
Don Robertu Tonsatiju ovo je već drugi put da uoči svetoga Vlaha kao svećenik Kotorske biskupije, nešto iz Boke predstavlja u Dubrovniku. Govoreći o poveznicama između Boke i Dubrovnika istaknuo je kako „ono što nas veže je katolička vjera i Katolička crkva koja je ove prostore koje su danas razjedinjeni, ipak objedinjavala.“
– Mnogi svećenici i pastiri su se izmjenjivali na tim područjima, jedan od njih je svakako i Pavao Butorac čija djela danas predstavljamo (…) zahvaljujući don Majiću koji je samostalno pokrenuo izdavačku kuću u Župi u kojoj djeluje više od 50 godina, i koja je objavila 80 djela koja se uglavnom tiču katoličke kulture, baštine i povijesti, a sve to bez ikakve pomoći države i ikakvih podrška uopće. To su jedina djela koja govore o našem katoličkom identitetu i bez kojih bi Boka ostala zakinuta za mnogo toga (…) Ovo djelo je vrlo slojevito, širok dijapazon tema. Pavao Butorac bavio se teologijom, filozofijom, svjetovnom poviješću, crkvenom poviješću, političkom mišlju, on je promišljao ulogu vjere u trenutcima velikih mijena, tada imamo Prvi svjetski rat, proglas velikih monarhija, svježinu američke demokratske misli koja o svemu odlučuje, imamo i čovjeka koji gleda kako sve one vrijednosti i ustrojstva koja je poznavao, u kojima je rastao, pred njim se ruše. Svjedok je demokratskih promjena, njegov ljubljeni gradić Perast demokratski opada, gubi se broj stanovnika i kaže u jednom trenutku „pitanje je hoće li sve ovo preživjeti“, parafraziram, „ali i ako ne preživi neka naš posljednji pozdrav bude: Zdravo Marijo pozdravljaju te oni koji će umrijeti.“ On je vječno zaljubljen u taj otok Gospu od Škrpjela i nije sladunjav, kao svećenik i biskup, piše odgovorno, s kršćanskim moralom – rekao je Tonsati.
Vesna Čučić je govorila o Butorčevoj biografiji.
– Pavao Butorac bio je povjesničar i teološki pisac (Perast, 26. III. 1888. – Dubrovnik, 22. XI. 1966.). Studij teologije završio u Zadru 1910. Potom je službovao kao župnik i kateheta u gimnazijama u Kotoru, Zadru i Splitu, a zatim kao rektor kotorskoga sjemeništa. Kotorskim biskupom imenovan je 1938., administratorom Dubrovačke biskupije bio od 1940., a dubrovačkim biskupom od 1950. Na čelu dubrovačke biskupije ostao je sve do smrti 1966. godine, a ostavio je iznimno bogat opus djela iz područja povijesti, teologije, hagiografije, filozofije i crkvene umjetnosti (…) Svakako da će ova edicija sakupljenih i izabranih djela uvelike olakšati daljnje proučavanje Butorčeva djela, pronalaženje još nekih zagubljenih tekstova i potaknuti interes kod istraživača i znanstvenika – rekla je Čučić.
Urednik ovog monumentalnog izdanja u 10 svezaka s dodacima, don Srećko Majić, peraški župnik i direktor izdavačke kuće „Gospa od Škrpjela“ napomenuo je da „ova promocija večeras bude bar jedno malo priznanje Pavlu Butorcu i zahvalnost na svemu što je učinio kao svećenik, biskup, intelektualac i znanstvenik.“
– Prije nepunih 20 godina osnovana je izdavačka kuća Novinsko-izdavačkog poduzeća „Gospa od Škrpjela“. Moja namjera kao osnivača bila je da se kulturno, povijesno i duhovno blago pisane riječi ponudi novim generacijama i da na svojevrstan način pridonese kulturnoj, turističkoj i spiritualnoj ponudi Boke kotorske. Kroz ovih 20 godina svijetlo dana ugledalo je 80 naslova, teme su različite. (…) O djelima mons. Pavla Butorca, 10 knjiga plus dodatak, oko 4500 strana, 104 naslova, 15 posebnih izdanja, ističem posebnu knjigu Problem kulture koju je biskup Butorac pisao punih 50 godina, to su članci objavljivani u raznim časopisima i novinama, teme različite, povijesne, teološke i tako dalje – zaključio je don Majić i istaknuo tri poruke biskupa Butorca – političarima, Dubrovčanima i vjernicima kršćanima i svećenicima.