Nastavak glavne rasprave u slučaju Hidrolektrana Dubrovnik održava se od utorka na Županijskom sudu u Dubrovniku, kako je već i najavljeno, unatoč ‘bijelom štrajku’ sudaca. Riječ je o suđenju okrivljenicima za tragediju u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu u siječnju 2019. u kojoj su svoje živote izgubili djelatnici postrojenja – Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak.
Na okrivljeničku klupu, u novouređenoj sudnici, ponovno su sjeli umirovljeni direktor HE Dubrovnik Mato Mišković, potom tada čelni ljudi HEP Proizvodnje Željko Starman i Nikola Rukavina i stručni suradnik na projektu rekonstrukcije objekta i Miljenko Vučić, dok Ivica Nujić nije bio prisutan. Šestooptuženi je HEP proizvodnja kojeg tijekom rasprava predstavlja Sonija Pozaić.
Prvi svjedok ovog utorka je nekadašnji direktor HE Dubrovnik, ali i nekadašnji župan Ivo Miletić.
Miletić je bio direktor pogona u nekoliko navrata, posljednji put od 2018. do umirovljenja, odnosno bio je direktor u vrijeme kad se tragedija i dogodila. Nakon što se pročitao njegov iskaz, Miletić je istaknuo neke dopune. Prva odluka o revitalizaciji je donesena 2007., no poništena je zbog recesije. Nova odluka je donesena 2011. godine te je formiran tim za obnovu i zamjenu koji je bio jedino i isključivo zadužen za provođenje poslova i postupaka za obnovu i zamjenu. Na čelu tog tima je bio pokojno Vinko Bašić koji je u to vrijeme bio direktor pogona, a njegov zamjenik je bio Mato Mišković. Ostali članova tog tima su bili predstavnici stručnih službi, od pravnih do inženjerskih.
-Moram naglasiti da se taj sastav tima mogao mijenjati i proširivati, a to se dogodilo kod dvije dopune. Prva je bila 2012. ili 2013. kad je tim napustio Vinko Bašić, a na njegovo mjesto je postavljen Mišković. Godinu dana iza, dogodila se i druga dopuna kad je umjesto Miškovića na mjesto voditelja tima došao Davor Bujić. Moram napomenuti da su predmetnom odlukom o revitalizaciji iz 2011. bili detaljno propisani i predviđeni svi aspekti poslova koji su trebali biti napravljeni u revitalizaciji kao i sva zaduženja članova za revitalizaciju. Ja, kao i stručne službe u HE bio zadužen kao tehnička potpora članovima tima kako bi se postupak revitalizacije mogao dovršiti. Voditelj tima je imao obvezu da jednom mjesečno izvještava direktora HEP proizvodnje o onome što je taj tim napravio te je bio njemu izravno odgovoran – naveo je.
Zamjenik županijske državne odvjetnice Vlatko Cibilić uputio je potom pitanja Miletiću. Zatražio je da objasni relaciju tima za revitalizaciju i direktora pogona, Miletić je naveo da voditelj tima i direktor pogona nisu bili u odnosu odgovornosti jedno prema drugome, nego su međusobno pomagali kako bi pogon nesmetano radio.
-Postojao je prvi investicijaki program iz 2007. te koji je niveliran koncem 2010. godine, i to samo u financijskom djelu iz razloga što je u međuvremenu izgrađena trafostanica u Platu do koje je trebalo dovesti tri kabela što je poskupilo investiciju, kao i izgradnja nove čelije za potrebe HE. U međuvremenu je došlo do povećanja cijene bakra, što je i povećalo cijenu investiciju. O stavu Ministarstva graditeljstva o potrebi izdavanja građevinske dozvole – o tome sam izvjestio Bašića i Josipa Gabelu, a ne mogu se sjetiti da sam to prenio Miškoviću. No to je bila općepoznata stvar u to vrijeme. Kad je došlo do primopredaje dužnosti direktora 2012. godine, Miškoviću sam predao i to mišljenje Ministarstva. Vjerujem da mu je čak bilo i na stolu – kazao je. Na iduće pitanje tužitelja, vezano za novelaciju investicije iz 2010., odnosno je li bila nakon toga donesena nova novelacija investicijskog programa, Miletić je izjavio da mu to nije poznato, ali da je odluka dopuštala donošenje nove novelacije. Nije mu poznato da je 2014. godine donesena novelacija investicijskog programa zamjene i obnove hidroelektrane Dubrovnik. Na upit zašto je imenovan u komisiju koja je provodila posao javne nabave za izradu projekta, Miletić navodi da ne zna na osnovu čega je imenovan. Osim njega, u komisiji su bili imenovani još neki članovi tima za revitalizaciju. On osobno nije bio uključen u radove zamjene i obnove, nego je pripremao dokumentaciju te je sudjelovao u pregovorima s predstavnicima iz HE iz Republike Srpske. Pretpostavlja da je to razlog njegovog imenovanja u navedenu komisiju za javnu nabavu. Bio je član za izbor najboljeg ponuditelja. Izabran je za realizaciju tog ugovora. Međutim, nikad nije bio imenovan za predlagatelja.
Na upit kakvu je dokumentaciju javne nabave pripremao, Miletić navodi da je bila namjera da se objedine svi izvedbeni nacrti izvoditelja u jednu knjigu koja je mogla biti potpora za građevinsku dozvolu. Miletić nije radio navedeno objedinjavanje, već je to radio tim za obnovu. Postojao je jedan ponuditelj u postupku javne nabave, a radilo se o konzorciju sastavljenom o tri tvrke koji je predao ponudu te koji je sadržavao uobičajene priloge. Tim za revitalizaciju je postavio projektni zadatak. U toj ponudi svaka tvrtka je dala ponudu za svoj dio posla.
-Kad me pitate je li postojala mapa vezana za obnovu strojarnice, mogu reći da nisam siguran da je takva mapa postojala. Ali logika nalaže postojanje te mape. Postojala su četiri elaborata i 17 knjiga koje su kasnije prozvane mape. U elaborate je spadao i elaborat zaštite od požara. Nisam osobko pregledavao te mape. Moj zadatak je bio da budem veza između izvođača i ljudi iz naš firme koji su bili zaduženi za pojedine segmente. Nisam imao saznjanje vezano za projekt koji je izgradila tvrtka Apsida vezano za radove u strojarnici niti sam imao saznanja o tom radovima u strojarnici. Za radove sam saznao nakon tragičnog događaja. S obzirom na to da nisam znao za projekt Apside, nisam ga mogao usporediti s projektom koji se nalazio u mapi glavnog projekta – rekao je.
Moj angažman u postupku izrade glavnog projekta je završio po okončanju situacije iz 2016. godine kad su plaćeni izvođači radova, nakon što je stručno tijelo naručitelja navelo da je sve napravljeno – rekao je.
Na upit kad se počelo govoriti o tome da dio glavnog projekta koji se odnosi na građevinske radove može zamijeniti građevinsku dozvolu, Miletić navodi da je ta ideja krenula od Crnjaka i da je Gabela organizirao sastanak u Ministarstvu graditeljstva te da su dobili njihov odgovor o tome da je potrebno ishođenje građevinske dozvole. Na tom sastanku su komentirati i zašto se ide u projekt revitalizacije. Govorili su o istrošenosti pogona. Ideja o ishođenju uporabne dozvole je iznesena u vrijeme izrade glavnog projekta.
-Od Ministarstva graditeljstva nismo dobili obvezujuću odluku, već preporuku i mišljenje da je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu – dodao je Miletić.
Rekao je kako je poslao ministarstvu da mu pošalju popis javno pravnih tijela kojima treba poslati projekt na reviziju. Kontaktirao je izvođače da pošalju dopis koji je trebao biti upućen javno pravnim tijelima, no ne zna da je ikad upućen, naveo je među ostalim.
Doris Košta, odvjetnica i opunomoćenica obitelji stradalih radnika, pitala je je li bio zadužen za izdavanje naloga koji bi obvezao izvođače na dostavljanje dopisa koji je trebao biti dostavljen javnopravnim tijelima.
-Nisam bio zadužen za taj dopis niti danas znam je li pošao prema javno pravnim tijelima – rekao je. Miletić je naveo kako je glavni projekt revidiran u dva navrata, a prvi put 2015. godine kad je Mišković imenovao povjerenstvo koje će ocijeniti valjanost projekta. Činili su ga ljudi od struke, odnosno ljudi iz pogona koji su odradili najveći dio posla.
-Primjedbe od povjerenstva sam prosljeđivao izvođačima – rekao je. Druga revizija je napravljena pola godina kasnije u istom sastavu povjerenstva, nakon čega je glavni projekt završen. Izvršeno je plaćanje završne situacije, objašnjava Miletić.
Za elaborat zaštite od požara, njegov je izvjestitelj bio Ivo Lise.
-Njegov zadatak, kao i svih članova povjerenstva je bio da pročitaju mape i iznesu svoje primjedbe, što je Lise učinio, a njegove primjedbe sam prenio izvođačima – kazao je.
Na tim sastancima nitko nije spomenuo da će se raditi stropna obloga strojarnice, čak ni u mapama.
-Nisam pročitao niti analizirao elaborat zaštite od požara pa se ne mogu izjašnjavati o njegovom sadržaju. Za analizu elaborata je bio zadužen Ivo Lise – rekao je.
-Poznato mi je da je Pero Miletić bio član povjerenstva – naveo je Miletić ističući kako je bio zadužen za građevinski dio projekta. Osobno nije ovlastio Pera Miletića, svoga sina, da kontaktira Miljenka Miljka iz Apside, niti je znao za taj projekt.
-Nakon prosinca 2015., nisam vršio komunikaciju s izvođačima glavnog projekta jer za to nisam dobio nalog. Kad me pitate za projekt Apside koji potječe iz travnja 2016., nakon realizacije glavnog projekta, mogu reći da nisam komunicirao s Apsidom niti sam bio zadužen za to niti sam dao nalog da komunicira s Apsidom. Apsida nije bila dio konzorcija za izradu glavnog projekta. Sa sinom Perom kod kuće nisam razgovarao o poslu, s obzirom da imamo tešku privatnu situaciju koja se odnosila na njegu moje bolesne žene. Te smo time bili zauzeti cijelo vrijeme – naglasio je.
Miletić je naveo i da nikad nije rekao Ani Bender da ishođenje građevinske dozvole nije potrebno kako bi se izveli radovi u HE Dubrovnik.
Nije tražio izdavanje uporabne dozvole, već je to napravio netko drugi. Nije čuo da bi itko na sastancima spominjao ishođenje uporabne dozvole.
Odvjetnik Hrvoje Tokić potom je uputio pitanja. Miletić je među ostalim naveo da prema njegovom stavu, jedan takav projekt je trebao imati građevinsku dozvolu. Prema njegovim saznanjima, projekt je stavljen u arhiv i da se nalazio tamo u trenutku kad je Miletić otišao u mirovinu. Za vrijeme njegovog rada u HE, dijelovi tog projekta nisu korišteni za daljnji postupak javne nabave. I nije mu poznat postupak javne nabave u kojem se kao ponuditelj javilo društvo Sintaksa. Nakon obavljenog razgovora u Ministarstvu graditeljstva, a na kojem je ponovljeno mišlljenje da je za planirane radove potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, o sadržaju razgovora je obavijestio voditelja tima.
-Ne mogu decidirano tvrditi da sam svoja saznanja prenio Miškoviću. Možda sam to prenio u neformalnom razgovoru – dodao je.
Pretpostavlja da je Gabela o tome obavijestio direktora HEP proizvodnje koji je bio nadležan.
-Nije mi poznato tko je donio odluku o ishođenju uporabne dozvole. Poznato mi je da je Radmilo čekao mišljenje jedne osobe za izradu elaborata zaštite od požara. Ta osoba nije bila zaposlena u nadležnom javno pravnom tijelu – dodao je.
Na daljnji upit da opiše poslove koje je obavljao Teo Sekondo, Miletić je rekao da je zatekao Sekonda kao desnu ruku direktora. Bio je poveznica između direktora i tehničke službe. Bio je involviran u sve poslove unutar pogona.
-Sekondo je svako jutro davao naputke ljudima iz tehničke službe. Smatrao sam da dobro obavlja svoj posao. Direktorima Saplunaru i Starmanu sam predložio Sekonda za tehničkog direktora. No do toga nije došlo jer je kao voditelj projekta imao veći koeficijent, iako je njegov opis posla najviše odgovarao poslu tehničkog direktora. Sa Sekondom bih održavao kontakte za stvari važne za funkcioniranje pogona. Sugerirao je rješavanje aktualnih problema. Bio je involviran u svim segmentima rada pogona. U tom pogonu je Sekondo radio dosta dugo vremena. Nije bio član tima za revitalizaciju, a ne znam je li bio uključen u neke faktične poslove vezane za projekt revitalizacije – rekao je.
Branitelj prvooptuženika Čeh postavio je pitanje – za što je zadužen Vinko Bašić. Miletić je naveo da je Bašić bio zadužen za nastavak poslova projekta revitalizacije. Ne zna tko je potpisao rješenje o imenovanju Bašića kao osobe zadužene za nastavak radova na projektu revitalizacije.
-Sigurno je to napravio netko poviše u hijerarhiji – rekao je. U veljači 2011. godine uprava HEP-a je donijela odluku o revitalizaciji.
-U toj odluci s vrha piramide se ne spominje građevinska dozvola, kao što se ne spominje ni kapitalni remont agregata koji se inače obavlja svakih 10 godina i koji je po opsegu te sadržaju poslova sličan poslovima revitalizacije, ali u manjem obujmu – kazao je.
Za kapitalni remont agregata se inače nije tražila građevinska dozvola.
Nakon odluke iz uprave HEP d.d., da se krene u projekt revitalizacije, poslao sam upit Minustarstvu treba li za takve radove prethodno ishoditi građevinsku dozvolu? Mogu reći da nikoga iz Uprave HEP-a d.d. treba li građevinska dovzvola za projekt obnove i zamjene. To je bio posao tima – dodao je. Nakon donošenja odluke Uprava HEP-a d.d. dala je nalog Hep proizvodnji za provođenje odluke o radovima revitalizacije. Nakon toga je HEP proizvodnja formirala tim koji je trebao izvesti projekt zamjene i obnove.
-Nakon što sam zaprimio mišljenje Ministarstva graditeljstva o potrebi građevinske dozvole, kao direktor pogona nisam pokrenuo postupak ishođenja građevinske dozvole jer kao direktor pogona sam smatrao da je za to zadužen netko iznad mene u hijerarhiji HEP-a. Postojala je mogućnost da dođe zaustavljanja proizvodnje uslijed kvara agregata. Nisam smatrao kao direktor pogona nakon zaprimanja mišljenja Ministarstva graditeljstva da treba zaustaviti radove. Čak smo na sastanku dobio sugestiju da krenemo s radovima obnove i održavanja, ali u formi kapitalnog remonta te da paralelno s time radimo na ishođenju građevinske dozvole te da u tu svrhu imenujemo inženjera gradilišta i nadzornog inženjera te da se vodi građevinski dnevnik – naglasio je.
Obrana prvooptuženika u posjedu email prepiske između njega i Žarka Pejića, kao osobe ispred projekta, u kojoj 24. studenog 2016., svjedok Ivo Miletić šalje optuženiku Matu Miškoviću u kojoj se među ostalim ističe da bi se trebalo ići u kompletiranje projekta. Taj je mail proslijeđen i Žarku Pejiću. Miletiću se predočio i preslik email poruke koju je uputio Davoru Petranoviću iz Elektroprojekta, kao i Žarku Pejiću kojem stoji zamolba da se dostave sve pripadajuće crteže iz glavnog projekta zamjene i obnove (rekonstrukcije) opreme u HE Dubrovnik, a najkasnije do 24. veljače 2017. godine. Navelo se među ostalim kako su važni pripadajući DWG crteži iz određenih mapa…
Na upit Čeha, je li 17 registratora, od kojih se sastoji glavni projekt, bilo smješteno u njegovom uredu, svjedok navodi da su registratori bili jedno vrijeme u njegovom uredu, nakon čega su preneseni u arhiv. Zašto su preneseni arhiv za ishođenje potvrda od javnopravnih tijela, Miletić navodi da on nije bio zadužen za kontakt javnopravnim tijelima niti za pribavljanje suglasnosti. Tih 17 registratora je upućeno na adresu pogona, a ne na njegovu adresu kao osobe odgovorne za izvršenne glavnog projekta. Miletić navodi da nije bilo mjesta osim u njegovom uredu za spremiti te registratore koji su bili smješteni u nekoliko kutija.
Stare stropne ploče su bile u strojarnici od 1982. godine. Po saznanju Miletića, nisu mijenjane.
Bilo je raznih inspekcijskih tijela, između ostalog i policija koja je provjeravala protupožarni status te njega osobno nitko nije kontaktirao od tih tijela niti je od ikoga čuo da postoji ugroza od tih ploča. Nije mu poznato jesu li projektanti dolazili u prostor strojarnice u vrijeme izrade projekta. To se može provjeriti kroz evidenciju osoba koja su ulazile u prostoe strojarnice. Što se tiče uzroka požara, svjedok navodi da su svi u pognu imali teorije o uzeoku požara, a on nije čuo da je službeno utvrđeno da je požar uzrokovala starost kabela u kabelskoj vertikali. Svi kabeli u pogonu, pa i oni položeni u vertikali su bili zaštičeni barijerama koje ne propuštaju požar. Nalazile su se na ulazu i izlazu vertikale.
-Što se radilo u toj kabelskoj vertikali, i počijem nalogu – ne znam. Kabeli u vertikali su vjerojatno mijenjani nakon požara jer pretpostavlja da ih je požar trajno uništio – naveo je.
Miletić je pošao u mirovinu krajem svibnja 2019. godine. Nakon tragedije, imenovan sam u tim za sanaciju.
-U početku, svega 10-ak dana sam sudjelovao u radu tima. Ne znam jesu li se tražile nove dozvole u razdoblju nakon tragedije pa do odlaska u mirovinu. Redoviti godišnji remont se obavljao od sredine rujna do sredine listopada 2018. godine. U tom remontu nije bilo potrebe ua mijnjanjem kabela s tim da dopuštam mogućnost da je zamijenjen kabel – rekao je. Nakon što mu je predočen dio sadržaja Iva Lise, a u kojem se navodi da su njih dvojica obišli pogon prilikom čega su vidjeli pogon, svjedok navodi da je nakon remonta najavljen interni i vanjski pregled od strane HEPA, odnosno od vanjske tvrtke koju je angažirao HEP. Prilikom provjera, pronađene su neke stvari koje se nisu smjele nalaziti unutar pogona. Dali su nalog da se te stvari uklone. Nakon toga je Miletić odlučio obići cijeli pogon kojeg je zatekao u vrlo lošem stanju što se tiče urednosti zbog čega je idući dan pozvao Lisu i Sekonda da obiđu s njime pogon. Tom prilikom su utvrdili da se u pogonu nalazi puno stvari koje se tamo nisu smjele nalaziti – smeće, preostali materijal, alat, ormara koji se nisu smjeli tu nalaziti, namještaja iza komande, neurednih radionica i skladišta u kojima su se nalazile privatne stvari…Zbog toga je dan iza sazvao kolegij na kojem je dao nalog da se krene u raščišćavanje pogona od strane radnika.
-Kad me pitate za otvor, nisam ga vidio i nitko mi na njega nije ukazao. Pregledi nisu naveli otvor kao problem – rekao je. Svatko tko je ulazio u pogon je morao biti evidentar i dobiti posebnu dozvolu, kao i pratitelja. Ivo Lise je bio zadužen za evidenciju osoba koje su ulazile u pogon i izdavanje dozvola.
Na upit Čeda Prodanovića, koja su bila njegova zaduženja od 2012. do 2015. godine, Miletić navodi da je obavljao dužnost u uredu direktora HEP proizvodnje u sklopu koje je prikupljao dokumentaciju za eventualne sporove s HE Trebišnjica u Republici Srpskoj.
Uslijed nove sistematizacije iz 2015., bio je imenovan kao voditelj službe proizvodnje. Unatoč novoj sistematizaciji, radio je stare poslove te je koordinirao radove na projektu.
-Kad me pitate tko je bio koordinator zaštite na radu 2017., mogu reći da ne znam odgovor na to pitanje. Znam da je moj sin radio u pogonu, ali ne znam što je bio opseg njegovog posla – rekao je.
-Ne znate što vam je sin radio? – naveo je Prodanović.
Da su stropne obloge zapaljive, saznao je nakon požara. Inače, stručni nadzor je provođen na način da je određeni dio posla poslan na kontrolu pojedincu koji je ispred HEP-a bio nadležan sa prati taj segment posla. Na daljnji upit Košte, je li glavni projektant trebao biti imenovan, svjedok navodi da je isti trebao biti imenovan, i da je prijedlog za njegovo imenovanje trebao biti dostavljen od zajednice ponuditelja. Sjeća se da su isti slali požurnicu radi imenovanja, a ne zna je li isti imenovan. Poznato mu je da je donesena odluka kojom je isti imenovan u povjerenstvo za procjenu glavnog projekta koji se odnosi na obnovu i zamjenu, naveo je među ostalim u svjedočenju Miletić.
Na daljnji upit branitelja trećeoptuženog da se izjasni kakav je bio režim pristupa mjestu tragedije, neposredno nakon iste, Miletić navodi sa su vrata pogona bila zatvorena – da je policija nadzirala ta vrata, tj. osiguravala je ulaz te je trebala braniti prilaz mjestu tragedije svima, osim djelatnicima MUP-a koji su istraživali tragediju. Prvi dan potrage su došli direktori Sapunar i Starman.
-Nakon par dana sam izdao zabranu ulaska svima, osim djelatnicima MUP-a koji su istraživali tragediju. Ne mogu reći je li netko ulazio u prostor strojarnice bez mog znanja. Nisam izdao niti jednu dozvolu za ulazak. Policija je vršila kontrolu na ulazu. Ne mogu se sjetiti je li na tom ulazu bila postavljena traka zabrane pristupa. Kad je policija dovršila istragu, tim za sanaciju je angažirao tvrtku specijaliziranu za ispitivanje zraka kako bi se utvrdilo postoji li opasnost od udisanja štetnih plinova. Kad je otklonjeno postojanje te opasnosti, dopuštao sam ulazak, ali samo točno određenim osobama koje su imale razlog biti u strojarnici nakon nesreće, uz primjenu svih sredstava i pratnju nekog od tehnologa – rekao je.
Sudac je donio rješenje da se prekida rasprava te će se ispitivanje Iva Miletića nastaviti u srijedu.
Ročišta glavne rasprave zakazana su i za dane 24., 25 i 26. siječnja 2024. godine. Svjedočit će među ostalim i Frane Barbarić, donedavni predsjednik uprave HEP-a, kao i Nikolina Kraljević, Božidar Benić…