U sklopu današnjeg predstavljanja programa EU ‘Kreativna Europa’ Anera Stopfer iz Ministarstva kulture održala je predavanje o Europskoj prijestolnici kulture.
– U 2020. godini europski gradovi prijestolnice kulture bit će iz Irske i Hrvatske. Inicijativa hrvatskih gradova iskazana je pismima namjere još 2008. godine. Gradovi su iskazali ozbiljnu želju za sudjelovanjem, a samo jedan će ponijeti titulu – kazala je uvodno Anera Stopfer.
Inače, ideju za ovaj projekt, u obliku europskog grada kulture, realizirala je 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture Meline Mercouri. Potom je 1992. uveden europski mjesec kulture, a 1999. godine i europska prijestolnica kluture.
– Ta titula osigurava iznimnu vidljivost na europskoj kulturnoj karti. To je najbolje vidljivo na primjerima gradova poput Graza, Lillea ili Liverpoola, koji su se nametnuli svojim kulturnim događanjima – istakla je Stopfer. Uz visoku kvalitetu, kao jedan od većih izazova u projektu Anera Stopfer istaknula je što bolju međusektorsku suradnju. Cijena koštanja projekta varira, od 15 do 100 milijuna eura za operativne troškove, ili od 10 do 220 milijuna eura za programske i infrastrukturne troškove.
– Glavni ciljevi projekta su očuvanje i promicanje različitosti u kulturi te isticanje zajedničkih europskih značajki. Također, cilj ej i u promicanju doprinosa kulture u dugoročnom razvoju gradova. jako je bitno zaokružiti priču uključenjem što šire zajednice – izjavila je Stopfer. Kao glavni rizici u provedbi projekta istaknuti su nedostaci u organizacijskoj strukturi, politička (ne)stabilnost te (ne)osigurana ulaganja.
– Maribor je na kraju godine završio s dugovima, a neki gradovi su projekte proveli kao da se nisu ni dogodili. Neki gradovi su na kraju utrošili čak 22 posto manje sredstava od planiranih – dodala je Stopfer.
Glavne prednosti ovog projekta su što se pod izlikom titule europske prijestolnice otvara prilika za obnovu grada.
– Nije riječ samo o doslovnoj, nego i duhovnoj. Nadalje, mnogi gradovi radili su na promjeni imidža, porastu životnog standarda, novom zaposlenju. U nekim gradovima reanimirali su se gradski prostori, ujedinile se uže i šire lokalne zajednice, a kultura je dobila svoju novu publiku. Posebna prednost bili su razvoj tolerancije, socijalne inkluzije te volontiranja – kazala je Stopfer.
Prijave gradova prolaze kroz dvije faze, predizbornu i izbornu. Popis predizbornih gradova sastavlja se do ožujka 2015. godine, a objava pobjednika u 2016. godini. Anera Stopfer posebno je naglasila kako u ovim izborima nema lobiranja, jer inače slijedi diskvalifikacija.
Kriteriji koji bi mogli biti značajni pri odabiru europske prijestolnice kulture su doprinos dugoročnoj strategiji, sposobnost provedbe, kulturni i umjetnički program, europska dimenzija te domet i menadžment. Stopfer je na kraju izdvojila neke pozitivne i negativne primjere kandidiranja, iz kojih je bilo vidljivo da financije zapravo ne vode glavnu riječ u osvajanju titule. Podsjetimo, i Dubrovnik je jedan od kandidata u ovom projektu.