Neradni uskrsni ponedjeljak dolazi nakon tri mjeseca apstinencije Hrvata od prazničkog ozračja i slobodnih dana. Zemlja smo koja dijeli vrh ljestvice europskih zemalja po broju praznika, a imamo ih više od prosjeka EU-a te gotovo dvostruko više od prosjeka novih članica Unije
Uskrs je u nedjelju, 5. travnja, odmah iza slijedi Uskrsni ponedjeljak. Službeno slijede dva dana odmora, gozbe i dobre kapljice, tri mjeseca nakon što smo ispratili Božić, Novu godinu i posljednja Sveta tri kralja. Nedjelja je ipak najneomiljeniji dan za praznik u Hrvatskoj jer bi i tako bila neradna pa brojni zaposleni neće imati priliku kalkulirati koje dane još pridružiti praznicima pa otići na mini godišnji odmor.
No s Uskrsom nikad ne možemo računati na dva neradna dana, jer uvijek je u nedjelju. Upravo zbog te činjenice, neki si zaposlenici u uskrsni blagdanski paket uključe slobodan petak pa to bude lijep niz za predah od radnih obveza. Međutim, u ozbiljnim firmama, kažu zaposleni, ‘premosnica’ ili ‘bridge day’ jednostavno je nedopustiva, neozbiljna, čak i smiješna, piše tportal.hr
‘Naša tvrtka koja se bavi ozbiljnom proizvodnjom odmah na početku godine ukalkulira državne praznike u naše godišnje odmore. I ako se ne radi na državni praznik, imamo dan godišnjeg manje’, kaže Marko Ćosić iz slavonskobrodskog Đure Đakovića i napominje još jedan važan podatak.
Nema skraćenog radnog vremena što je najveći promašaj kada se postiže kompromis rada za praznike. ‘Tvrtka se za neradni dan jednostavno mora ugasiti, energenti i sirovine uštedjeti i za sljedeći radni dan opet smo svi na poslu. Ni svjetlo se ne upali u firmi na praznik’, dodaje Ćosić.
Krešimir Šakić napominje da poslodavci često u vrijeme blagdana odobravaju godišnje odmore od kojih zaposleni najčešće iskoriste dva, tri, četiri dana. Smatraju da ako su ih spojili s blagdanima više odmore nego što će im ti dani više trebati kad koriste veći dio GO-a.
Po broju praznika dijelimo vrh europske ljestvice. Imamo ih čak 14. Isti broj blagdana imaju Španjolci. Puno ih ima u dužnoj Grčkoj, 12. Italija ih je slavila 14 kao Hrvatska, ali tri su praznika prije nekoliko godina ukinuta. A iznenađenje je predstavljalo to što se 1. maj u Italiji 2011. pretvorio u radni dan.
Neki ekonomski stručnjaci ukidanje praznika smatraju isključivo političkom temom kojom Vlada ‘pokazuje da nešto radi’ i da se ekonomski boljitak ne može postići povećanjem broja radnih dana nego investicijama.
‘To je stvar društvenog konsenzusa. Ja čak ne znam točan broj praznika u Hrvatskoj, mislim da je sličan mnogim drugim zemljama. Najteže je ljudima koji i za praznike moraju raditi’, kaže ekonomski stručnjak Krešimir Šakić.
Što se godišnjih odmora tiče u Hrvatskoj, prosjek je nešto manji od Europe. Imamo 23,7 dana po zaposleniku. Šveđani imaju 25 dana odmora, kao i Luksemburg, Grčka. U Njemačkoj ili Danskoj zaposleni na godišnjima odmaraju u prosjeku 30 dana.
Inače, Njemačka ima 15 državnih praznika, Hrvatska i Španjolska po 14, Grčka 12, Slovenija 11, Švedska, Francuska, Italija, Luksemburg i Finska 10, a Nizozemska osam državnih praznika.