Zagreb i Rijeka nalaze se na mediteranskom koridoru, koji se proteže od Pirenejskog poluotoka do mađarsko-ukrajinske granice, a krajnji istok Hrvatske na koridoru Rajna-Dunav i to su dva od devet glavnih europskih prometnih koridora koji će biti okosnica europske prometne mreže za koju će se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju iz europskog proračuna izdvojiti 26 milijardi eura.
Preko mediteranskog koridora, Hrvatska će biti povezana i s baltičko-jadranskim koridorom, od sjevera Italije do poljske obale na Baltiku.
Europska komisija je u četvrtak objavila nove karte na kojima je prikazano devet glavnih koridora koji će biti okosnica za promet unutar europskog jedinstvenog tržišta i kojima će se bitno izmijeniti veze između Istoka i Zapada. U skladu s tim ciljem, financijska sredstva EU-a za prometnu infrastrukturu utrostručit će se za razdoblje 2014. – 2020. i iznositi 26 milijardi eura.
Hrvatske se izravno tiču tri koridora – mediteranski, Rajna-Dunav i baltičko-jadranski.
Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale, prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Paralelno s tim kao njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a između ta dva paralelne pravca nalazi se poveznica Zagreb-Slovenija. Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a u dijelu kroz sjevernu i Italiju i riječnom prometnom pravcu.
Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Taj koridor je cestovni i željeznički.
Promet kao temelj gospodarstva
Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more.
Financijska sredstva za prometnu infrastrukturu utrostručit će se za razdoblje 2014. – 2020. i iznositi 26 milijardi eura. Ta će se sredstva EU-a usmjeriti na osnovnu prometnu mrežu u kojoj leži najveća dodana vrijednost EU-a.S tih 26 milijardi eura moći će se financirati samo projekti koji imaju vrijednost za EU, ne i nacionalni projekti.
Jasno je ko dan kako se niti jedan od devet novih europskih koridora, odnosno dva koja bi trebala prolaziti kroz Hrvatsku, ne spuštaju južno od Rijeke prema Dalmaciji odnosno prema Dubrovniku te zemljama Crnoj Gori i Albaniji. Time je postala upitna i izgradnja Pelješkog mosta.